NavMenu

Evropske rezerve litijuma najveće u Portugalu, Nemačkoj, Austriji i Finskoj - Da li postaje važniji od nafte?

Izvor: Politika Petak, 21.10.2022. 08:51
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay/2427999)Ilustracija
Neposredno pre dolaska na Sajam automobila u Parizu u ponedeljak, francuski predsednik Emanuel Makron rekao je finansijskom dnevniku Les Echos da njegova administracija želi da električna vozila učini "dostupnima svima".

S obzirom da EU želi zabrani prodaju vozila s motorima s unutarašnjim sagorevanjem od 2035. godine, Francuska pokušava postepeno da ukine automobile na fosilna goriva. Iako se ovaj potez smatra ključnim korakom na putu prema energetskoj tranziciji, on takođe predstavlja ozbiljan problem. Zahtevaće ogromne količine metala potrebnih za proizvodnju baterija, posebno litijuma.

Brojke govore same za sebe. Od 2015. godine, obim proizvodnje litijuma, poznatog i kao "belo zlato", utrostručio se širom sveta, dostigavši ​​100.000 tona godišnje do 2021, prema Međunarodnoj agenciji za energiju.

Količina bi mogla biti povećana sedam puta do 2030. Na evropskom nivou, 2050. će biti potrebno oko 35 puta više litijuma nego danas, prema aprilskoj studiji KU Leuven, katoličkog univerziteta u Belgiji.

- Mi smo u fazi u kojoj sve zemlje počinju svoju energetsku tranziciju manje-više u isto vreme i to stvara veoma značajne potrebe za metalom - rekao je Olivier Vidal, geolog i direktor istraživanja u Francuskom nacionalnom centru za naučna istraživanja (CNRS).

- To će sigurno stvoriti tenzije u narednim godinama, uz očekivana povećanja troškova i, moguće, teškoće u snabdevanju. Dakle, postoji stvarno strateško pitanje i pitanje suvereniteta za države - dodao je.

Evropska komisija je svesna ovih zabrinutosti i uključila je litijum na listu kritičnih sirovina sa rizikom od nestašice još 2020.

Litijum će "uskoro biti još važniji od nafte i gasa", rekla je šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen u septembru 2022, prenosi Politika.


Projekti eksploatacije u razvoju

Proizvodnjom litijuma danas dominira samo nekoliko zemalja, Australiji, koja ima 20% svetskih rezervi "belog zlata", te Argentini, Čileu i Boliviji, koje imaju 60%. Kina je, s druge strane, bila prvi investitor u rafiniranju i kontroliše 17% svetske proizvodnje litijuma. Sa samo pet zemalja koje kontrolišu 90% svetske proizvodnje, Međunarodna agencija za energiju to naziva "kvazimonopolskom" situacijom.

Evropa se nada da će maksimalno iskoristiti novu groznicu "belog zlata" eksploatacijom vlastitih rudnika. Glavne rezerve kontinenta nalaze se u Portugalu, Nemačkoj, Austriji i Finskoj. U Francuskoj, Francuski biro za geološka i rudarska istraživanja (BRGM) je 2018. godine napravio inventar ističući rezerve u Alzasu, centralnom regionu masiva, kao i na području Armorikanskog masiva u Bretanji.

Evropske projekte vađenja i proizvodnje litijuma uglavnom su preuzele male i srednje kompanije širom kontinenta.

- Najuspešniji su u Finskoj. Proizvodnja litijuma mogla bi početi 2024. zahvaljujući eksploataciji malog rudnika koji se nalazi oko 600 km severno od Helsinkija - objasnio je Kristijan Hokjard, geolog-ekonomista i koautor knjige o litijumu.

- U Češkoj, australijska kompanija Juropian Metals (European Metals) želi da eksploatiše stare rudnike kalaja koji se nalaze severno od Praga. Slični projekti postoje u Nemačkoj i Austriji - napomenuo je on.

Dodao je da su ovo uglavnom manji projekti koje provode male kompanije, a velike radije ulažu u Australiju ili Latinsku Ameriku.

- Malo njih će ugledati svetlo dana, blokirane teškoćama sa dobijanjem dozvola, ali pre svega otporom lokalnih zajednica - rekao je Hocquard.


Ekološke posledice

Rudarski projekti često su se suočavali sa nezadovoljstvom javnosti. U Portugalu, otvoreni rudnik, najveći u Zapadnoj Evropi, trebalo je da bude izgrađen 2026. godine u selu Kovas do Baroso. Radovi su, međutim, trenutno obustavljeni nakon brojnih protesta, prenosi sajt Politika.

Ekstrakcija litijuma "proizvodi značajne količine otpada koji se zatim mora skladištiti. Otpad takođe može dovesti do zagađenja vode ili vazduha", objasnio je Vidal.

Iako Vidal smatra da je negodovanje "potpuno razumljivo", on ipak podržava ove projekte.

- Bilo bi mnogo etičnije. Mi svakodnevno konzumiramo litijum, bilo bi normalno da trpimo posledice koji se odnose na našu upotrebu. Danas ovo zagađenje već postoji, ali u drugim zemljama, daleko od naših očiju. To bi podiglo svest među korisnika, koji bi bili suočeni sa posledicama svoje potrošnje - rekao je.


Francuska traži "zeleni litijum"

Francuska, sa svoje strane, proučava alternativu, nazvanu ekstrakcija "zelenog litijuma". Za razliku od vađenja iz kamenja ili slanih pustinja, koji funkcionišu kao tradicionalni rudnici, "zeleni litijijum" se proizvodi iz geotermalnih izvora, metodom vađenja sličnim onoj u bušotini.

U francuskom regionu Alzasa, evropski projekat EuGeLi (za evropski geotermalni litijum) je pionir u ovoj oblasti. Nedavno je uspeo izvući prve kilograme litijuma ovom tehnikom.

- Međutim, za sada, tehnika ostaje preskupa da bi se razmatrala na industrijskom nivou - primetio je Hokjard.


Reciklaža baterija

Vidal upozorava da čak i ako se svi ovi projekti ostvare, oni i dalje ne bi mogli konkurirati slanim pustinjama Južne Amerike ili australijskoj proizvodnji.

- S druge strane, gde bi Evropska unija zaista mogla da ostavi svoj trag u narednim godinama je reciklaža baterija. Trenutno su količine metala za recikliranje još uvek ograničene jer litijumske baterije nisu postojale pre deset godina. Ali do 2035. imaćemo baterije za električna vozila na kraju njihovog veka trajanja, a time i zalihe koje se mogu reciklirati - objasnio je.

Prema Univerzitetu u Leuvenu, 40 do 75% potreba EU za metalom moglo bi se podmiriti recikliranjem do 2050. To bi garantovalo sigurnost snabdevanja i smanjilo uticaj na prirodu.

- Da bi se to dogodilo, moramo delovati odmah - rekao je Vidal.

- Moramo dizajnirati proizvode koji će se lako reciklirati, po nižoj ceni, kako bismo uverili investitore - dodao je.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Finansije

Kompanija Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus želi da kupi 17% u Addiko banci

Kompanija srpskog biznismena Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus Ltd. želi da kupi manjinski deo u Addiko banci, čije je sedište u Beču, i koja se specijalizovala za "retail" bankarstvo. Kostić nastoji da uveća svoj udeo na bankarskom tržištu Evrope, piše Bloomberg. Agri Europe je tražio da otkupi udeo od oko 17% u Addiko banci preko javne ponude za preuzimanje akcija, pokazuju podaci iz ponude u koju je Bloomberg imao uvid. S druge

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.