NavMenu

Region hita ka sve većem korišćenju energije iz obnovljivih izvora, pohvale i za EPS - Kakva iskustva dele Srbija i Hrvatska?

Izvor: eKapija Ponedeljak, 24.05.2021. 13:59
Komentari
Podeli
(Foto: Grzegorz Gorniak/unsplash)
Srbija je u uzlaznoj putanji kada je reč o ulaganjima u obnovljive izvore energije (OIE), i to nije samo posledica nedavno usvojenih zakona, nego se to dešava od 2014. godine, kada smo dobili prvi moderan energetski zakon i bankabilne uredbe iz 2016. godine, kaže u izjavi za eKapiju Danijela Isailović, direktorka Udruženja OIE Srbija, jednog od učesnika ovogodišnjeg Samita energetike Trebinje 2021.

Bilo je to prvo pojavljivanje ovog udruženja na nekom regionalnom skupu i prilika da se razmene iskustva država regiona u kreiranju dobrog poslovnog okruženja za sve koji žele da podignu nove kapacitete u sektoru OIE. Kako kaže, dobijaju upite kolega iz BiH i Crne Gore koji takođe žele da osnuju slično udruženje.

- Prethodni rad svih aktera ove oblasti omogućio je da se u Srbiji do sada izgradi gotovo 400 MW snage vetroelektrana. Zakon o upotrebi OIE, koji je Srbija nedavno usvojila, moderan je zakon i vidimo ga kao jasnu poruku da naša država opredelila ka tranziciji energetike i proizvodnji zelene energije. Ovo se moglo dobiti i izmenama Zakona o energetici, ali ideja da imamo poseban zakon o OIE je jasna poruka i opredeljenje – navodi Isailovićeva.

Zelena energija je, kako primećuje, sve bliža i građanima, pa je više ne doživljavaju kao nešto što je skupo i što im izgleda kao demonstracioni projekat, već kao nešto svakodnevno i korisno.

- Meni je jako drago zato što se sve više ljudi i kompanija opredjeljuje za zelenu energiju, i to ne samo u formi ideje, već i za njeno korišćenje. Tako imamo primer banaka, ili Lidla, koji kupuju zelenu energiju od Elektroprivrede Srbije (EPS), ili građana koji postavljaju solarne panele na krovovima kuća. Osim malih potršača, tu su i naši veliki investitori, poput kompanija koje su u VE Čibuk 1, VE Kovačica, VE Alibunar uložili više od 600 mil EUR u Srbiju. Članice našeg Udruženja imaju sada u razvoju 1 GW snage u vetroelektranama, što je odlična vest.

Privatne kompanije, ističe naša sagovornica, na najrazličitije načine su uključene u formiranje zakonske regulative potrebne za lakše investiranje u OIE. Konkretno, članice Udruženja OIE Srbija su deo radne grupe koja donosi podzakonska akta u ovoj oblasti.

- Aktivan je i NALED i Privredna komora Srbije. Utičemo i dobijamo ono što je potrebno da se realizuju projekti. Naravno, i investitori moraju nešto da urade, tako da u sledećem investicionom ciklusu investitori moraju biti spremni na mnogo veći rizik i manju zaradu nego do sada – kaže Danijela Isailović.

Kako pojašnjava, Srbija je do sada sada imala feed-in tarife: zagarantovane cene koje su kompanije dobijale od EPS-a. Sada slede aukcije, i traži se najniža cena.

- To znači će onaj ko bude bio spreman da manje zaradi imati veću izvesnost da pobedi i da gradi. Cena zelene energije pada, pada i cena tehnologija, pa u skladu sa tim investitori će računati na manje zarade i moraće da preuzmu određeni rizik kada govorimo o balansnoj odgovornosti, tako da dolazi drugačije i turbulentnije vreme. To što, međutim, investitori u Srbiji praktično stoje u redu i što svakodnevno dobijamo poruke puput: "Da li imate nekog ko ima 100 MW solara ili hoće da proda vetropark?", znači da smo aktraktivno tržište.

Što se tiče projekata u oblasti veotroelektrana, Isailović kaže da u su razvoju projekti od oko 4 GW snage, ali nije realno da se svi izgrade.

(Foto: Shutterstock)
- Jedno je kada je nešto samo na papiru kao studija, a drugo kada određena kompanija ima sve dozvole i potrošila je milione evra pre nego što krenu prvi radovi. Vetroelektrane će i dalje biti lider u investiranju u OIE, ali se očekuje i veliki investicioni bum u oblasti solarne energije.


Pohvale za EPS

Danijela Isailović smatra da EPS radi dobre stvari na polju proizvodnje električne energije, iako je kritikovan zbog rada termoelektrana.

