NavMenu

Perspektiva za solarne elektrane u Srbiji

Izvor: eKapija+ Ponedeljak, 14.02.2022. 14:00
Komentari
Podeli
Solarna elektrana 10kW za kupce potrošače za domaćinstvo (Foto: Conseko d.o.o / Miodrag Vuković)Solarna elektrana 10kW za kupce potrošače za domaćinstvo
Već izgrađene hidroelektrane i termoelektrane u Srbiji će ostati dominantni kapaciteti za proizvodnju električne energije u ovoj deceniji. Međutim, neophodno je da se grade nove elektrane na obnovljive izvore. Ako neko misli drugačije neka da odgovor gde će se proizvoditi energija u Srbiji za fabrike koje se otvaraju, ili za električne automobile za koje Vlada daje subvencije.

Ova kriza je pokazala da moramo pokušati da što pre povećamo sopstvenu proizvodnju energije da bi ekonomski opstali i bili manje na udaru promena cena energije. A kapaciteti se najbrže uvećavaju dodavanjem novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije i elektrana na gas.


Sunce kao izvor energije od svitanja do sumraka

Kada su u pitanju fotonaponske solarne centrale, ova tehnologija je zašla u treću decenije razvoja i pune primene u zemljama EU i sveta. Na sunce kao stabilan izvor energije možemo da se oslonimo deset meseci u godini. Osim ovih deset meseci, decembar i januar kod nas imaju oko 50% sunčanih dana, kada se energija može proizvoditi tokom obdanice koja u tom periodu traje 9h.

Kako bi premostili promene intenziteta proizvodnje električne energije tokom dana u različitim vremenskim uslovima, u razvijenim zemljama trenutno se radi na razvoju različitih skladišta energije u većim kapacitetima, kao što su rezervoari sa vodonikom, skladišta energije u električnim akumulatorima, reverzibilnim hidroelektranama, gravitaciona skladišta energije, ili čak skladišta energije u električnim automobilima priključenim na mrežu.


Elektrane na krovovima za manju sopstvenu potrošnju

Za razliku od zauzimanja površina na zemlji, solarne elektrane na krovovima imaju tu prednost, da ne zauzimaju korisne površine na zemlji. Osim toga, novija istraživanja pokazuju da se krovovi na kućama sa solarnim panelima tokom leta brže hlade, što smanjuje apsorbovanje toplote objekata u letnjem periodu, što poboljšava komfor rada i življenja u takvim objektima tokom letnjeg perioda.

U momentima kada elektrana proizvodi električnu energiju, za toliko se manje električne energije preuzima iz distributivne mreže. Ukoliko elektrana proizvodi više od sopstvene potrošnje energije, moguće je predavati viškove energije u mrežu, nakon dobijanja upotrebne dozvole za elektranu i potpisivanja ugovora sa snabdevačem električne energije.


Prozumeri kao win-win koncept na domaćem tržištu

Novi Zakon o korišćenju OIE u Srbiji doneo je veliki iskorak napred uvođenjem koncepta kupca potrošača, ili takozvanih "prozumera". Ovaj koncept proizvodnje električne energije iz sunca pre svega za sopstvene potrebe, omogućuje građanima i malim privrednim subjektima, da viškove energije koje ne mogu da potroše, a koje je proizvela njihova solarna centrala, mogu da predaju u distributivnim sistem i da iste viškove iskoriste kao kredit kojim umanjuju utrošene kWh za naredne mesečne obračune za utrošenu električnu energiju.

Do sopstvenih kilovata treba da se dolazi pojednostavljenom procedurom u tri koraka, prvo potrebno je postaviti solarne panele, zatim izvršiti zamenu brojila sa dvosmernim brojilom električne energije i potpisati sa EPS snabdevanjem ugovor o potpunom snabdevanju električnom energijom. Iako su nove uredbe kojom se ova oblast uređuje Vlada usvojila u septembru 2021. godine, još uvek nije započela primena, dok se preko opština već odobrava 50% bespovratnih sredstava za ovakve projekte.


