NavMenu

Nekoliko decenija stočari podno Suve planine gaje 600 divljih krava na nesvakidašnji način

Izvor: Novosti Ponedeljak, 19.10.2020. 15:02
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Ivana Parezanović)Ilustracija
Prostranstvima Suve planine od proleća do zime bez pastira luta skoro 600 krava koje svojim prisustvom ne daju da ova opustela planina bude potpuno bez života. Nazivaju ih divljim, ali one to nisu.

Sve imaju vlasnike, koji su ih prepustili ćudima planine na više od hiljadu metara nadmorske visine, jer je to jedini način da stočarstvo ne zamre u ovim krajevima. Krave žive svojim životom, razmnožavaju se, prelaze kilometre da bi došle do bolje paše i vode, a onda ih "vrate kući" zajedno sa potomstvom.

Pri bliskom susretu deluju narogušeno i opasno, ali ne beže od ljudi. Naprotiv, krenu ka vama, ali ne treba da se bojite, neće vam ništa. Misle da im nosite so, jer to njihovi vlasnici redovno rade. Skoro svakog dana neko ih obiđe i ako primete da vrane zlosutno kruže oko nekog mesta, znaju da imaju "gubitak", odnosno da su kurjaci imali gozbu.

- Što preživi, to je naše. Ove godine izgubili smo dva teleta, bile su kiše i mi nismo mogli doći do planine. Dešavaju se takve stvari, a inače se ove krave same tele i brinu o potomstvu - priča Nikola Manojlović (27) iz Malog Krčimira, čija porodica ima na planini 40 krava. Inače, ovo selo ima najviše krava na planini, čak 300, a vlasnici ostalih su iz okolnih sela, pa čak i iz okoline Bele Palanke i Leskovca.

- Sistem čuvanja je "krava-tele", ne muzemo ih već prodajemo meso. Ljudi i ne znaju koja je privilegija jesti ovo meso, jer one ne znaju šta je koncentrat. Za zimu im spremimo kod kuće silažu, tako da sejemo kukuruz na pet hektara. Ne želimo da otkrivamo tačne lokacije gde se krave okupljaju, jer ima i nedobronamernih - kaže ovaj mladić koji konjem obilazi Suvu planinu i nadzire stado i dodaje:

- Bilo je krađa i tu smo nemoćni. Sada nas je više, pa možemo da se bolje i organizujemo i "pratimo situaciju".

Gorštaci se prisećaju kako su se krave preselile u planinu.

- Verovali ili ne, to je bilo jedino rešenje da ih zadrže. Kada su naši dedovi nabavili mehanizaciju krave im više nisu bile potrebne da obrađuju njive, a proizvoditi mleko nije bilo isplativo. Da ih ne bi prodali, pustili su ih u planinu i eto, mi njihovi unuci čekamo hoće li doći bolja vremena za naše krave. Treba nam siguran i pošten otkup mleka i sve bi bilo drugačije - pojašnjava Stefan (24), koji je ostao na selu, jer ne želi da nekom bude "sluga" u gradu.

Ali, život podno Suve planine je težak i pun izazova.

- Priča mi drug koji je otišao u Austriju da su tamo otkup i cena mleka zagarantovani. Zašto to ne može i kod nas? Zar treba da nas neko ucenjuje i "pojede" našu muku? Neka ih krave u planini, tako je izgleda svima lakše a šta država gubi nije moje, da se pitam, premlad sam za to - znalački upućuje Stefan u (ne)prilike.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Energija, Građevina

Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje

Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za izradu idejnog rešenja i tehničke dokumentacije za izmeštanje državnih puteva za potrebe izgradnje reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica. Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji posla, trase objekata budućeg sistema RHE Bistrica u blizini akumulacije Potpeć se ukrštaju sa trasom državnog puta IIA reda broj 191 Bistrica-Priboj, a trasa državnog puta IIA reda broj 194 Kokin

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.