NavMenu

Miodrag Škrbić, osnivač STROM Telecom-a - Jedna epoha u razvoju telekomunikacija u srednjoj i istočnoj Evropi

Izvor: Promo Utorak, 06.10.2020. 10:08
Komentari
Podeli
Miodrag Škrbić (Foto: Nites/ Lična arhiva)Miodrag Škrbić
Miodrag Škrbić jedan je od osnivača STROM Telecom-a, kompanije koja je svojim razvojem, uspesima i stečenim iskustvima obeležila jednu epohu u tehnološkom razvoju telekomunikacija u srednjoj i istočnoj Evropi.

STROM Telecom je osnovan 1993. godine u Pragu. Osnivači kompanije, osim Škrbića su bili još i njegovi prijatelji Nihad Hurem i Mirko Jelčić.

Škrbić je u razgovoru sa nama pokušao da se priseti i da nam ukratko približi deo svojih iskustava kao i neke od uspeha koje je ostvario sa STROM Telecom-om u periodu od njegovog osnivanja do primopredaje vlasništva ruskom holdingu AFK Sistema.

Šta je bio osnovni razlog za osnivanje STROM Telecoma?

- Osnovni razlog za osnivanje nove kompanije bilo je kombinovanje novih ideja, softverskih tehnologija poteklih iz naše kompanije NED Electronic GmbH i velikog iskustva u proizvodnji elektronske opreme koje je u to vreme imala fabrika Tesla Votice. Fabrika Tesla Votice koja je kasnije potpuno prešla u naše vlasništvo je bila dobra osnova za proizvodnju hardverske opreme za novu kompaniju, koju smo u skladu sa našim novim idejama želeli da nadogradimo, modernizujemo i povežemo sa novim softverskim platformama koje smo razvijali.

Ozbiljan proboj za STROM Telecom dogodio se 1995. godine kada je kompanija našim angažovanjem uz pomoć bivših Teslinih saradnika i kooperanata postala dobavljač ruskog MGTS-a (Moskovska Gradska Telefonska Mreža). Ubrzo zatim usledile su nove pobede na tenderima i narudžbine, od kojih bih izdvojio isporuku primarnih multipleksera za MGTS koji omogućavaju prebacivanje analognih gradskih stanica na digitalnu mrežu. Tender je bio raspisan krajem 1997. godine i trajao je oko četiri meseca. Na njemu je učestvovalo osam kompanija koje proizvode opremu za komunikacione sisteme, uključujući i eksperimentalno postrojenje za naučne instrumente Ruske akademije nauka. STROM Telecom je pobedio na ovom tenderu zajedno u konzorcijumu sa ruskom telekomunikacionom kompanijom AMT. Isporuka opreme je započela u prvim mesecima 1998. godine. Isporučeno je ukupno 4.000 multipleksera, koji su omogućili da 1998. godine preko 3 miliona pretplatnika pređe sa analogne telefonske mreže na digitalnu (oko 300 automatskih telefonskih centrala).

Paralelno, naš glavni kreativni rad i razvoj novih softverskih rešenja odvijao se u kancelarijama STROM Telecoma u Pragu. STROM Telecom posebnu pažnju je posvećivao uvođenju novih tehnologija. Više od 60% zaposlenih kompanije radilo je na razvoju novih rešenja. Kompanija je aktivno sarađivala sa različitim univerzitetima kao što su ČVUT (Češki Tehnički Univerzitet u Pragu), ruski univerziteti u Sankt Peterburgu i istraživački centar na Novosibirsk državnom univerzitetu.

Koja ideja Vas je posebno vodila u to vreme?

- Najpopularnija reč među stručnjacima za razvoj softvera STROM Telecoma bila je konvergencija. Svi inženjeri iz različitih krajeva sveta koji su radili u razvoju su tada sa oduševljenjem razgovarali o konvergenciji. Konvergencija je između ostalog omogućavala povezivanje mobilnih i fiksnih mreža, za različita kombinovanja klijenta, za različite sisteme mobilne komunikacije - pretplatnički i pripejd, kao i razdvajanje plaćanja usluga za jedan mobilni telefon.

Naš sistem je tada na primer omogućavao poslodavcu da račune za mobilne komunikacije podeli na jedan deo koji kompenzuje svom radniku i na drugi deo koje je sam zaposleni plaćao. Na primer, poslodavac nadoknađuje pozive u zemlji i slanje SMS poruka, a sam zaposleni plaća međunarodne pozive. STROM Telecom je težio da uvodi nove usluge u što je moguće širem opsegu. Koristeći Tesline inženjerske proizvodne tehnologije i sopstveni razvoj softvera, STROM Telecom je započeo proizvodnju kompletne linije proizvoda za telekomunikacione operatore.

Da li biste posebno izdvojili neki projekat ili eksperiment u to vreme?

