Na leto struja za domaćinstva poskupljuje 30%, a za privredu 70%?
Cena električne energije u Srbiji za domaćinstva se koriguje tako što EPS uputi zahtev Agenciji za energetiku Srbije podnoseći troškovnik kojim ga pravda. AERS je ta koja procenjuje da li je zahtev EPS opravdan ili ne i u zavisnosti od toga ga i odobrava. S obzirom da je EPS u vlasništvu države Srbije republička Vlada ima presudan uticaj na to sa kakvim će zahtevom EPS izaći pred Agenciju za energetiku.
U slučaju da nadležni usvoje odluku da struja u Srbiji za domaćinstva poskupi za 30%, to bi predstavljalo enormni udar na životni standard i kućni budžet građana. Naime, poslednji put dosad struja je za domaćinstva poskupela 1. februara prošle godine i to za 3,4%.
Agencija za energetiku Srbije je tada usvojila zahtev EPS za korekciju cene električne energije i njen aktuelni iznos je 7,8 dinara po kilovat satu. Na taj način prosečni računi za struju su uvećani za 122 dinara odnosno iznose oko 3.700 dinara na mesečnom nivou.
Iako je Agencija za energetiku naglasila da je i nakon te korekcije cene električne energije ona i dalje niža od cena u zemljama regiona i Evrope, stručna javnost je tada ocenila da je reč o novom nametu za ionako već osiromašene građane, kao i da je poskupljenje struje u toku epidemije korona virusa nekorektan i neopravdan potez.
S obzirom da je poskupljenje od 3,4% izazvalo negativnu reakciju, ne samo individualnih potrošača, već i stručne javnosti, sasvim je jasno da bi odluka nadležnih da struja poskupi za čak 30% za domaćinstva, izazvala veliko nezadovoljstvo i gnev u javnosti. Naime, ako bi se to ostvarilo računi individualnih potrošača bi se uvećali za čak oko 1.100 dinara. Tako enormno poskupljenje posebno bi teško podneli oni koji svoje stanove zagrevaju na struju, a takvih u Srbiji nije malo. Mnogi od njih su na to prinuđeni zbog loše materijalne situacije, a grejanje na struju je još uvek jedan od najjeftinijih načina da se zagreje dom.
Šta kaže privreda
Što se tiče privrede, takođe nema sumnje da bi i njena reakcija na poskupljenje od 70% bila u potpunosti negativna. Za razliku od domaćinstava koja imaju regulisane cene struje, za privredu važe one koje su komercijalne. Krajem prošle godine zbog energetske krize cene struje na inostranim berzama su naglo rasle i dostizale astronomske cifre zbog čega se EPS odlučio da podigne cenu električne energije za privredu u našoj zemlji.
To je pravdano time da, iako proizvođač struje, EPS je istovremeno prinuđen i da je uvozi i plaća po visokim cenama na stranim berzama. U priču se naknadno umešala i Vlada Srbije koja je usvojila zaključak kojim se preporučuje da EPS kupcima struje na komercijalnom tržištu, ugovore o snabdevanju strujom zaključuje po jedinstvenoj ceni od 75 evra po megavat satu bez poreza na dodatu vrednost u periodu od 1. januara do 30. juna tekuće godine.
Predstavnici privrede su pak ocenili da je i takva cena, ograničena od strane Vlade, takođe poskupljenje u iznosu od oko 50%. Privrednici su istakli da je to za njih potpuno neizdrživo, te da će zbog toga morati da povećaju cenu svojih proizvoda kako bi opstali na tržištu. U međuvremenu smo se zaista i suočili sa skokom cena brojnih proizvoda, naročito nakon vojne intervencije Rusije u Ukrajini 24. februara.
Šta kažu zvaničnici
Ekonomska kriza u kojoj se nalazimo zbog posledica pandemije korona virusa, skoka cena energenata na svetskom tržištu i rata u Ukrajini je glavno opravdanje onih koji tvrde da struja u Srbiji mora da poskupi. Da vlast u Srbiji razmišlja o poskupljenju električne energije jasno se moglo videti po nedavnim izjavama nekih njenih zvaničnika.
Tako je prvo Tomislav Momirović, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture istakao da su "cene struje značajno porasle na svetskom tržištu, a to naši građani nisu osetili".
- Ima li šta lepše, cena skače, a vi to ne plaćate. Ali, ako se tako nastavi, ti građani će to platiti sa kamatom, a mi ćemo naša preduzeća uništiti - rekao je Momirović.
