NavMenu

Strane direktne investicije ne smeju biti jedini generator rasta - Neophodno stimulisati domaća privatna ulaganja, poručeno sa Konferencije o ekonomiji Montenegro 2022

Izvor: eKapija Ponedeljak, 31.10.2022. 10:34
Komentari
Podeli
Saša Popović (Foto: Privredna komora Crne Gore)Saša Popović
Strane direktne investicije ne smiju biti jedini generator ekonomskog rasta, već se moraju stimulisati i domaće privatne investicije, za šta su neophodne ozbiljnije strukturne reforme, poručeno je sa Konferencije o ekonomiji Montenegro 2022 koja je održana u Budvi.

- Velike kompanije snagom svoje veličine lakše mogu lomiti biznis i druge prepreke na putu ka uspjehu. Preduzetnički napori najprije se pokazuju u prostoru između začetka ideje i početka njene realizacije. Zato je potrebna veća podrška startapovime - navodi se u zaključcima sa konferencije koje je saopštio je prof. dr Saša Popović.

Kako je kazao, u sprovođenju vizije Evropa - prvi klimatski neutralni kontinent potrebno je partnerstvo regiona Zapadnog Balkana i EU.

- Dizajniranje novih smjernica za kreiranje zajedničke pametne i zelene budućnosti moguće je ostvariti razvojem inovativnih rješenja zasnovanih na znanju i povećanjem apsorpcione moći onih kojima su rješenja namijenjena - rekao je Popović.

Zeleni rast, navodi, mora biti zasnovan na novim biznis modelima čiji energetski inputi potiču iz obnovljivih izvora.

- Dok zagovaramo kreiranje novih biznis modela, savremene ekonomije pokušavaju pronaći formulu za dostizanje balansa između sigurnosti u snabdijevanju energijom, stabilnosti cijena energije i obaveza da se postigne klimatska neutralnost - kazao je Popović.

Podsjetio je i da je Evropska komisija proglasila 2022. Godinom mladih, a Privredna komora Crne Gore prvi dan konferencije "Razgovori o budućnosti" posvetila je mladima - upravo onima kojima pripada budućnost. Zato prvi dan ove konferencije možemo nazvati Dan mladosti.

Kako je naveo, zemlje Zapadnog Balkana imaju značajan rast dijaspore. Petina populacije ovog područja živi u inostranstvu, a migracije u zemlje EU su porasle 2,5 puta od 2011. do 2019. godine.

- Međutim, moramo imati u vidu da se radna snaga, baš kao i kapital, kreće ka mjestima većih prinosa i bolje, odnosno efikasnije oplodnje. Zato je preporuka kreatorima ekonomskih politika da dizajniraju ekonomske sisteme u kojima mladi neće biti tretirani kao resurs, tj. raspoloživo, a neiskorišteno dobro, već kao kapital, ekonomsko dobro koje stvara novu vrijednost - kazao je Popović iznoseći zaključke sa konferenicije.

Kako je naveo, opšti je zaključak da "mladi u svojim zemljama ne vide perspektivu".

- S druge strane, mladi van svoje zemlje vide dobre perspektive zato i odlaze. Dakle, nemaju mladi problem sa vidom, već je problem na strani onih koji su zaduženi da otvaraju perspektive - poručio je.

Riječ "dijaspora" izvorno znači "rasuto sjeme". Međutim, navodi Popović, kada govorimo o dijaspori više mislimo na geografsku rasutost stanovništva, nego na njegov unutrašnji potencijal da posiju sjeme nove vrijednosti.

- Dijaspora ima svoju matičnu zemlju, ponudimo im nebo, da bi to sjeme moglo da proklija. Ne samo direktnim investiranjem, već i transferom iskustva dijaspora može osnažiti domicilni biznis - smatra Popović.

Podsjetio je da doznake iz inostranstva u makro-bilansima zemalja našeg regiona u prosjeku čine 10% njihovog GDP-ja.

- Doznake se mogu smatrati emotivno generisanim novačnim tokovima, ali investiranje u matične ekonomije mora biti zasnovano na ekonomskom interesu kako dijaspore, tako i matične ekonomije, što podrazumijeva pravnu sigurnost, transparentnost i zaštitu interesa obje strane - naveo je.

Govoreći o integraciji zemalja regiona Zapadnog Balkana u Evropsku, Popović je naveo da je ona potreban, ali ne i dovoljan uslov za njihov ekonomski prosperitet.

- Pored integracija, neophodne su i stimulativne ekonomske politike, kojima se podstiče ekonomski rast i razvoj baziran na pretpostavkama održivosti - saopštio je.

Zaključak je, navodi, "Ovog trenutka naša budućnost je u školama".

- Preporuka je više nego očigledna: ako hoćemo dobru budućnost, pobrinimo se da imamo dobre škole. Danas moramo razvijati vještine koje će nam pomoći da predvidimo potrebne vještine sjutra. Tako ćemo povećati prinos na obrazovanje - istakao je.

Digitalna transformacija je stvar odluke i istrajnosti kompanija, smatra Popović.

- Taj proces nudi alate koji olakšavaju razvoj poslovnih ideja i praksi i vode povećanju efikasnosti poslovanja. Ali, ako se kompanije same ne digitalizuju, doći će drugi koji to već jesu - upozorava Popović i dodaje:

- U svoje vrijeme Arhimed je zaključio: "Dajte mi oslonac, pomjeriću Zemlju!". Mehanički princip poluge kojim se sila multiplikuje zamijenjen je danas digitalnim procesima, tako da preduzetnici upozoravaju: "Dajte nam podatke, pomjerićemo biznis".

Kako navodi, treba nam digitalni građanin, digitalni klijent, digitalna država, trebalo bi da nam sve bude na "tri klika".

- Ali ne zaboravimo - digitalna sreća traje samo dok ima struje - poručuje.

Prema njegovim riječima, COVID kriza je ozbiljno ugrozila biznise i društva uopšte.

- Ali jedna druga kriza, mnogo duža od COVID-a, ogleda se u šteti što političari ne slijede dobru saradnju koju imaju i stvaraju privrednici - zaključio je Popović.

Kako je saopšteno iz Privredne komore, cilj organizovanja konferencije bilo traženje rješenja za probleme poslovne zajednice Zapadnog Balkana u vidu razmjene ekspertskih mišljenja i poslovnog iskustva, dajući time doprinos unapređenju nacionalne ekonomije i snaženju regionalne saradnje.

- Preko 40 panelista, među kojima su bili predstavnici međunarodnih organizacija, profesori univerziteta, ugledni privrednici i drugi, iznijeli su svoje stavove pred oko 400 učesnika konferencije iz više zemalja. Pored visokokvalitetnih panel diskusija realizovani su i poslovni susreti, koji otvaraju mogućnost za nove poslovne poduhvate - naveli su iz Komore.

Osnovni zaključci i preporuke ove konferencije, dodaju, mogu biti dobar putokaz za biznis zajednicu, kreatore politika i društvo u cjelini.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.