- Možda bih posebno mogao da izdvojim eksperiment sa nemačkim operatorom 01058, današnji Callax Telecom, koji je 1999. godine postao eksperimentalna, a ubrzo zatim i produkciona platforma za STROM Telecom. Eksploatacija u Nemačkoj je pokazala da je razvoj STROM Telecoma bio veoma relevantan. Posao nemačkih telekoma bio je zasnovan na promenljivom tarifnom sistemu. U Nemačkoj su pretplatnici odjednom povezani sa nekoliko međunarodnih operatora i mogu da biraju usluge onog operatora koji nudi najbolju cenu. Ali u to vreme operatori su se suočavali sa problemom kako obavestiti pretplatnike o promenama cena za određenu uslugu. STROM Telecom inženjeri su predložili i razvili posebnu tehnologiju koja je pretplatniku omogućila da na jednostavan način sazna koliko će koštati njegov poziv. Da bi dobili informacije, bilo je dovoljno okrenuti pozivni kod države ka kojoj ste želeli da napravite poziv.

Kako ste promovisali rešenja koje ste razvili?

- Imali smo mnogo toga da ponudimo na međunarodnom IKT polju i telekomunikacijama i redovno smo učestvovali na važnim međunarodnim sajmovima. Na CeBIT-u u Hanoveru smo učestvovali devet godina neprekidno, od kojih bih izdvojio CeBIT 2005 i 2006. godine. Takođe pomenuo bih još i CommunicAsia u Singapuru 2006. godine, kao i Telecom World 2003 u Ženevi.

Telecom World 2003 u Ženevi je bio interesantan po tome što je on na neki način svedočio o promenama koje su početkom 2000-ih usledile u telekomunikacijama. Mi smo tada na ovom sajmu predstavljali Češku Republiku. Te godine veliki svetski proizvođači kao da su izbegevali da se uhvate u koštac sa tehnologijama budućnosti, a na izložbama su dominirale kompanije srednje veličine od kojih je polovina tada prvi put izlagala na ovom sajmu. Globalno tržište mobilnih telefona se uglavnom selilo u zemlje trećeg sveta i tamo je raslo ogromnim tempom dok je u razvijenim zamljama ovo tržište praktično bilo zasićeno. Evropa se uglavnom oslanjala na mobilne mreže treće generacije (UMTS) očekujući oporavak tržišta. STROM Telecom je na ovom sajmu potpisao ugovor za isporuku svojih digitalnih komutacionih sistema za kompaniju Callax Telecom Holding koja pored nemačkog posluje i na američkom tržištu.

STROM Telecom je na primer 2005. godine kao proizvođač savremene telekomunikacione opreme, informacionih sistema i tehnologija, predstavio svoje rešenje za mreže sledeće generacije (NGN) na CeBIT-u u Hanoveru. Prvi korisnik, kod koga je već na jesen testirano celokupno novo rešenje bila je kompanija MGTS kao jedan od deset najvećih fiksnih telekomunikacionih operatora na svetu. STROM Telecom je već pre početka sajma u Hanoveru instalirao dva testna čvora NGN rešenja za posebne usluge, koji su omogućavali hitne pozive ili pozivni centar velikog kapaciteta.

(Foto: Nites)
Sigurno se mogu posebno izdvojiti neke nagrade i priznanja?

- Češki izvoznici svake godine organizuju tradicionalno takmičenje čeških izvoznika, u kojem mogu da uporede uspehe u izvozu svojih proizvoda i usluga. STROM Telecom je učestvovao 2005. i 2006. godine i u rezultatima takmičenja za 2006. godinu zauzeo ubedljivo prvo mesto za rekordno povećanje izvoza u periodu od 2003. do 2005. godine, dok je 2005. godine zauzeo visoku četvrtu poziciju za povećanje izvoza u periodu 2003-2004. godine.

Takođe STROM Telecom je kao proizvođač telekomunikacione opreme, informacionih sistema i tehnologija, ušao među prvih deset na rang listi TOP 100 IKT kompanija koje posluju u oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija u Češkoj. Pregled TOP 100 IKT kompanija u Češkoj napravljen je u saradnji sa nedeljnikom Computerworld i češkim udruženjem Top 100 kao partnerom projekta.

Kako su Vas tretirala međunarodna udruženja u oblasti telekomunikacija?

- Telekomunikaciona udruženja, konkurencija i sami kupci su nas uvažavali. STROM Telecom je bio prva tehnološka kompanija iz Češke koja je postala pridruženi član GSMA udruženja. Dekret kojim se potvrđuje status pridruženog člana GSMA udruženja svečano je uručen predstavnicima STROM Telecoma 26. septembra 2005. godine u Singapuru.

Koliko ste u to vreme investirali u razvoj kompanije?

