Zelenizacija Srbije - Vraćanje na fabrička podešavanja
Iako će se o poreklu virusa koji je zaustavio svet još dugo pričati i istraživati, insinuacije da su globalno zagrevanje i zagađenje doprineli aktuelnoj svetskoj zdravstvenoj krizi, ne odbacuju se kao teorije zavere.
Prenaseljenost planete, industrijski razvoj, upotreba fosilnih goriva, preterani konzumerizam i proizvodnja velike količine otpada doveli su do kolapsa planetu koja je očigledno rešila da nas vrati na fabrička podešavanja. Vreme je da prirodi vratimo dug. U modernom svetu se već dugo priča i radi na merama ublažavanja posledica klimatskih promena.
Trampovo prkošenje interesima zdrave planete i razuma isključivanjem SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma, trebalo bi da anulira Džo Bajden već početkom februara i da vrati Ameriku u prve redove borbe protiv klimatskih promena. Razvoj vetroparkova u Americi je u ekspanziji, ali lidersku poziciju u proizvodnji energije iz vetra i sunca drži Kina. Polovinu električne energije Danska dobija iz vetra. Država koja ima manje od šest miliona stanovnika, u industriji vetra direktno ili indirektno zapošljava 85.000 ljudi.
A gde je Srbija? U vazduhu koji se vidi i ima miris i ukus. U Srbiji je učinjen veliki napredak – ljudi koji pričaju o klimatskim promenama ne smatraju se više čudacima, dok oni koji se bave obnovljivim izvorima energije u javnom diskursu nisu više u statusu inovatora ili zastupnika stranih interesa. Napravljen je realan pomak. U poslednje tri godine instalirano je 398 MW u vetroparkovima i još stotinak u ostalim tehnologijama. Da nije brljotine sa malim hidroelektranama, Srbija bi mogla da se proglasi regionalnim liderom u oblasti obnovljivih izvora za period od 2016. godine do danas.
Od najvišeg državnog vrha smo čuli da će Srbija 2050. godine biti država zelenih radnih mesta. Uverena sam da će se to dogoditi mnogo ranije. I to ne zato što će nas neko terati i pritiskati već što je to jedini logičan način da se sačuva država, kontinent i planeta. Kao nacija sa najbolesnijim plućima u Evropi morali bismo da požurimo jer podaci Svetske zdravstvene organizacije kažu da u Srbiji od zagađenja godišnje umre 6000 ljudi, a to je skoro duplo više nego što je jeziva korona ubila ljudi u našoj državi.
Naknada za obnovljive izvore energije nije povećavana od 2015. godine. Da se povremeno povećavala, aktuelno uvećanje ne bi zvučalo kao harač, već kao redovan proces nevredan vesti.
Ali i ovako ne vidim razlog za dramu, naročito što će u totalnom računu najvećih kritičara deo za zelenu energiju biti manje novca nego paklica cigareta, ma u kakvim vilama živeti. U mom slučaju to će biti 50, umesto desetak dinara. Znači, cena dnevnih novina ili malo bolje maske. Koliko bi nam bila zelenija i zdravija Srbija da smo za podsticanje zelene energije dali koliko za maske i asepsole ove godine? Vreme je da se bavimo uzrocima, a ne posledicama. Svaka prevencija košta, a valjda smo naučili da zdravlje nema cenu.
Zelenizacija Srbije je počela, tiho i nenametljivo. Sad je vreme za jedan državni i društveni bust (boost). Da poguramo ono što je neminovno. Cirkularna ekonomija od koje za sada imamo samo mapu puta (mnogi u Evropi ni to nemaju) mora postati model srpske privrede, baš kao i što obnovljivi izvori moraju biti mejnstrim srpske energetike. Dobro je što ćemo dobiti Zakon o obnovljivim izvorima energije jer će takav pravni akt podići zelenu energiju na viši nivo, a država će dati formalno-pravno priznanje i podršku obnovljivim izvorima energije.