- Počeli su da rade VE Kostolac od 66 MW, započeće da grade i SE Petko od 10 MW, a s obzirom na to da je trenutno naša najveća SE od 2 MW, tih 10 MW solara iz EPS-a će biti vrlo značajno. Biće rekonstruisana i HE Bistrica, kao i male hidroelektrane kojih ima 15, a već ih je rekonstruisano 8. Zaključila bih da EPS radi dobre stvari i moramo priznati da je najveći proizvođač zelene energije, zbog velikog korišćenja hidropotencijala.


Dekarbonizacija

- To je pitanje kome se morati pristupiti pažljivo i ljudima treba da objasnimo da to pitanje nije samo ekonomske prirode, već i zdravstvene. Proces dekarbonizacije se ne sme destiti preko noći. Postoji u Srbiji neki načelni plan kako će se gasiti pojedine termoelektrane, a kako će se druge rekonstruisati i modernizovati da zadovljaju ekološke standarde – navela je Isailović.

Kako kaže, ne znači da će se sve termoelektrane ugasiti, ali su potrebna ogromna ulaganja da se ona modernizuju i da budu ekološki prihvatljive.

- Neki blokovi će morati da se ugase, oni koji su stari i po pola veka. EPS proaktivno radi na tome, jer će od 6,6 mlrd EUR za investicije više od 2 mlrd EUR otići na projekte ispunjavanja ekoloških standarda na postojećim termoelektranama, oko 1,3 mlrd EUR odlazi na projekte na bazi OIE, a 1,3 mlrd EUR u prekogranične projekte.


Novi targeti

Menadžera Udruženja OIE Srbije, Danijela Isailović kaže da je cilj bio da do 2020. Srbija proizvede 27% struje iz OIE. Međutim, nije sasvim jasno dokle je Srbija došla, da li je to 23% ili npr 25%. O tome se, kaže, nije izjasnila Energetska zajednica.

- Mi za sada, u odnosu na zemlje regiona, poprilično dobro stojimo u postojećim kapacitetima OIE, ali moramo voditi računa o targetima koji nam se postave. Uskoro dobijamo nove targete. Očekujem da će Srbija dobiti targete da do 2030. ima udeo od oko 35% u ukupnoj proizvodnji struje.

Energetska zajednica će uskoro za sve države članice postaviti nove targete, a ministarski savet EZ će to usvojiti u septembru. Srbija će potom, kako kaže Isailovićeva, taj target postaviti u svom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu, za koji je ministarka Zorana Mihajlović rekla da će biti usvojen do kraja godine.


Hrvatska ima ambiciozan cilj

Maja Pokrovac, predsednica Udruženja OIE Hrvatske (OIEH), smatra da sve zemlje regiona imaju iste želje i slične strateške planove kada je reč o energetskoj tranziciji: razlika je samo što je Hrvatska deo EU.

- Ono što se primećuje je to da smo u stalnoj razmeni iskustava u procesima tranzicije i kako jedni drugima možemo biti korisni – istakla je Pokrovac, koja je takođe bila učesnik Samita energetike Trebinje.

Energetske kompanije, kaže, takođe su svesne ove energetske tranzicije i činjenice da od 2023. kreće taksa na "prljavu" energiju iz uglja.

- Zato nam je potrebna snažna transformacija, pogotovo u zemljama koje baziraju svoju energiju na uglju. Neke zemlje se uistinu hrabro nose s tim. Primer je Severna Makedonija, koja je jasno rekla da će 2024. ugasiti termoelektrane. Od 2018. ta zemlja je usvojila oko 100 podzakonskih akata. Njihova Elektroprivreda je već pokrenula edukaciju 500 zaposlenih koji će se učiti novim veštinama zelene ekonomije. I Srbija je nedavnim usvajanjem četiri zakona pokazala da strateški ide ka zelenoj energiji.

Na ovom Samitu pokazano je, kako je istakla Pokrovac, da su neke zemlje već počele da koriste finansijska sredstva na putu energetske tranzciije.

- Mislim da jugoistok Evrope ima previše potencijala i previše OIE koji su temelj za ukupnu privredu. Na energetici počivaju sve druge privredne grane. Ako energiju proizvodimo u svojoj zemlji, automatski upravljamo cenama i resursima.

Istakla je da je Hrvatska postavila ambiciozan cilj da do 2030. udeo OIE u ukupnoj proizvodnji struje bude 34,6%. Da bi se postigao taj cilj, potrebna još jača saradnja privatnog i javnog sektora, kao i dobar regulativni okvir.


Samit energetike SET 2021 u organizaciji Elektroprivrede RS i firme SET održan je 20. i 21. maja, uz pokroviteljstvo Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Vlade RS i kompanije Končar, uz generalno sponzorstvo kompanije Elnos Group i podršku Infinity group i kompanije Dwelt.

Portal eKapija je medijski pokrovitelj Samita energetike Trebinje 2021.


Teodora Brnjoš
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.