NavMenu

Šta predviđa prostorni plan aerodroma Morava - 500.000 putnika godišnje, kargo terminali, magacini, hoteli, eko zona...

Izvor: eKapija Ponedeljak, 09.08.2021. 11:50
Komentari
Podeli
(Foto: S.Petrović / eKapija)
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture oglasilo je javni uvid u Nacrt prostornog plana područja posebne namene mešovitog vojno-civilnog aerodroma Morava.

Aerodrom Morava se nalazi u Lađevcima između Kraljeva i Čačka i predstavlja mešoviti (vojno-civilni) aerodrom u sistemu vazdušnog saobraćaja. Izgrađen je 1967. godine. Vojnim delom aerodroma upravlja Ministarstvo odbrane, a operater civilnog dela aerodroma su Aerodromi Srbije doo.

Aerodrom Morava, koji je jedan od tri komercijalna međunarodna aerodroma u Srbiji, zahteva sveobuhvatan investicioni program razvoja, kako bi se aktivno uključio na tržište civilnog vazdušnog saobraćaja jugoistočne Evrope i sveta, navodi se u planu.

- Cilj donošenja prostornog plana je obezbeđenje uslova za proširenje kapaciteta aerodroma, poboljšanje saobraćajnog položaja i ostvarivanje kvalitetnih veza sa postojećim i planiranim infrastrukturnim koridorima, aerodromima u okruženju, povećanje atraktivnosti područja za razvoj transporta i logistike, industrije i turizma, kao i povećanje nivoa nacionalne bezbednosti – stoji u dokumentu.

Nakon rekonstrukcije, civilni deo aerodroma se planira za obavljanje međunarodnog putničkog i kargo saobraćaja i za obavljanje letova generalne avijacije.

Procenjeni obim vazdušnog saobraćaja na putničkom delu aerodroma biće do 500.000 putnika godišnje, a planirani referentni kod je 4F.

13 zona

Plan obuvata nekoliko zona: Putnička zona, Zona kontrole letenja (SMATSA), Zona generalne avijacije, Komercijalna zona, Zona javnih pristupnih saobraćajnica, Zona manevarskih površina postojeće poletno-sletne staze, Zona
manevarskih površina planirane poletno-sletne staze, Kargo zona, Transportno-logistička zona, Zona tehničkih sadržaja, Eko zona, Zona javnih pristupnih saobraćajnica i Zona za snabdevanje i skladištenje goriva.

Istovremeno sa razvojem civilnog dela razvijaće se i vojni deo kompleksa, odnosno površine specijalnih namena.

Postojeća infrastruktura u vojnom delu kompleksa aerodroma sadrži poletno-sletnu stazu dimenzija 2.265 x 30 m, referetnog koda 3 4C, četiri rulne staze pod pravim uglom i jednu dugačku rulnu stazu paralelnu poletno-sletnoj stazi, koje će biti rekonstruisane.

U delu prema putničkoj zoni, planira se rekonfiguracija i dogradnja rulne staze za pristup parking pozicijama.

Platforma za putničke avione se proširuje fazno u skladu sa potrebama saobraćaja. Gradiće se nova poletno-sletna dimenzija 4.000 x 45 m, a na oba praga nove poletno-sletne staze je planirana okretnica za avione, kao i zaštitne površine poletno- sletne staze (RESA) u produžetku sa obe strane poletno-sletne staze. U blizini oba praga poletanja se planiraju i tri platforme za odleđivanje i sprečavanje zaleđivanja vazduhoplova.

Uz rulnu stazu na platformi planirana planirana je razvija se nov deo kompleksa namenjen razvoju kargo-trasportnih kapaciteta, koji će sadržati kargo terminale, robno-carinske magacine, administrativni centar, garaže i parking prostore.
(Foto: S.Petrović / eKapija)

Zgrada putničkog terminala će se, navodi se proširivati fazno u skladu sa potrebama putničkog saobraćaja, a konačno plansko rešenje predviđa dogradnju i zapadno i istočno u odnosu na postojeći terminal. Terminal je planiran sa jednim nivoom za opslugu putnika, sa horizontalnim razdvajanjem tokova putnika – deo zgrade za dolaske, deo za odlaske.

Komercijalni i poslovni sadržaji

Uz putničku zonu, u neposrednoj blizini putničkog terminala, na ulazu u kompleks aerodroma Morava iz pravca državnog puta IB reda broj 22, planirana se izgradnja komercijalno-poslovnih i hotelskih sadržaja sa pripadajućim parkingom i saobraćajnicom.

Istočno od putničke zone nalazi se postojeći kompleks aerodromske kontrole letenja (SMATSA), koja će biti dograđena.

Zona generalne avijacije planira se severozapadno od putničke zone. Sastoji se od terminala generalne avijacije, hangara za smeštaj vazduhoplova i tehničko-operativnog centra. U ovoj zoni planira se i uređena parkovska površina javne namene.

Transport i logistika

U okviru transportno-logističke zone predviđeno je više skladišta različitog kapaciteta i namene, kao i administrativna zgrada.

Zona tehničkih sadržaja biće u nastavku kargo-transportne zone, dalje prema jugoistoku i namenjena je za dodatne tehničke sadržaje kao što su održavanje vazduhoplova, tehničko-operativni Centar i vatrogasno-spasilački centar.

U okviru eko zone planirani su postrojenje za preradu čvrstog otpada, postrojenje za preradu otpadnih voda i centralizovano postrojenje za upravljanje sistemima odleđivanja i sprečavanja zaleđivanja vazduhoplova (De/Anti-Icing).

Osim dogradnje postojećeg i izgradnje novog dela kompleksa aerodroma, u planu je i izgradnja sistema pristupnih saobraćajnica, rekonstrukcija postojeće mreže lokalnih puteva i gradnja deonice državnog puta I reda (veza E-761–Kragujevac) od petlje "Katrga" (na državnom putu IA reda E-761 Moravski koridor) do petlje "Mrčajevci" (na državnom putu IB reda 22).

Takođe, biće neophodno i uređenje vodotoka koji ugrožavaju postojeći i planirani deo aerodromskog kompleksa, a posebno Žutaje i Lađevačke reke.

Napominje se da se ovim planom obezbeđuje odgovarajući planski osnov za direktno sprovođenje projekta izdavanjem lokacijskih uslova.

Naručilac izrade prostornog plana je resorno ministarstvo, a plan su izradili Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije, JP Zavod za urbanizam Niš i Jugoslovenski institut za urbanizam i stanovanje.

Plan je na javnom uvidu do 8. septembra.

B. P.


Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Finansije

Kompanija Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus želi da kupi 17% u Addiko banci

Kompanija srpskog biznismena Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus Ltd. želi da kupi manjinski deo u Addiko banci, čije je sedište u Beču, i koja se specijalizovala za "retail" bankarstvo. Kostić nastoji da uveća svoj udeo na bankarskom tržištu Evrope, piše Bloomberg. Agri Europe je tražio da otkupi udeo od oko 17% u Addiko banci preko javne ponude za preuzimanje akcija, pokazuju podaci iz ponude u koju je Bloomberg imao uvid. S druge

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.