NavMenu

Prosečna porodica u Srbiji baci 80.000 u đubre - Zašto značajan resurs, otpad o hrane završava na deponijama?

Izvor: Novosti Subota, 24.10.2020. 14:17
Komentari
Podeli
(Foto: Huguette Roe/shutterstock.com)
Jedna četvoročlana porodica u proseku godišnje izgubi 80.000 dinara na otpadu od hrane, što je dovoljno novca za letovanje.

U našoj zemlji u toku jedne godine na deponijama završi oko 250.000 tona hrana ili 35 tona po stanovniku. Razgradnjom tih materija proizvodi se ogromna količina ugljen-dioksida i metana koji ugrožavaju okolinu i zdravlje ljudi.

Siniša Mitrović iz Privredne komore Srbije ističe za Novosti da je otpad od hrane resurs u kome leži veliki finansijski i energetski potencijal.

- Od njega se u biogasnim postrojenjima dobija energent, a korišćenje te energije iz obnovljivih izvora jeste jedan od glavnih ciljeva naše Strategije upravljanja otpadom - objašnjava Mitrović.

- Ako podignemo i zaokružimo sistem upravljanja biorazgradivim otpadom to će doneti velike uštede i nacionalnom i lokalnim budžetima. Za najmanje 30 odsto se se smanjuju troškovi odvoženja otpada, logistike, goriva, a dobićemo energent.

On navodi da oko 90% otpada od hrane završi na deponijama, a njegovim raspadanjem stvaraju se velike emisije ugljen-dioksida što ugrožava životnu sredinu.

- Najviše otpada nastaje u ugostiteljskom sektoru, a zatim u javnim ustanovama, a tu su i pijace, hipermarketi sa prehrambenim proizvodima kojima je istekao rok trajanja - navodi Mitrović.

- Samo u Beogradu dnevno se spremi više od 200.000 obroka u javnim ustanovama i neka ostane samo po 20 grama, to je velika količina.

Prema njegovim rečima, veliki deo otpada od hrane završava kao pomije za stoku, a ukoliko on dolazi iz zdravstvenog sektora tu može biti i ostataka farmaceutskih proizvoda.

- Ako se time hrane svinje ili neko pokupi ostatke lubenica i dinja sa pijaca da od toga pravi rakiju ili se prehrambeni proizvodi sa deponija čudnim kanalima pojavljuju na buvljacima i prodaju građanima, onda je to nova havarija za životni prostor - naglašava naš sagovornik.


- Kada su u pitanju otpadna ulja, korišćena za pripremu hrane, samo se u Beogradu mesečno generiše oko 80 tona iz restorana i objekata brze hrane.

Od te količine, kako navodi, sakupi se oko 15 tona, što znači da se veliki deo tog otpada izliva u kanalizaciju, što je novi pritisak na vodotok i podzemne vode. Mitrović ističe i da sada u Srbiji nema dovoljno biogasnih postrojenja.

- To je veliki investicioni ciklus, biogasna postrojenja se grade kada ima mogućnosti da se obezbede dovoljne količine tog otpada da bi postojala sigurnost kapitala - precizira naš sagovornik.

Kod nas je sada, kako naglašava, oko 90% tog otpada van infrastrukture, odnosno završava na deponijama.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.