- Osim našeg redovnog ulaganja u dovođenje najboljih inženjera u timove za razvoj i opreme za nove tehnologije koje su bile redovne od samog osnivanja kompanije, izdvojio bih ulaganje u vrednosti od pola milijarde čeških kruna u renoviranje proizvodnog pogona bivše Tesla Votice koje je završeno sredinom 2006. godine. Nakon renoviranja modernizovana proizvodna linija je prvo počela sa masovnom proizvodnjom hardvera za novi sistem pod nazivom TENNET za istovremeni prenos glasa, podataka i usluga različitih sadržaja koje su se posebno naplaćivale. TENNET, kao jedan od prvih sistema koji je razvijen na naprednoj TCA arhitekturi, omogućavao je telekomunikacionim operatorima izgradnju i upravljanje konvergentnim mrežama omogućavajući tzv. trostruki prenos, odnosno glas, internet i televizija ili video na jednoj infrastrukturi.

TENNET je prethodno takođe bio izložen i predstavljen na sajmu CeBIT u Hanoveru 2006. godine kao i na CommunicAsia u Singapuru 2006. godine. Pomenuo bih da smo te godine odmah nakon sajma u Singapuru osnovali i predstavništvo STOM Telecoma u Kuala Lumpuru.

Da li bi mogli da se prisetite još nekih posebno interesantnih projekata?

- Prvo bih pomenuo projekat koji je bio interesantan po tome što su njegove razmere modernizacije jedinstvene čak i za svetsku praksu. Naime MGTS, nameravajući da počne da pruža konvergentne usluge, doneo je odluku da gradi mrežu nove generacije (NGN) u Moskvi.
Nivo digitalizacije MGTS mreže tada se smatrao jednim od najnižih u Rusiji, iako je on bio najveći operator fiksne telefonije. Međutim, operator je aktivno nadograđivao svoju mrežu. MGTS je tada planirao da uloži oko milijardu američkih dolara u program poboljšanja mreže i njegova primena je započeta 2004. godine, a predviđen je bio za završetak 2012. godine. Kao rezultat tendera, MGTS se opredelio za opremu češke kompanije STROM Telecom, nemačke kompanije Siemens i kineske kompanije Huawei. Već u 2007. godini gotovo 350 hiljada pretplatnika u Moskvi je moglo da koristi usluge koje su se pružale na bazi NGN-a.

Drugi projekat koji bih pomenuo je bio interesantan po tome što je STROM Telecom u implementaciji sistema za Vodafone koristio i kombinovao iskustva svojih implementiranih rešenja za najvećeg ruskog mobilnog operatera MTS, koji je tada opsluživao 36 miliona korisnika i tada najvećeg nemačkog operatora fiksne telefonije Callax Telecom.

Početkom 2007. godine STROM Telecom zaključio je trogodišnji ugovor sa kompanijom Vodafone Češka Republika za isporuku informacionog sistema za podršku poslovnim i operativnim procesima. Korišćeno rešenje Foris OSS/BSS je kupcima odnosno pretplatnicima Vodafona pružilo priliku da kreiraju svoje individualne tarifne planove. Pored toga, Vodafonu je omogućeno da pruži praktično bilo koju kombinaciju tarifa i posebnih ponuda prilagođenih različitim kriterijumima prema potrebama korisnika.

Ovo rešenje je ojačalo Vodafonov sistem naplate, upravljanje odnosima sa kupcima i povećalo kapacitet narudžbi, što je omogućilo Vodafonu da nove usluge nudi znatno brže i proširi svoj paket ponuda. Istovremeno, to je bio još jedan korak ka strateškom cilju Vodafona, a to je pokretanje sveobuhvatnih usluga za korporativne kupce. Rešenje je takođe uključilo integraciju sa proizvodima drugih kompanija. STROM Telecom je isporučio i podsisteme fokusirane na naplatu krajnjim kupcima i naplatu usluga između telekomunikacionih operatora.
Celokupno rešenje Foris OSS/BSS je bilo u skladu sa međunarodnim eTOM standardima za poslovne procese u telekomunikacionoj industriji.

STROM Telecom u februaru 2007. godine zajedno sa SITRONICS TS Holdingom (deo AFK SISTEMA) uspešno izlazi na Londonsku berzu. Sam izlazak na Londonsku berzu je posebno iskustvo za sebe i jedna posebna tema za duži razgovor.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Finansije

Kompanija Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus želi da kupi 17% u Addiko banci

Kompanija srpskog biznismena Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus Ltd. želi da kupi manjinski deo u Addiko banci, čije je sedište u Beču, i koja se specijalizovala za "retail" bankarstvo. Kostić nastoji da uveća svoj udeo na bankarskom tržištu Evrope, piše Bloomberg. Agri Europe je tražio da otkupi udeo od oko 17% u Addiko banci preko javne ponude za preuzimanje akcija, pokazuju podaci iz ponude u koju je Bloomberg imao uvid. S druge

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.