NavMenu

Najznačajniji strateški projekat Bijeljine izgradnja autoputa i gasovoda do Banjaluke - Evo kako je definisan razvoj urbanog dela grada

Izvor: eKapija Utorak, 04.08.2020. 13:40
Komentari
Podeli
Bijeljina (Foto: sobijeljina.org)Bijeljina
Grad Bijeljina je u poslednjem periodu postao regionalni centar severoistočnog dela RS, i kao takav ima izuzetne investicione potencijale koji se u prvom redu ogledaju u njegovom strateškom položaju.

U svrhu što bržeg razvoja ovih potencijala, gradske vlasti su nedavno usvojile Urbanistički plan Bijeljine, čime su stečeni uslovi za usvajanje nižih urbanističkih dokumenata, odnosno regulacionih planova.

Kako za eKapiju objašnjavaju iz Direkcije za izgradnju i razvoj grada Bijeljine, koja je izradila ovaj plan, značajan doprinos u budućem razvoju Bijeljine svakako će imati izgradnja autoputa Bijeljina–Banjaluka, što predstavlja najznačajniji strateški projekat u oblasti infrastrukture koji je već u početnoj fazi realizacije.

- Iako na raskrsnici puteva, interna saobraćajna mreža u centru Bijeljine nije na zadovoljavajućem nivou. Mada je u poslednim godinama učinjeno i izgrađeno mnogo, još treba usmeriti ulaganja na rekonstrukcije i proširenja gradskih saobraćajnica - istakao je Stevan Čukić, jedan od projektanata i diplomirni prostorni planer.

Dodaje da je komunalna infrastruktura (vodovod i kanalizacija, toplifikacija i gasifikacija, elektro-energetska infrastruktura i telekomunikacije) planom definisana kao prioritetna oblast, te u zavisnosti od trenutnog stanja ovih mreža i objekata izdvajaće se prioriteti i usmeravati buduća ulaganja.

- U plan su uneti već izvedeni objekti i mreže, kao i planirani, a to se odnosi na gasnu mrežu, kanalizacioni sistem, čvorne trafostanice i magistralne vodove. Najznačajniji projekat iz oblasti komunalne infrastrukutre svakako je magistralni gasovod Bijeljina–Banjaluka, čija trasa prolazi jugozapadnim obodom urbanog područja - kaže nam Čukić.


Dodatna razrada četiri industrijske zone

Blizina granica sa Srbijom i Hrvatskom, dobra postojeća i planirana saobraćajna povezanost sa užim i širim okruženjem, samo su neki od faktora koji su Bijeljinu učinili administrativnim, privrednim, prosvetnim i kulturnim centrom severoistočnog dela RS.

Zone urbnog područja Bijeljine (Foto: Direkcija za izgradnju i razvoj grada Bijeljine)Zone urbnog područja Bijeljine
- Zbog svega navedenog, još ranije je prepoznata važnost planiranja posebnih lokacija za razvoj privrede i industrije. Četiri industrijske zone koje su definisane ranijim planskim dokumentima dodatno se razrađuju u svakom novom strateškom dokumentu prostornog uređenja u cilju povećanja atraktivnosti ovih lokacija koje su već uveliko zaživele.

Dodaje da, s obzirom na to da već postoje četiri industrijske zone, ovim planskim dokumentom nisu planirane nove.

- Slobodne carinske zone, takođe, nisu tretirane ovim dokumetnom s obzirom na to da smeštaj takvih zona u principu treba planirati van urbanog područja. Svakako će se u narednom periodu, po izgradnji autoputa, razmatrati i planirati izgradnja i tih zona, zbog postojanja povoljnih prostornih uslova.

Kako kaže, u proteklom periodu Bijeljina se uglavnom bazirala na razvoju poljoprivrede kao jednog od glavnih pravaca razvoja, a zahvaljujući prirodnim potencijalima ovog područja.

