NavMenu

Da li će energetska kriza ubrzati tranziciju Srbije ka OIE - Ko je Don Kihot u srpskoj borbi sa vetrenjačama

Izvor: eKapija Utorak, 05.07.2022. 15:51
Komentari
Podeli

(Foto: Pixabay.com/makunin)
"Nekada se čini, s obzirom na ogromne opstrukcije kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, da se borimo protiv vetrenjača, ali se i danas vidi da se mi u stvari borimo za vetrenjače", slikovito se izrazila ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović na nedavnom polaganju kamena temeljca za još jedan vetropark u Srbiji.

Ko je Don Kihot u srpskoj borbi sa vetrenjačama? Ko je Sančo Pansa, a ko Migel de Servantes? Teško je raščivijati vetrove koji duvaju u suprotnim smerovima od trenutka kada je pre godinu dana usvojen Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije i paket zakona koji uređuju ovu oblast.

Nakon početnih pohvala zbog usvajanja zakona, krenule su kritike - ukupan podzakonski okvir nije zaokružen, ustanovljena maksimalna otkupna cena ne zadovoljava potrebe investitora vetroelektrana, nije održana nijedna aukcija, niti zaključen ugovor o tržišnoj premiji.

Šta su problemi sa kojima se trenutno suočava ovaj sektor, ko sprečava energetsku tranziciju u Srbiji, da li će energetska kriza ubrzati tranziciju Srbije ka OIE - teme su koje u ovom tekstu istražuje portal eKapija.


Uredba o balansnoj odgovornosti još nije doneta

Menadžerka udruženja OIE Srbija Danijela Isailović za eKapiju ističe da su veoma zadovoljni što je zakon koji samostalno reguliše oblast zelene energije, prvi put usvojen u Srbiji. Ipak, kako kaže, nezadovoljni su i zabrinuti zbog toga što nema implementacije zakona.

- Ključna Uredba koja reguliše balansnu odgovornost još nije doneta jer ne postoji saglasnost najvažnijih državnih institucija. Kao Udruženje, i kao kompanije i pojedinci, trudimo se da predstavnike državnih energetskih subjekata vratimo u diskusiju kako bi došli do rešenja. Za sada kasnimo godinu dana, što za posledicu može doneti višegodišnji zaostatak u realizaciji i izostanak novih megavata u mreži u vreme kada su nam najpotrebniji - upozorava Isailovićeva.

Podzakonski okvir nije zaokružen (Foto: jaroslava V/shutterstock.com)Podzakonski okvir nije zaokružen

Od početka godine, šumovi na relaciji EPS i EMS s jedne strane i Ministarstvo rudarstva i energetike s druge strane, postaju sve glasniji. Ministarstvo rudarstva i energetike za portal eKapija kaže da je svesno da ima onih koji sprečavaju zelenu energetsku tranziciju u Srbiji. Kako su objasnili, u toku je postupak usaglašavanja Nacrta uredbe o balansnoj odgovornosti sa članovima Radne grupe, a njeno usvajanje se očekuje do kraja godine.

- Iako je za Uredbu o preuzimanju balansne odgovornosti i kriterijumima za utvrđivanje likvidnosti organizovanog unutardnevnog tržišta urađen predlog, ista nije usaglašena sa EPS, EMS i investitorima. Nažalost, Ministarstvo rudarstva i energetike je svesno raznih interesa, potreba pojedinaca da kočenjem primene Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije ili razvijanju novih investicija u OIE sprečavaju zelenu energetsku tranziciju u Srbiji - poručuju u Ministarstvu.


Nezadovoljstvo maksimalnom otkupnom cenom za energiju vetra

Nepostojanje Uredbe o balansnoj odgovornosti nije jedini problem. Udruženje OIE Srbija kaže da postoji nezadovoljstvo i maksimalnom otkupnom cenom od 56 evra po MW za energiju vetra.

- Prvi smo ukazali na taj problem, a sada je svima, pa i predstavnicima Agencije za energetiku jasno da je ta cena niska i da niko od investitora nema biznis model da se javi na aukcije i ponudi nižu cenu od te. Uz cenu, sporan je dvostrani premijski model, na šta je nedavno ukazao i jedan od naših najvećih stručnjaka, direktor SEEPEX-a Miloš Mladenović koji smatra da se treba vratiti na jednostrani premijski model što i mi kao Udruženje podržavamo. Nadamo se da će se uskoro steći zakonski okviri, a spremni projekti preseliti se na gradilišta - veruje Isailovićeva.