Krovovi na proizvodnim objektima kao prilika za veću konkurentnost

Vlasnici proizvodnih objekata sa većim krovovima, mogu da smanje sopstvenu potrošnju električne energije, ostvarujući na taj način u uštedu u operativnom poslovanju. Investicije u solarne elektrane po trenutnim cenama, u imaju period povrata ulaganja od sedam do osam godina. Na većim objektima, elektrane od 30kW do 150kW imaju bolji period povrata ulaganja u odnosu na ulaganja u male kućne elektrane.

Međutim, kako su firmama često prioritet ulaganja u tekuće poslovanje i investicije u povećanje proizvodnog kapaciteta, investicije sa rokom otplate od sedam godina ne deluju uvek privlačno. Iz tog razloga, uz kreditnu podršku nekoliko banaka uz pomoć EU i naše države, moguće je dobiti bespovratna sredstva na investiciju u iznosu od 15% do 25% vrednosti investicije, za ulaganje kojim se unapređuje energetska efikasnost.

Ulaganjem u solarne elektrane na postojećim privrednim objektima, radi smanjenja sopstvene potrošnje električne energije, vlasnici fabrika će unaprediti pre svega konkurentnost svojih proizvoda i zaštiti stabilnost poslovanja od promena cena na tržištu energije.

Prema iskustvima Conseko d.o.o., sakupljenim kroz izradu većeg broja analiza za domaće investitore, električna energija koja se proizvede na krovovima proizvodnih i komercijalnih objekata, može da zadovolji od 10% do 60% potreba za električnom energijom tih objekata, tokom dana.

Krov fabrike Gruner Serbian u Vlasotincu, elektranu izveo Conseko d.o.o. (Foto: Conseko d.o.o. / Miodrag Vuković)Krov fabrike Gruner Serbian u Vlasotincu, elektranu izveo Conseko d.o.o.

Conseko kao ponuđač rešenja za solarne elektrane

Conseko d.o.o. Beograd bavi se primenom solarnih fotonaponskih tehnologija od 2008. godine. Zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu u izradi tehničkih rešenja, projektovanju i izvođenju solarnih elektrana, Conseko d.o.o. prepoznat je na domaćem tržištu kao kompanija koja može da ponudi najsavremenija tehnička rešenja u projektovanju solarne elektrane, izboru opreme i optimizaciji troškova investicije.


Oprema u elektrani mora da ispunjava standarde

Domaći operateri distributivnog sistema (ODS) doneli su uputstva i ukazali na standarde koje uređaji koji se priključuju na distributivni sistem moraju da zadovolje, što svakako treba pozdraviti. Kada se radi o standardima za solarne elektrane, pre svega se misli na bezbednost takvih objekata u eksploataciji, zatim na kvalitet električne energije koju uređaji proizvode i na kraju na očuvanje performansi, t.j. osiguranje što dužeg vremenskog perioda za rad takvog objekta.

Zbog toga su izbor solarne opreme koju nudi Conseko d.o.o. TIER1 proizvođači solarnih panela i priznati evropski proizvođači invertora za solarne panele. U grupu TIER1 proizvođača spada jedna uska grupa proverenih proizvođača na svetskom nivou, koja zadovoljava zahteve u pogledu visokih performansi, ispunjavanja standarda za kvalitet solarnih panela, bankabilnosti garancije na svoje proizvode i mogućnost produkcije i isporuke velikih količina za velike elektrane.


Distribucija kao ključni partner za sve nas

Na elektro distribuciju gledamo kao na ključnog partnera bez koga se ne može. Nijedna od većih elektrana koje smo izgradili, ne može da radi ni jednog momenta bez distributivne mreže. Međutim, put koji treba proći sa ODS nije ni jednostavan ni lak, jer zahteva vreme i puno administrativnog rada. Ali, isto tako nijedan proizvođač električne energije iz solarne elektrane ne želi lako da odustane od ostvarivanja prava priključenja elektrane na mrežu i predaje viškova energije koji se u određenim momentima dana mogu proizvesti.


