Recikliranje baterija u Srbiji bi moglo da košta upola manje nego u svetu
Baterije ubrzano krče put ka sve većem učešću na tržištu energije, sa prosečnim rastom isporučene energije po jedinici baterije za oko 25.000 mega-vat sati godišnje. Procenjuje se da će tržište proizvodnje baterija u svetu dostići vrednost od 56 mlrd USD do 2024. godine, a na važnost ovih uređaja za skladištenje energije u tehnološko vreme ukazuje i činjenica da je Nobelova nagrada za hemiju za 2019. godinu dodeljena projektantima baterija, navodi Biznis i finansije.
Međutim, tako veliki skok tražnje ubrzava i potrošnju minerala koji su neophodni za proizvodnju baterija, a čiji resursi su ograničeni. Primera radi, čak i pri najkonzervativnijoj proceni da bi proizvodnja električnih vozila mogla narasti na deset miliona do 2025. godine, to bi zahtevalo potrošnju 330.000 metričkih tona kobalta, dok projekcije ukazuju da će ukupne raspoložive zalihe iznositi svega 290.000 metričkih tona.
Pored toga, izrazito povećanje eksploatacije prirodnih minerala zbog potražnje za baterijama je u direktnom sukobu sa naporima da se ublaže efekti klimatskih promena uz pomoć električnih proizvoda, posebno električnih vozila.
Kao izlaz iz ove kvadrature kruga sve više se promoviše povećanje reciklaže baterija, koja je i dalje jako mala u odnosu na potrošnju. Ovaj jaz je ogroman i u Evropskoj uniji, gde je u protekloj deceniji reciklirano oko 30.000 tona ovih uređaja, odnosno tek 13,6% ukupno iskorišćenih baterija.
Najveći problem u odgovarajućem tretmanu ove vrste otpada su baterije koje se koriste u domaćinstvima, što je slučaj u celom svetu imajući u vidu procene da 95% nerecikliranih baterija potiče upravo "iz kuće".
Prepreke su, takođe, u još nedovoljnoj isplativosti reciklaže i opasnostima po zdravlje onih koji direktno rade sa toksičnim materijama u ovom postupku. Naročito je složeno recikliranje litijumskih baterija, kod kojih su posebno opasni vanadijum, hrom i fluor, i zato se retko primenjuje.
- Ali sa napretkom tehnologija i novim otkrićima u oblasti hemije, na pragu su i bolja rešenja za efikasnije i manje rizične postupke u tretmanu baterija. Računica se menja i usled sve očiglednije potrebe da se umanji zavisnost od ograničenih sirovina. Zato se isplativost sada meri ne samo na osnovu roka koji je potreban za vraćanje uloženih sredstava, već i procenjenog gubitka usled nedovoljne iskorišćenosti reciklaže, pa time i nemogućnosti da se ponovo upotrebe dragoceni repromaterijali - ističe Biznis i finansije.
U studiji NALED-a se navodi da, prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, u Srbiji godišnje završi na otpadu u proseku oko 1.900 tona istrošenih baterija i akumulatora, od čega najveći deo čine olovne baterije. Ovi podaci, međutim, ne obuhvataju domaćinstva, pa postoje samo nezvanične procene da svaki građanin Srbije godišnje iskoristi oko kilogram baterija, koje nakon upotrebe završavaju u komunalnom otpadu ili na divljim deponijama.
Odatle se baterije "vraćaju" kroz lanac ishrane, tako što toksične materije, poput gvožđa i kadmijuma, završavaju u zemljištu i podzemnim vodama. Još gore je ako se otpad zapali, jer tada se otrovne čestice emituju prvo u vazduh, a potom ponovo dospevaju u zemljište i vodu.
Glavni uzroci za mali procenat recikliranja ove vrste otpada su nedostatak većih postrojenja za te namene, slabo razvijena sakupljačka mreža i sistem finansijskih podsticaja, posebno kada je reč o domaćinstvima. Trenutno, podsticaji koji se daju operaterima za reciklažu i ponovnu upotrebu iskorišćene elektronske opreme, za akumulatore iznose 145 dinara po kilogramu, a za industrijske baterije 14,5 dinara po kilogramu.