- U poslednjih 10-ak i više godina jasno su prepoznati i drugi pravci razvoja proizašli iz geostrateškog položaja Bijeljine, ali i njenih drugih potencijala u prvom redu kvalitetnih lokacija građevinskog zemljišta. U tom smislu, značajni pravci razvoja, osim poljoprivrede, postaju industrija i turizam, a koji opet utiču na razvoj mnogih sekundarnih privrednih grana.

Kada je reč o prostornim potencijalima, najznačajniji je sam geografski položaj Bijeljine.

- Svakako je potrebno naglasiti i činjenicu da Bijeljina predstavlja mesto ukrštanja dve najznačainije osovine razvoja RS koje su definisane Prostornim planom RS. Radi se o severnoj osovini razvoja koja od Bijeljine ide severnim djelom do Banjaluke, i istočnoj osovini koja istočnim delom ide od Bijeljine do Trebinja.

Infrastrukturni potencijali ogledaju se u činjenici da je Bijeljina raskrsnica tri magistralna pravca: Brčko-Bijeljina-Zvornik, Tuzla-Bijeljina-Rača i Bijeljina-Pavlovića most (Badovinci).

Plan namene (Foto: Direkcija za izgradnju i razvoj grada Bijeljine)Plan namene
- Infrastukturni potencijali značajno su unapređeni izgradnjom obilaznice čime je omogućen potpuni tranzit teretnog saobraćaja iz svih pravaca, van samog urbanog područja. Infrastrukturni potencijali biće značajno povećani izgradnjom planiranog autoputa koji će ići od granice sa Srbijom, odnosno Rače do Bijeljine i dalje prema Brčkom, kao i izgradnjom magistralnog gasovoda Bijeljina- Banjaluka, čija trasa ide jugozapadnim obodom urbanog područja Bijeljine - kaže Čukić.

Bijeljina ima potencijal i za grinfild investicije. Još ranije su, ističe Čukić, odabrane neizgrađene površine uz putni pravac prema Brčkom i planirane za razvoj industrijskih zona.

- Što se tiče braunfild investicija, na nekoliko lokacija napuštenih i ugašenih industrijskih kapaciteta iz ranijeg perioda, razvili su se tržni centri i drugi uslužni sadržaji, a što je trend na širem prostoru okruženja.


Trasa autoputa van urbanog područja

Trasa autoputa planirana je tako da prolazi kroz područje grada, ali ne kroz urbano područje.

- Preceznije rečeno, trasa autoputa planirana je tako da njen jedan deo praktično tangira severozapadni deo obuhvata urbanog područja, gde je upravo i planirana izgradnja priključka gradske putne mreže na budući autoput, i to upravo u delu gde se nalaze industrijske zone. Time je postignuto da sama trasa prolazi u neposrednoj blizini urbanog područja, ali da nema negativnih uticaja na samo urbano područje - ističe Čukić.

Dodaje da objekti od javnog značaja trenutno zadovoljavaju potrebe svih kategorija stanovništva, tako da u ovom momentu nije potrebna izgradnja novih.

- Gradska uprava svakako konstatno prati potrebe u ovoj oblasti i s tim u vezi planira izgradnju novih objekata ove namene, što će se svakako pratiti i u budućnosti - kaže naš sagovornik

Na izradi ovog dokumenta radila je i dipl. inž. arh. Branka Blagojević, ističe Čukić i dodaje da će dalji koraci biti usmereni na izradu novih regulacionih planova i eventualnu izmenu postojećih, kao i na realizaciju strateških projekata čije se izgradnja može realizovati kroz ovaj planski dokument.

S. Šubara

Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Finansije

Kompanija Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus želi da kupi 17% u Addiko banci

Kompanija srpskog biznismena Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus Ltd. želi da kupi manjinski deo u Addiko banci, čije je sedište u Beču, i koja se specijalizovala za "retail" bankarstvo. Kostić nastoji da uveća svoj udeo na bankarskom tržištu Evrope, piše Bloomberg. Agri Europe je tražio da otkupi udeo od oko 17% u Addiko banci preko javne ponude za preuzimanje akcija, pokazuju podaci iz ponude u koju je Bloomberg imao uvid. S druge

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.