NavMenu

Stručnjak za kriptovalute: Srbija već neko vreme radi na nacionalnoj digitalnoj valuti i "slučaj Lazar" liči na odbrambeni potez

Izvor: eKapija Četvrtak, 08.07.2021. 12:45
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay / TheDigitalArtist)Ilustracija
Prašina oko prve domaće kriptovalute se ne sleže već nekoliko dana, otkad je eKapija objavila vest o emisiji "Lazara", a Narodna banka hitno reagovala saopštenjem da nije izdala odobrenje za njegovu emisiju.

Stefan Ignjatović, stručnjak za kriptovalute i deo tima domaćeg blokčejn startapa Tenderly koji pravi alate za blokčejn developere, za eKapiju je, komentarišući "slučaj Lazar", rekao da sumnja da je ta kriptovaluta neka prevara, iako, kako kaže, "sam biznis model Lazara nema previše nekog smisla".

- Deluje jednostavno da neko pokušava nešto da uradi kod nas na tom polju, neka vrsta pionirskog poduhvata, s obzirom da smo do sada imali samo jedan takav pokušaj 2018. sa kriptovalutom Eksidijum, ali nije bilo šanse da ona zaživi, pošto zakonska regulativa nije ni postojala - kaže naš sagovornik.

Kada je reč o vrednosti Lazara, koji je vezan za dinar, Stefanović kaže da ta kriptovaluta dosta liči na tzv. shitcoin, odnosno valute koje nemaju nikakvu vrednost i koje su napravljene "iz fazona", poput dogecoina.

- Ne izgleda mi da ima neku praktivčnu vrednost, u smislu da želi da promeni ili omogući ljudima nešto, više zvuči kao želja da se napravi domaći kripto, jer ako je domaći, onda će domaća zajednica verovatno da ga kupi, pa će vrednost da mu poraste i zaradićemo neke pare, bar neki - kaže Ignjatović.

- Ostavljam prostor da nije tako, ali mi je čudno da neko bez podrške države, ili bar neke firme koja se bavi blokčejnom ovde a koja je povezana sa državom u smislu da savetuje državu u vezi sa kriptotržištem, ulazi u takvu priču. Ne vidim da bi Lazaru mogla da raste vrednost na konto primene, eventualno bi mogla na osnovu toga, ako bi mnogo ljudi uložilo u njega. Ali takođe ne vidim ni da će država i banke da dozvole bilo kakvo plaćanje tom valutom, a ne vidim ni korist za bilo kakvu društvenu promenu - dodaje sagovornik eKapije.

Ipak, prema njegovim rečima, ovo tehnički može da se okarakteriše kao nekakvo probijanje leda i utiranje puta domaćim kriptovalutama u Srbiji.

- I bitkoin kad je nastajao, poenta nije bila da to bude neko fenomenalno finansijsko rešenje, mnoge kriptovalute su drastično bolje od bitkoina na razne načine, ali je on prokrčio put i i dalje drži vrednost, između ostalog i zato. Zato je pozitivna stvar iz celog ovog slučaja to što će možda još neko da se ohrabri i napravi nešto smisleno - smatra Ignjatović.

Međutim, po njegovim rečima, vest o Lazaru je apsolutno zasenila reakcija Narodne banke Srbije.

- Može da bude nekoliko razloga za takvu reakciju NBS, ali ovo liči na odbrambeni potez, pošto se priča da Srbija već neko vreme radi na svojoj nacionalnoj digitalnoj valuti, kao što i mnoge zemlje rade, ali mislim da se u našem slučaju to više radi da bi se zauzelo tržište, pre nego što se pojavi neka kriptovaluta koja nije napravjena od strane države, odnosno Centralne banke. Jer činjenica je da kriptovalute prebacuju balans moći malo više na običan narod, one decentralizuju neke stvari i deluje da je reakcija NBS bila u cilju diskreditacije Lazara u startu, "za svaki slučaj" - kaže Ignjatović.

Kada je reč o "famoznom" belom papiru koji izdavalac Lazara nije imao, i koji se pomalo uklapa u čuvenu frazu "fali ti jedan papir", Ignjatović ističe da bi svaki kriptoprojekat trebalo da ima white paper, bez obzira da li zakon to zahteva ili ne.

- To je dokument u kojem osnivači treba što transparentnije da objasne o čemu je reč, čemu taj kripto služi, benefite i plan razvoja, kako bi zainteresovani imali kompletan uvid i mogli da odluče da li će da ulaze u to. Dakle, treba napisati beli papir radi transparentnosti. Nema razloga da se to ne uradi, tim pre što je to je inicijalno ostvarivanje poverenja sa zajednicom, koja će biti deo tog decentralizovanog sistema - kaže sagovornik našeg portala.

On međutim smatra da sam Zakon o digitalnoj imovini nije dobar u kontekstu razvijanja kriptotržišta.

- Više je donet da se država zaštiti od svih onih koji rade nešto što se njoj ne sviđa i očigledno može da se tumači na razne načine s obzirom da gomila podzakonskih akata koji treba da kompletiraju zakoni regulišu različite slučajeve još nije doneta - kaže Ignjatović.

Dodaje da to nije ohrabrujuće, iako neko ko želi da pusti kriptovalutu načelno to može da uradi.

- Jednostavno, ovakav zakon ne olakšava običnim ljudima da uđu u kripto. Slovenija je to sjajno uradila, oni uopšte ne naplaćuju porez na prihod od kriptovalutua, dok Hrvatska recimo ima limit do nekoliko hiljada evra za neplaćanje poreza. Kod nas se plaća 15% na sve, na sto evra - na sto evra, što je apsurdno, jer neće država da se obogati od 15% poreza na sto evra, a sprečiće možda hiljade ljudi da probaju sa nekim malim ciframa koje im ne ugrožavaju život ako se nešto desi - zaključuje sagovornik eKapije.

B. Petrović

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.