U Srbiji postoji samo jedno preduzeće koje se bavi izvozom iskorišćenih prenosivih baterija, "Jugoimpex" iz Niša, i njegova ćerka firma "E-reciklaža". Prema podacima te kompanije, u 2020. godini izvezeno je 17,173 kilograma nesortiranih otpadnih baterija na reciklažu u Nemačku. Imajući u vidu da u Srbiji ne postoje podsticaji za operatere koji izvoze istrošene baterije na dalji tretman, oni sami snose troškove koji se kreću od 2,4 evra do četiri evra po kilogramu otpada, navodi se u studiji NALED-a.
Kao i u svetu, tako i u Srbiji najviše se prikupljaju i tretiraju automobilske baterije zbog svoje ekonomske vrednosti, a prosečne količine se procenjuju na oko 11.500 tona godišnje.
(Kraj) vuk/dan
Tema u žiži: Litijum
17.04.2024. | Industrija
Litijum na javnom servisu - Kakva je korist za građane i državu?
17.04.2024. | Industrija
29.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
U Beču razvijaju "zelenu" bateriju od recikliranih akumulatora
29.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
18.03.2024. | Industrija
Naučnici razvili baterije sa vodom - Da li bi mogle da zamene litijumske?
18.03.2024. | Industrija
Naš izbor
Kada će se isplatiti da recikliramo - Depozitni sistem u kojem građani dobijaju novac za ambalažu, godinama se najavljuje Industrija
Britanski Chayton Capital ispituje mogućnost razvoja industrijskog kompleksa u Pljevljima - Moguće ulaganje oko 700 mil EUR i otvaranje preko 600 radnih mesta Energija, Industrija, Građevina
Top priče
16.04.2024. | Vesti
Poljski lanac Žabka dolazi u Srbiju?
Poljska grupacija Żabka planira da uđe na više tržišta Jugoistočne Evrope. Kompanija iz Poljske nedavno je registrovala internet domen za Srbiju, dok je istovremeno u Rumuniji akvizicijom preuzela kompaniju za distribuciju hrane. Pored akvizicije, registrovana je i posebna kompanija za razvoj maloprodajne mreže, saznaje portal Retail Serbia. Na upit ovog portala kako gledaju na srpsko tržište imajući u vidu da su nedavno kupili domen
17.04.2024. | Agro
Danska finansira stočarima dodatak za stočnu hranu koji smanjuje emisije metana
17.04.2024. | Agro
eKapija+
17.04.2024. | Saobraćaj
Milšped Group uspostavlja direktnu železničku liniju između Kine i Srbije
17.04.2024. | Saobraćaj
16.04.2024. | Energija, Industrija, Saobraćaj
MOL Serbia otvorio novu servisnu stanicu
16.04.2024. | Energija, Industrija, Saobraćaj
16.04.2024. | Vesti
Želite da uložite u luksuznu nekretninu? - Vodite računa da ispunjava ove uslove
16.04.2024. | Vesti
12.04.2024. | Industrija
Zlato kao večni simbol vrednosti - Zlatne poklon pločice savršen izbor za posebne trenutke
12.04.2024. | Industrija
Poslovne šanse
17.04.2024. | Vesti
U planu uređenje parka Jezero u Kolutu
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Gradiće se parking na Jastrepcu u okolini Kruševca
17.04.2024.. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Grad Sombor oprema Turistički info centar - Evo kako bi mogao da izgleda (FOTO)
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
16.04.2024. | Građevina
Bor traži izvođača za arhitektonske građevinske radove u obdaništu Crvenkapa
16.04.2024. | Građevina
16.04.2024. | Građevina
Kikinda traži izvođača radova za izgradnju atmosferske kanalizacije
16.04.2024. | Građevina
15.04.2024. | Vesti
Prodaje se imovina tri preduzeća iz Trstenika
15.04.2024. | Vesti