Potencijala i projekata ima u vetru, solaru i biomasi, a investitorima neće biti neophodna bilo kakva novčana pomoć države, ako se pojednostave procedure i pruži nenovčana pomoć. Čak se i EPS priprema da započne izgradnju vetroparka Kostolac koji bi mogao da snabdeva više od 50.000 domaćinstava zelenom energijom. Takve projekte, podržane kreditima nemačkih banaka, imaju gotovo sve regionalne elektroprivrede.
Podjednaku obavezu i šansu imamo i u otpadu i u drugim delatnostima zaštite životne sredine. U fabrikama otpadnih voda, u preradi komunalnog otpada, tretmanu medicinskog i farmaceutskog otpada. Plastičarima i sličnim zagađivačima moraćemo da se zahvalimo i podržimo proizvođače biorazgradive ambalaže, kao i sve koji poštuju postulate cirkularne ekonomije (reduce, reuse i recycle).
Zelena ekonomija je igra velikih brojeva, ali se tiče običnog malog čoveka. Na njemu, na svima nama je odgovornost koliko i na državi. I može svašta da učini: da ne kupuje plastiku za jednokratnu upotrebu, već proizvode u biorazgradivoj ambalaži ili staklenoj, povratnoj ambalaži.
Tema u žiži: Energija vetra
18.03.2021. | Energija
Potpisana energetska dozvola za proširenje vetroelektrane Kovačica
18.03.2021. | Energija
Top priče
18.04.2024. | Saobraćaj
Jovanović: Razmotriti kupovinu Siemens tramvaja proizvedenih u Kragujevcu za GSP Beograd
Gradska vlast u Beogradu treba da razmotri kupovinu tramvaja od kompanije Simens (Siemens), koji se proizvode u Kragujevcu, ukazao je direktor Centra za lokalnu samoupravu (CLS) Nikola Jovanović. Jovanović je u pisanoj izjavi podsetio da je pre tri godine tadašnji zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić najavio mogućnost kupovine Simens tramvaja koji se proizvode u Kragujevcu, za potrebe beogradskog GSP-a. - Kako su ovi tramvaji bili u
17.04.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj, Finansije
Feka Automotive gradi energetski efikasan proizvodni objekat - EBRD odobrila 15 mil EUR
17.04.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj, Finansije
17.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Narodna banka Srbije i Rakuten Viber razgovaraju o mogućnostima saradnje u oblasti instant plaćanja
17.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
18.04.2024. | Vesti
Sporazumni prestanak radnog odnosa - Novine u sudskoj praksi?
18.04.2024. | Vesti
17.04.2024. | Građevina
Stan na Vračaru kao projekat "ključ u ruke" - Jednosoban stan minimalističkog dizajna (FOTO)
17.04.2024. | Građevina
eKapija+
19.04.2024. | Finansije
Kompanija Marsh McLennan Adria organizovala Adria Forum o globalnim rizicima
19.04.2024. | Finansije
18.04.2024. | Vesti
CBRE potvrdio lidersku poziciju osvojivši tri priznanja na 19. dodeli SEE Real Estate Awards
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Vesti
Sporazumni prestanak radnog odnosa - Novine u sudskoj praksi?
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Građevina
Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna (FOTO)
18.04.2024. | Građevina
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Culinary Crossroads - Serbia meets Japan
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
17.04.2024. | Saobraćaj
Milšped Group uspostavlja direktnu železničku liniju između Kine i Srbije
17.04.2024. | Saobraćaj
Poslovne šanse
18.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
Planira se bušenje istražne termalne bušotine u Selters banji
18.04.2024. | Energija, Građevina
Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje
18.04.2024.. | Energija, Građevina
17.04.2024. | Vesti
U planu uređenje parka Jezero u Kolutu
17.04.2024. | Vesti
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Gradiće se parking na Jastrepcu u okolini Kruševca
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Grad Sombor oprema Turistički info centar - Evo kako bi mogao da izgleda (FOTO)
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
16.04.2024. | Građevina
Bor traži izvođača za arhitektonske građevinske radove u obdaništu Crvenkapa
16.04.2024. | Građevina