NavMenu

Otvoren Sajam železničkih tehnologija u Beogradu - Srbija će brzom prugom biti povezana i sa Bratislavom, Pragom i Varšavom

Izvor: Tanjug Sreda, 15.09.2021. 15:05
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Vivvi Smak/shutterstock)Ilustracija
Treći Sajam železničkih tehnologija pod nazivom "Mobilnost jugoistočne Evrope 2021" otvoren je danas u Beogradu, a na njemu će kompanije iz 16 zemalja iz regiona i Evrope predstaviti nove tehnologije u oblasti železnice.

Na otvaranju Sajma govorio je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović koji je svim radnicima u železnici čestitao Dan železničara, 15. septembar i istakao da za železnicu idu bolja vremena, jer je aktuelna vlada opredeljena da ulaže u njenu rekonstrukciju i modernizaciju.

Ministar je podsetio da je prva pruga u Srbiji počela da se gradi 1881. godine od Beograda do Niša, a da je završena 1884. godine, te da je železnica, pored vojske, institucija sa najdužom tradicijom.

Podsetio je da je 2021. "Evropska godina železnice", a u ovoj godini, ističe, Srbija će završiti trenutno najvažniji projekat u oblasti železnice. Ističe da je to deonica pruge od Beograda do Budimpešte, a ona će, dodaje, biti od velikog značaja za dalji razvoj turizma i industrije dve zemlje.

Momirović je kazao da su u zvršnoj fazi i pregovori oko rekonstrukcije pruge Beograd - Niš, a kasnije i od Niša do Severne Makedonije.

Naglasio je da je cilj da naša železnica bude povezana sa Crnim, Egejskim i Jadranskim morem.

U planu je, kaže ministar, i rekonstrukcija pruge Beograd - Bar, koji je, podseća, u vreme kada je izgrađena bila najveći projekat u zemlji, dok je danas zapuštena. Ističe da se završava i projekat za rekonstrukciju te pruge.

Momirović je ukazao da železnica u regionu ima i puno problema, a da je najveći zadržavanje na granicama satima.

- Potpuno je besmisleno da mi ulažemo u rekonstrukciju naših pruga, da kupujemo brze vozove, ako dođemo na granicu i tu čekamo sat vremena - rekao je Momirović.

Pored toga, naglašava, železnica ne znači samo brže i bolje povezivanje, već i održivu mobilnost, klimatsku neutralnost, energetsku efikasnost i bezbednost.

Kako bi budućnost železnice bila sigurna, kaže Momirović, važno je ulagati u znanje mladih i najavio da će biti uloženo pet miliona evra u Železničku školu.

- Mi sa našim evropskim partnerima planiramo investiciju od pet miliona evra u Železničku školu, pravljenje od nje ne samo lokalne škole koja će praviti železnički kadar, nego koja će biti značajna na regionalnom nivou - rekao je Momirović.

Najavio je da će sutra za tu investiciju biti potpisan memorandum sa Ministarstvom prosvete i jednom evropskom institucijom.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je počasni pokrovitelj sajma, a zemlja partner je Velika Britanija.

Na otvaranju je govorila i ambasadorka te zemlje u Srbiji Šan Maklaud koja je izrazila zadovoljstvo što je Velika Britanija zemlja partner tog sajma i istakla da železnica ima dugu tradiciju u toj zemlji.

Izrazila je zadovoljstvo što na tom sajmu prisustvuju britanske kompanije iz oblasti železnice i koje će svoje znanje i iskustvo da podele sa kolegama iz Srbije i drugima iz ovog regiona.

Maklaud je istakla da Vlada Velike Britanije podržava razvoj i modernizaciju železnice u Srbiji i regionu i podvukla da železnica znači ne samo bolju povezanost, već i smanjenje emisije ugljen-dioksida.

Ističe da su britanske kompanije mnogo napredovale u oblasti železničkih tehnologija i dodala da Britanija ima voz koji ide na hidrogen. Ambasadorka je istakla da je inovacija železnica bitna jer danas ceo svet ide u borbu protiv klimatskih promena i čistije životne sredine.


Ukazala je da se neka od najlepših izdanja železničke infrastrukture nalaze upravo u Britaniji i da su prikazana u jednom od najpopularnijih filmova o Hariju Poteru.

- Mi želimo da Velika Britanija svoju železničku magiju pruži zemljama Zapadnog Balkana u razvoju železnice - kazala je ambasadorka.

Ambasador Poljske u Srbiji Rafal Pavel Perl takođe je govorio na otvaranju sajma i naveo nekolliko važnih projekata u oblasti železnice, među kojima su Višegradska brza pruga i Vija karpatija. Istakao je da iako Srbija nije formalno deo tih projekata, ne znači da ne može da učestvuje.

Perl je ukazao da će povezivanjem Beograda i Budimpešte brzom prugom, zapravo Beograd biti povezan brzom prugom i sa Varšavom, Pragom i Bratislavom, što je cilj projekta Višegradske brze pruge.

Govoreći o projektu Vija karpatija, kaže da je reč o pruzi od 1.800 kilometara koja kreće od Baltika do Soluna, uključuje 10 evropskih zemalja i da deo njega može postati i Srbija.

Drektor Klastera železnica jugoistočne Evrope Dragoljub Rajić izrazio je zadovoljstvo što je današnji sajam održan uprkos epidemijskim izazovima.

Istakao je da je reč o trećem sajmu železničkih tehnologija u Beogradu i da je ovaj po broju učesnika do sada najuspešniji.

Objasnio je da je sajam posvećen istraživanjima u oblasti železničkog sektora.

Dekan Saobraćajnog fakulteta Nebojša Bojović istakao je značaj ulaganja u znanje i obrazovanje budućih radnika u železničkom sektoru i zaključio da u Srbiji postoji kadar koji može da odgovori svim izazovima u toj oblasti.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Saobraćaj

Jovanović: Razmotriti kupovinu Siemens tramvaja proizvedenih u Kragujevcu za GSP Beograd

Gradska vlast u Beogradu treba da razmotri kupovinu tramvaja od kompanije Simens (Siemens), koji se proizvode u Kragujevcu, ukazao je direktor Centra za lokalnu samoupravu (CLS) Nikola Jovanović. Jovanović je u pisanoj izjavi podsetio da je pre tri godine tadašnji zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić najavio mogućnost kupovine Simens tramvaja koji se proizvode u Kragujevcu, za potrebe beogradskog GSP-a. - Kako su ovi tramvaji bili u

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.