NavMenu

Bečki ekonomski institut povećao prognozu rasta srpske ekonomije na 4,9%

Izvor: Tanjug Sreda, 26.01.2022. 14:21
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Ralf Kleemann/shutterstock.com)Ilustracija
Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WiiW) ocenio je danas da će privredni rast 23 zemlje srednje, istočne i jugoistočne Evrope u 2022. godini iznositi 3,2%, a da se pad u odnosu na prošlu godinu uglavnom može pripisati slabijim prognozama za dve najveće privrede regiona - Rusiju i Tursku.

Institut u najnovijoj zimskoj prognozi za 2022. godinu i za Srbiju, sa 4,9%, predviđa nešto niži rast nego 2021. godine, ali ipak jedan od najvećih u regionu i nešto bolji od procenjenih 4,6% u poslednjoj jesenjoj prognozi.

Prognozirani prosečni ekonomski rast celog regiona CESEE od 3,2% predstavlja pad u odnosu na prošlogodišnjih 5,7%, čemu najviše doprinose slabe prognoze za Rusiju od 2% i Tursku od 3,5%.

Privredni rast će, kako se ocenjuje i dalje ostati relativno snažan u zemljama Višegradske grupe, Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj, za koje institut u 2022. previđa rast od 4,6%, a u 2023. godini od 4,4%.

Ocenjuje se i da će ekonomske posledice pandemije koronavirusa ostati ograničene, iako je broj zaraženih u mnogim zemljama istočne Evrope i dalje dramatičan. Međutim, u tim zemljama niska stopa vakcinacije i relativno stara populacija uprkos blažem omikron soju i dalje predstavljaju rizik za konjukturu.

- U slučaju Rusije, perspektivu mute nove ekonomske sankcije SAD u slučaju oružanog sukoba u Ukrajini i davno poznate strukturne slabosti - izjavio je zamenik direktora WiiW i glavni autor zimske prognoze Ričard Griveson.

U Turskoj je, kako je pojasnio, sa kolapsom turske lire ujedno kolabirao i privredni bum kroz koji je ta zemlja prolazila proteklih godina, a veoma velika inflacija ograničava i mogućnosti privrednog rasta zemlje.

U odnosu na jesenju prognozu, institut je vrlo malo korigovao svoja predviđanja za region srednje, istočne i jugoistočne Evrope za 2022. i 2023. godinu. Tako u ovoj godini malo popravlja prognozu za Bugarsku na 3,8%, za Češku 4,0 odsto, Srbiju 4,9% i za Severnu Makedoniju na 3,5%.

Pored Rusije i Turske, prognoza je smanjena za Bosnu i Hercegovinu, na 2,5% i za Slovačku, na 3%.

WiiW smatra da su u 2023. godini za Rusiju izgledi još gori, i da će njena privreda gotovo stati i imati rast od 1,5%. U tu su projekciju, kako se navodi, već uračunate i posledice mogućeg konflikta oko Ukrajine, ali ne i većeg oružanog sukoba.

- U našim prognozama polazimo od eskalacije između Rusije i Zapada i daljeg međusobnog uvođenja ekonomskih sankcija. Ona će pogoditi obe strane, ali ne bi trebalo da zaustave ukupan ekonomski oporavak u istočnoj Evropi - rekao je Griveson.

On je dodao da je Rusija od 2014. godine "delom imunizovala" svoju privredu na nove sankcije i da će većinu moći da podnese.

Griveson je pojasnio i da je Rusija konzervatinom monetarnom i fiskalnom politikom stvorile devizne rezerve koje ukupno iznose 603 mlrd USD. Te bruto devizne rezerve, uključujući i zlatne rezerve čine, prema njegovim rečima, 40% ruskog BDP, a inostrano zaduženje je nisko.

Eventualni okršaj sa Rusijom teže bi pogodio Evropsku uniju. "Ako bi starno došlo do oružanog sukova, inače visoke cene gasa i nafte bi dodatno vrtoglavo skočile i dalje podgrejale inflaciju", ocenio je stručnjak WiiW.

A upravo visoka inflacija, prema oceni Grivesona, predstavlja veći rizik za privredni oporavak regiona, od eventualnog sukoba sa Rusijom ili pandemije.

Poskupljenja su sve veća u regionu CESEE, gde izdaci za energente i narmirnice čine znatno veći udeo u ukupnim izdacima ne go u zapadnoj Evropi. Zbog toga su neke vlade, delom izbog političke stabilnosti, probegle zamrzavanju pojedinih cena, kao na primer u Mađarskoj, Srbiji, i Severnoj Makedoniji, dok se u Poljskoj i Rumuniji raspravlja o toj meri, rekao je Griveson.

Institut polazi od toga da će prosečna inflacija u regionu 2022. godine iznositi 10,3%, posle prošlogodišnje od 8,7%, a u Turskoj čak 26,2%.

Inflacija će ostati relativno visoka još namanje nekoliko meseci, smatra Griveson, dodajući da je najvažnije pitanje da li će ona dovesti to trajnijeg rasta plata.

- Ako to bude slučaj, predstoji nam duži period inflacjije, koja će biti znatno viša od one koju je većina država istočne Evrope registrovala od 2008. godine - rekao je Griveson, koji ipak veruje da je naizvesniji scenario da će poskupljenja do sredine godine oslabiti.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.