U Ministarstvu objašnjavaju da će aukcije biti objavljene u trećem kvartalu ove godine i dodaju da će se "svakako do kraja godine dodeliti premija, kroz istu aukciju". Najveća prepreka u razvoju OIE, po njima, trenutno je nerazvijenost visokonaponske mreže u koju se, kažu, nije dovoljno investiralo prethodnih godina.

- A i kad se ulagalo, investicije su predugo trajale, ili je postojala selektivnost. Druge države su brže ulagale u razvoj visokonaponske mreže i Srbija će morati da ide tim putem ukoliko želimo da stvorimo uslove za brži razvoj sektora OIE, bez kojeg nema ni energetske sigurnosti i samodovoljnosti - ističu u Ministarstvu.


Zelena energetska tranzicija važnija nego ikad

Koliko je samodovoljnost neophodna, vidimo svakim danom trajanja ukrajinske krize. U tom pogledu naši sagovornici se slažu ističući da niko danas ne razmišlja o energetskoj bezbednosti, a da ne računa sa razvojem sektora OIE. Aktuelna kriza samo je potvrdila neophodnost zelene energetske tranzicije, kako bi se obezbedile dovoljne količine energije, kažu u Ministarstvu. Ali, nezavisno od kriza, Srbiju na to obavezuju Pariski sporazum, kao i Sofijska deklaracija o Zelenoj agendi za zemlјe Zapadnog Balkana, podsećaju nadležni.

- Važno je naglasiti da Srbija nije čekala krizu da se desi da bi počela da razmišlja o svojoj energetskoj budućnosti. Srbija je donošenjem novog zakonodavnog okvira, prošle godine započela energetsku tranziciju, krećući iz relativno nepovoljne pozicije, imajući u vidu da trenutno skoro 70% električne energije dobijamo iz niskokaloričnog lignita, kao i da više od tri decenije nije izgrađen nijedna nova elektrana. Započeta je priprema strateških i planskih dokumenata, koji će odrediti ciljeve i dinamiku karbonske neutralnosti odnosno dekarbonizacije do 2050. godine i pripremljen je novi investicioni plan sa projektima vrednim oko 35 mlrd EUR, gde posebno važno mesto imaju ulaganja u sektor OIE - napominju u Ministarstvu.

Tranzicija na OIE neophodna za energetsku bezbednost (Foto: lassedesignen/shutterstock.com)Tranzicija na OIE neophodna za energetsku bezbednost

Međutim, kako objašnjavaju u uduženju OIE Srbija, globalna kriza pogađa i industriju vetra i solara. I tako se ponovo vraćamo na pitanje "internih nesuglasica u državi".

- Cena vetroturbina i ostale opreme je dramatično poskupela, pre svega zbog čelika, postoje problemi u lancu snabdevanja i transportu na pojedinim evropskim rutama. To sve utiče na dinamiku, tako da je danas umetnost ugovoriti kupovinu vetroturbina. Zbog svega toga, moramo rešiti interne nesuglasice u državi i otkočiti proces, da ne bismo došli u situaciju da hoćemo, želimo, imamo novac i dozvole, ali praktično nemamo šta da gradimo - upozorava Isailovićeva.

_______________________________________

Prozjumeri - siguran izvor električne energije

Za razliku od drugih oblasti, regulativa o prozjumerima, kupcima-proizvođačima električne energije je potpuno zaokružena, smatraju u udruženju OIE Srbija. Kako kažu, nekoliko kupaca-proizvođača je upisano u registar, a veliki broj projekata je u pripremi i izgradnji.

- To je odličan koncept koji privredi i građanima omogućava siguran izvor električne energije bez straha od povećanja cene električne energije koje će sigurno doći. Mislim da se desetine megavata prozjumera nalaze u izgradnji. Inače, mislim da postoje izvesni problemi u primeni regulative, pojedine kompanije su nam se žalile na sporost u postupanju, kao i na nesauglašenu praksu lokalnih samouprava. Verujemo da će posle početnog uhodavanja, praksa početi da funkcioniše besprekorno - kaže menadžerka udruženja OIE Srbija Danijela Isailović.

______________________________________


Šta je rešenje?

Ipak, cilj koji je ministarka Zorana Mihajlović postavila pre godinu dana da će Srbija do 2040. godine proizvoditi minimum 40% električne i toplotne energije iz obnovljivih izvora, i dalje je aktuelan.

