NavMenu

Zašto ulagati u Srbiju - Šta strani investitori vide kao dobro, a šta im smeta i šta država čini da ih privuče

Izvor: eKapija Četvrtak, 25.03.2021. 13:35
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay/Nattanan Kanchanaprat)Ilustracija
Osim političke i ekonomske stabilnosti koja je dovela do stvaranja dobre poslovne klime, komparativna prednost Srbije kada je reč o stranim investicijama su i znatno povoljniji operativni i logistički troškovi investiranja, izjavio je Radoš Gazdić, v.d. direktora Razvojne agencije Srbije (RAS).

Govoreći na panelu "Poslovno okruženje Srbije -Zašto investirati u Srbiju?" koji su organizovali Slovenački poslovni klub, hrvatski poslovni klub i organizacija BNI Srbija, Gazdić je kazao da je sve to omogućilo masovniji dolazak kapitalno i tehnološki intenzivnijih investitora, koji zapošljavaju veći broj ljudi nego ranijih godina, te da 60% investitora čine oni iz automobilske industrije, koji donose i nove tehnologije iz te oblasti.

Prema njegovim rečima, Srbija se u regionu sve više pozicionira kao zemlja sa jednostavnijim početkom poslovanja za strane investitore.

- Svaki investitor u RAS-u dobija svog prodžekt menadžera koji ga vodi kroz proces investiranja. U isto vreme, pokušavamo i da domaća MSP podignemo na nivo da budu sertifikovani dobavljači velikih investitora – naveo je Gazdić.

Ističe da nas ka stranim investotrima guraju i različite krize u svetu.
-
Svedoci smo da evropske kompanije koje su imale masu operacija na istoku sada gledaju da budu bliže evropskim kupcima, i taj trend je vidljiv u strukturi stranih investicija u Srbiji – rekao je Gazdić.

Dodao je i da je, pored zemalja EU kao najvećih investitora, poput Nemačke, Francuske i Italije, primetan i trend dolaska investitora sa dalekog istoka, najviše iz Japana i Kine.

Kao još jednu pogodnost srpskog tržišta Gazdić je naveo međudržavne ugovore vezane za slobodan protok robe kapitala i ljudi, pogotovo u delu carinskih propisa, sa EU, zemljama Cefte, Efte, Rusijom, Belorusijom, Kazahstanom i Turskom, kao i preferencijalni režim sa SAD, Japanom i Australijom.

- To je od velike koristi investitorima, ako uzmemo u obzir da, sem izraela, još jednio Srbija pruža mogućnost da se izvozi roba bez carina i na istok i na zapad, na tržište koje ukupno broju 1,3 milijarde ljudi – podvukao je Gazdić, dodavši da izvoznim šansama iz Srbije na ruku ide i povoljan geofrafski položaj naše zemlje, kao i činjenica da se u poslednje vreme mnogo radi na razvoju saobraćajne infrastrukture. Kao dodatni bebefit naveo je i podsticaje za investore, koji se, kako je kazao, prilagođavaju svakom investitoru ponaosob, bilo da je reč o keš komponenti, poreskim olakšicama ili olakšicama vezanim za zemljište i potrebnu infrastrukturu.

Govoreći o kritikama na račun ovih podsticaja, on je izneo podatak da od 225 država članica UN, 195 ima neku vrstu podsticaja za strana ulaganja.

- Sve nabrojano, rezultiralo je time da u poslednjih 4-5 godina imamo visok upliv stranih direktnih investicija, između tri i četiri milijarde evra svake godine, dok recimo Poljska, koja je veća od Srbij, godišnje privuče dve milijarde – zaključio je Gazdić, podsetivši da je Srbija i prošle godine, u kriznoj godini, privukla 3,1 mlrd EUR direktnih ulaganja. Đorđe Andrić, rukovodilac Centra za podršku investicijama i javno privatno partnerstvo Privredne komore Srbije, govorio je o javno-privatnom partnerstvu kao šansi za investitore.
On je podsetio da je Zakon o javno privatnom partnerstvu koji je donet 2011. otvorio mogućnost saradnje javnog i privatnog sektora, te da se sa petnaestak javno-privatnih ugovora na početku sada stiglo do cifre od 90.

- Javno-privatno partnerstvo uglavnom koriste lokalne samouprave za finansiranje novog javnog osvetljenja, javni transport i finansiranje javnih garaža, s obzirom da nemaju mogućnost da se same finansiraju veće projekte – naveo je Andrić i dodao da je javno-privatno partnerstvo još uvek relativno neiskorišćen potencijal u Srbiji, ali da sve institucije rade na tome da ga što više promovišu među lokalnim samoupravama.

On je naveo i koja su to četiri koraka koja vode do ugovora javnog-privatnog partnerstva: priprema projekta, dobijanje saglasnosti javnih tela, zatim, izbor privatnog partnera kroz javnu nabavku i zaključivanje ugovora, i najzad, implementacija ugovora.


Kao rukovodilac Centra koji se bavi i investicijama iz dijaspore, Andrić je kazao da je u decembru potpisan dokument kroz koji Komora želi da ponudimo investicione mogućnosti za ulaganje dijaspore u Srbiju, kako bi se ona više vezala za maticu.

- Mi jesmo šampioni u privlačenju grinfild investicija u svetu u poslednjih 3 godine, ali, s druge strane, dijaspora više šalje sredstava u Srbiju nego što dobijamo od stranih investicija i zato je važno vezati dijasporu i omogućiti joj da investira – rekao je Andrić i dodao da će PKS ulagačima iz dijaspore kroz program za povezivanje firmi sa nemačkog govornog područja sa srpskim, omogućiti mentorstvo, izvoz i svaku drugu potrenu pomoć.

Govoreći iz ugla slovenačkih i hrvatskih investitora u Srbiji, Alexander Samonig, ECOVIS SEE doo, West Balkan Partner, pohvalio je poreske stope u Srbiji koje su, kako je rekao, vrlo atraktivne i dvostruko niže od onih u Nemačkoj na primer, kao i promene u računovodstvu vezane za dostavljanje statističkih bilansa i digitalni sertifikat.

S druge strane, kako je rekao anti-money laundering pravilo pravi velike troškove investitorima, koji nekada idu i preko 5.000 EUR i blokiraju poslovanje.

- Mučna tema je i povraćaj PDV-a. To u Srbiji kao da nije moje pravo nego se moram boriti za to, a sam povraćaj potraje i 3-5 godina, što nije dobro za poslovanje – naveo je Samonig.

Kao još jedan problem on je istakao i obavezu plaćanja poreza i doprinosa za direktora prilkom osnivanja firme, što je kako je rekao, ranije bilo rešeno tako što direktor i osnivač nisu bili ista osoba, kao i Zakon o poreklu imovine koji nalaže poresku kontrolu ukoliko se imovina u roku od tri godine uveća za više od 150.000 EUR preko zvanične zarade.

- Plašim se da će tu biti puno sudskih sporova. To stvara nesigurnost za poslovanje i otvara problem pravednosti – ocenio je Samonig.

B. P.




Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Finansije

Kompanija Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus želi da kupi 17% u Addiko banci

Kompanija srpskog biznismena Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus Ltd. želi da kupi manjinski deo u Addiko banci, čije je sedište u Beču, i koja se specijalizovala za "retail" bankarstvo. Kostić nastoji da uveća svoj udeo na bankarskom tržištu Evrope, piše Bloomberg. Agri Europe je tražio da otkupi udeo od oko 17% u Addiko banci preko javne ponude za preuzimanje akcija, pokazuju podaci iz ponude u koju je Bloomberg imao uvid. S druge

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.