Počinje hotelijerska utakmica za kategorizaciju - Nova pravila za dobijanje zvezdica u Srbiji
Novi Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji ugostiteljskih smeštajnih objekata, objavljen 15. juna u Službenom glasniku, sutra (23. juna 2010. godine) će stupiti na snagu. Cilj donošenjenja Pravilnika je unapređenje standarda i kvaliteta usluga u smeštajnim objektima (hoteli, moteli, pansioni, kampovi, apartmani), a sačinjen je u skladu sa zahtevima Evropskog udruženja hotelijera i restoratera. Svi hotelijeri u Srbiji u obavezi su da na novu kategorizaciju pređu u naredne tri godine.
Glavna novina je da će do zvezdica hoteli dolaziti putem "samoocenjivanja". Naime, ukida se institucija komisije koja izlazi na teren i izvršava kategorizaciju, a hotelijeri sami popunjavaju upitnik, u kome se svaka usluga posebno boduje. Za jednu zvezdicu biće potrebno 30 bodova, za dve–50, tri-70, četiri–90, dok će za hotel sa pet zvezdica biti neophodno 110 poena. Kontrolu tako kategorisanih objekata obavljaće turistička inspekcija. Kako je na današnjoj konferenciji u Privrednoj komori Beograda istakla Ivana Dedijer, savetnica u Ministarstvu ekonomije , to ministarstvo već je sprovelo dva kruga obuke budućih inspektora.
Aleksandar Vasiljević, operativni direktor hotela "Zira" izjavio je za "eKapiju" da su izuzetno zadovoljni zbog toga što je Pravilnik usvojen i da će već sutra podneti zahtev za kategorizaciju svog hotela. Kako je objasnio, hotel "Zira" prema novom pravilniku zadovoljava uslove za četiri zvezdice, a do sada je imao tri. Jedini razlog za te tri zvezdice, prema njegovim rečima, je širina stepenica, a što u novom pravilniku nije navedeno kao obaveza.
Naime, osim širine stepenica, novi Pravilnik, za razliku od prethodnog koji je na snazi od 1994. godine, neće uzimati u obzir kao presudan faktor ni broj liftova, niti širinu hodnika i površinu kupatila.
Direktorka beogradskog hotela "Townhouse 27", Snežana Milenković, kaže za naš portal da donošenje Pravilnika neće drastično uticati na njihovo poslovanje. Trenutno hotel poseduje četiri zvezdice, a prema njenim rečima ispunjava uslove i za četiri i po. Do pete zvezdice, kaže sagovornica "eKapije", nisu zainteresovani da idu. Naime, među inostranim poslovnim svetom vlada trend da svoje zaposlene, u cilju uštede budžeta, ne šalju u hotele sa pet zvezdica. Budući da su predstavnici tog miljea glavni gosti "Townhouse 27" hotela, dobijanje još jedne zvezdice im ne ide u prilog.
Nedavno otvoreni hotel BAH ("Beograd Art Hotel") u Knez Mihajlovoj ulici u Beogradu, prema rečima zamenice direktora Dragane Mudrić, priprema se za kategorizaciju. S obzirom na to da je hotel izgrađen po najvišim standardima u BAH-u su sigurni da će dobiti četiri zvezdice, a možda "okače" i petu. Dragana Mudrić pozdravila je donošenje novog pravilnika, jer kako kaže, "standardi su usklađeni sa evropskim, a procedura kategorizacije je znatno jednostavnija".
Kao jednu od novina koju donosi ovaj Pravilnik, Ivana Dedijer iz Ministarstva ekonomije, navela je i odredbu po kojoj maksimalno 20% smeštajnih jedinica može da ima manju površinu od predviđene za kategoriju koja je hotelu dodeljna. Međutim gost hotela mora o tome biti unapred obavešten.
Pravilnik o standardizaciji hotela predviđa podelu u pet kategorija: poslovni, kongresni, porodični, sportski i spa hotel.
Na proširenoj sednici Odbora Udruženja ugostiteljstava i turizma, Jovan Vukotić, hotelijer sa višegodišnjim menadžerskim iskustvom, vlasnik agencije za usluge konsaltinga u toj oblasti, predstavnicima nadležnog Ministarstva uputio je zamerku što se nigde ne pominje kategorija "Resort hotela".
Vukotić smatra da tako gubimo veliki broj turista, budući da npr. "jedan Nemac koji u Turskoj ima na raspolaganju oko 100, a u Egiptu i 200-300 takvih hotela, nema sa čime da ih uporedi u Srbiji".
On je istakao i činjenicu da Pravilnik ne pominje standarde koje će morati da ispunjavaju "ino-brendovi". Postavlja se pitanje, da li će za hotele velikih inostranih lanaca, u Srbiji važiti drugačiji uslovi od onih koji važe u svetu, na koji način bi moglo doći do usaglašavanja standarda i kada će ti propisi biti doneti.
Učešće turističko-ugostiteljske privrede u društvenom proizvodu Srbije iznosi oko 2%, a u ukupnom izvozu robe i usluga 9%. Devizni priliv od turizma bio je prošle godine 900 mil USD, što je znatno manje od turističkih destinacija u okruženju.
Međutim, liberalizacija viznog režima i bolja povezanost avio i drumskim saobraćajem sa svetom, učinili su da Srbija postane sve interesantnija turistička destinacija, a broj noćenja stranih turista raste iz godine u godinu.
Za kompletan pravilnik
J.Đ.