Prilika za ulaganje i za domaće investitore

Postoji značajan broj stranih investitora koji je zainteresovan da gradi solarne parkove u kapacitetima od nekoliko megavata, pa do više desetina megavata. Osim investitora iz inostranstva, priliku imaju i domaći investitori, koji su zainteresovani da ulože svoja sredstva uz dostupnost podrške banaka. Oni takođe treba da vide svoj interes u izgradnju energetskih kapaciteta na teritoriji Srbije i okruženja. Ovakva domaća ulaganja će možda biti manjeg obima pojedinačno, ali će moći da stvore određenu ravnotežu sa ukupnim ulaganjima u nove energetske kapacitete i omoguće da kao društvo napredujemo u ovladavanju ovim novim tehnologijama.

Osim ulaganja u solarne parkove, pojedinci i firme u Srbiji mogu da ulažu svoj kapital kroz energetske zadruge koje investiraju u solarne elektrane na privatnim i javnim objektima i na taj način uz ostvarivanje određene dobiti, mogu dati svoj doprinos energetskoj tranziciji i korišćenju čiste energije.

Ugledni primer za to su nam modeli udruživanja u Francuskoj i Švedskoj, isto tako i u Grčkoj u poslednje vreme.


Zelena agenda EU i OIE

Koncept na kome se trenutno gradi elektro energetika u Evropi u ovoj deceniji, jeste da obnovljivi izvori budu zapravo primarni izvori energije, dok termo elektrane i gasne elektrane mogu da budu relativno jeftini bekap, t.j.podrška, Na ovu strategiju mogu svi da se oslone do 2025. godine od kada se očekuje da će se uvesti taksa na emisije iz termoelektrana.


Pravci daljeg razvoja solarne energetike

Dalji razvoj solarnih kapaciteta u Srbiji pred brojnim je izazovima. Najveći uticaj na širenje solarnih elektrana imaće politike koje se donose u toj oblasti na nivou države, njihovo prihvatanje i prilagođavanje elektroenergetske mreže i sistema. Ključni državni subjekti i činioci u energetici, treba da gledaju na OIE kao na šansu za povećanje domaće proizvodnje i unapređenje distribucije i prenosa energije kroz digitalizaciju i pametne mreže, ali i kao šansu za veću konkurentnost domaće privrede, kao i elektroprivrede iznad svega.

Ukoliko gledamo pozitivne primere iz drugih zemalja sveta, vidimo da su pobednici one zemlje koje daju jednaku priliku i velikima i malima da ulažu, t.j. gde se grade solarne elektrane na nivou solarnih parkova koji se priključuju na distributivnu mrežu na srednjem i visokom naponu, ali isto tako i razvija koncept prozumera primenjen u industriji. Skorašnji primer je brazilska vlada koja je odobrila da prozumeri budu sve elektrane do 5MW.

Osim energetske tranzicije putem prozumera, šansa za energetsku tranziciju su ulaganja kroz energetske zadruge za šta imamo brojne svetle primere u Švedskoj, Grčkoj i drugim zemljama. Za početak, dovoljno je nadati se da će se na domaćem tržištu otpustiti kočnice i smanjiti administrativne procedure priključenja malih elektrana za domaćinstva i privredne subjekte.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

16.04.2024.  |  Vesti

Poljski lanac Žabka dolazi u Srbiju?

Poljska grupacija Żabka planira da uđe na više tržišta Jugoistočne Evrope. Kompanija iz Poljske nedavno je registrovala internet domen za Srbiju, dok je istovremeno u Rumuniji akvizicijom preuzela kompaniju za distribuciju hrane. Pored akvizicije, registrovana je i posebna kompanija za razvoj maloprodajne mreže, saznaje portal Retail Serbia. Na upit ovog portala kako gledaju na srpsko tržište imajući u vidu da su nedavno kupili domen

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.