- S obzirom da smo 2020. godine, po Eurostatu imali 26,3%, onda 40% za 2040. godinu nije nerealna cifra. Volela bih da znam cilj za 2030. godinu jer se kroz tu cifru vidi odnos prema trenutnim projektima u razvoju. Kada bi se svi projekti koji su u razvoju realizovali, mi bismo imali 140% - kaže Isailovićeva.

Uprkos preprekama koje, slažu se naši sagovornici, postoje, pozitivan ishod nije nemoguć.

- Prepreke postoje samo i jedino kod onih koji ne žele da se stvari u srpskoj energetici menjaju, i vezane su ili za pojedinačne ili grupne interese, ili za nedostatak svesti o pravcu u kojem ide svet u 21. veku, i da su razvoj energetike i zaštita životne sredine neraskidivo povezani. Do kraja godine biće usvojena i ostala podzakonska akta koja će omogućiti punu primenu Zakona o korišćenju OIE. Uz moderan zakonski okvir i postavljanje jasnih ciljeva, na čemu radimo kroz izradu Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana do 2030. sa projekcijama do 2050. i nove Strategije razvoja energetike do 2040. sa projekcijama do 2050, imaćemo sve uslove da ubrzano povećavamo udela proizvedene energije iz OIE koja, uz povećanje energetske efikasnosti, treba da bude stub energetske bezbednosti Srbije u narednim decenijama - napominju u Ministarstvu.

_______________________________________

Usvajanje pet uredbi do kraja godine

Do kraja godine biće usvojena i ostala podzakonska akta koja će omogućiti punu primenu Zakona o korišćenju OIE, napominju u Ministarstvu. To su:

- Uredba o preuzimanju balansne odgovornosti i kriterijumima za utvrđivanje likvidnosti organizovanog unutardnevnog tržišta sa modelom ugovora o preuzimanju balansne odgovornosti;

- Uredba o modelu ugovora o fid-in tarifi;

- Uredba o proizvođaču električne energije iz obnovljivih izvora energije i garanciji porekla;

- Uredba o naknadi za podsticaj povlašćenih proizvođača;

- Uredba o podsticajnim merama za dostizanje udela obnovljivih izvora energije u saobraćaju.

_______________________________________

Udruženje OIE Srbija je dosta konkretnije po pitanju uzroka problema. Po njima, do kolapsa je došlo usled hiperpodukcije projekata. I upravo tu treba tražiti i rešenje.

- U Srbiji ima trenutno 13GW projekata vetra i solara u razvoju. Naravno, bar polovina projekata su nerealni, ali ih EMS tretira ravnopravno kao sve investitore. Usled takve hiperprodukcije projekata, došlo je do kolapsa. Kada bi se izvršila selekcija projekata (npr. Uvođenjem bankarske garancije po MW za mesto na mreži), tržište bi se raščistilo, EMS bi prodisao i verovatno bi sistem profunkcionisao. Nedavno smo čuli od zvaničnika Energetske zajednice da su takve probleme imale mnoge evropske države i da postoji način, ako želi da se reši problem, a to je upravo uvođenje nekog od selektivnih mehanizama. Ostali izazovi leže u činjenici da su nam potrebni novi prihvatni kapaciteti na prenosnom sistemu i naravno RHE Bistrica i Đerdap 3 kako bi nove OIE mogle da se integrišu i balansiraju - zaključuje Danijela Isailović.

Inače, RHE Bistrica je korak bliže izgradnji - Vlada Srbije je na sednici u maju donela odluku o izradi Prostornog plana područja posebne namene sistema reverzibilne hidroelektrane Bistrica i hidroelektrane Potpeć. Reverzibilne hidroelektrane su, prema mišljenju stručnjaka, važne u svakom elektroenergetskom sistemu i posebno značajne za balansiranje u energetskom sistemu na koji su priključene vetroelektrane.

Marija Dedić

Celokupan sadržaj tematskog biltena pogledajte OVDE.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Finansije

Kompanija Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus želi da kupi 17% u Addiko banci

Kompanija srpskog biznismena Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus Ltd. želi da kupi manjinski deo u Addiko banci, čije je sedište u Beču, i koja se specijalizovala za "retail" bankarstvo. Kostić nastoji da uveća svoj udeo na bankarskom tržištu Evrope, piše Bloomberg. Agri Europe je tražio da otkupi udeo od oko 17% u Addiko banci preko javne ponude za preuzimanje akcija, pokazuju podaci iz ponude u koju je Bloomberg imao uvid. S druge

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.