Nakon njega oglasila se Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike koja je naglasila da je realno očekivati povećanje cene struje za domaćinstva. Ona je istakla da Srbija trenutno ima najnižu cenu struje u Evropi, dok cene svih komponenti za njenu proizvodnju svakodnevno rastu.
- Činjenica je da je u prethodnih godinu dana poskupeo ugalj, sve komponente za proizvodnju električne energije i nije realno da imamo ovu cenu - kazala je ministarka Mihajlović dodavši da nova cena mora da bude usklađena sa svim parametrima i da bude održiva i za Elektroprivredu Srbije i za državu i za građane.
Čeka se odluka Vlade
Na osnovu svega iznetog, logično je zaključiti da će poskupljenja struje u narednom periodu neizostavno biti, a da li će se Vlada odlučiti da odobri da taj procenat bude 30% za domaćinstva i 70% za privredu i suoči se sa nezadovoljstvom javnosti preostaje da se vidi.
Ono što je takođe sigurno je i to da bez obzira koliki će procenat poskupljenja biti, građani i privreda će sigurno biti nezadovoljni. Javnost naime nerado gleda na bilo kakva poskupljenja u kriznim uslovima. A Srbija se sada, kao i ceo svet, nalazi u veoma kriznom ekonomskom periodu.
Činjenica je da je cena struje u Srbiji među najnižim u Evropi, ali to je zbog toga što je ona i dalje socijalna kategorija. Naime, u većini zemalja u kojima je struja skuplja nego kod nas, tamošnji stanovnici imaju daleko veća primanja nego što je slučaj u Srbiji. Jedan od razloga što je cena struje kod nas niska je i taj što su niski i troškovi proizvodnje EPS-a koji ima svoju proizvodnju uglja i sopstvene elektrane, kako termo, tako i hidro. Bez obzira na nisku cenu za domaćinstva, cena za privredu je komercijalna i Elektroprivreda Srbije najčešće ostvaruje dobru zaradu. Nije retkost da se EPS i sam pohvali uspešnim poslovnim rezultatima i unosnom zaradom.
Sve to ide u prilog onima koji tvrde da nema potrebe za tim da struja u Srbiji poskupi, naročito ne u ovom trenutku, a dodatni argument je svakako i to da će privrednici, ako se ponovo suoče sa poskupljenjem, uraditi isto ono što i prošli put. A to je da podignu cenu svojih proizvoda. To će svakako da utiče na inflaciju i neće pogodovati planovima nadležnih da ona u Srbiji ne dostigne dvocifren nivo.
Naš izbor
Top priče
27.03.2024. | Industrija, Saobraćaj, Finansije
Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je
28.03.2024. | Zdravstvo
Alkaloid pušta u pogon nov kapitalni projekat vredan 19,4 mil EUR
28.03.2024. | Zdravstvo
28.03.2024. | Finansije
Šta svaki menadžer treba da zna o finansijama poslovanja?
28.03.2024. | Finansije
eKapija+
28.03.2024. | Zdravstvo
Alkaloid pušta u pogon nov kapitalni projekat vredan 19,4 mil EUR
28.03.2024. | Zdravstvo
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrednostima
28.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Crowne Plaza Beograd u novom ruhu
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Zlatibor - Epicentar kongresnog turizma i omiljena destinacija za luksuzan porodični odmor
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Da li znate šta je menstrualno siromaštvo? - Veliki broj žena suočava se s ovim problemom
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Poslovne šanse
28.03.2024. | Vesti
Sremska Mitrovica oprema dečja igrališta
28.03.2024. | Građevina
U planu izgradnja groblja u Varni kod Šapca
28.03.2024.. | Građevina
28.03.2024. | Energija
Grad Novi Sad traži firmu za izradu programa i plana energetske efikasnosti za naredne godine
28.03.2024. | Energija
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
U okolini Žagubice ulaže se u turističke kapacitete - Planira se gradnja apartmana
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina
Kompanije iz Srbije mogle bi da učestvuju u obnovi infrastrukture i privrede Malavija posle poplava
28.03.2024. | Građevina
28.03.2024. | Agro, Građevina
Beo zoo vrt raspisao tender za rekonstrukciju dela krova, enterijera, fasade i dvorišta objekta za slonove
28.03.2024. | Agro, Građevina