NavMenu

Prehrambeno-prerađivački sektor se oporavlja od uticaja kovida-19, ali potrebno pratiti trendove i promene

Izvor: eKapija Sreda, 17.06.2020. 12:16
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Twin Design/shutterstock.com)Ilustracija
"Prehrambeno-prerađivački sektor - moguća strategija za centralnu i istočnu Evropu" bila je tema vebinara u kome su učestvovali članovi francuskih privrednih komora u Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji, Češkoj, Slovačkoj i Hrvatskoj, koji su izneli svoja gledišta budućnosti ovog sektora.

Kako je rečeno, region centralne i istočne Evrope ekonomski je manje uzdrman posledicama krize izazvane kovidom-19 od drugih regiona.

Mary Kenny iz FAO ukazala je na konstantno povećanje proizvodnje žitarica i povrća u ovom regionu, dok uljarice imaju blag porast, a u voćarstvu je prisutno kolebanje.

- Kada su u pitanju globalni izgledi, prognoze predviđaju stabilnu proizvodnju, rezerve i dinamiku trgovanja u sezoni 2020/20201, posebno kada je reč o pšenici, kukuruzu i pirinču – istakla je.

Kenny je navela da se poljoprivreda i prehrambeni sistemi oporavljaju od uticaja kovida-19 ali je i ukazala na značaj ulaganja u održive prehrambene sisteme, kako bi se rešio rastući problem prekomerne težine i gojaznosti ljudi.

- Važnu ulogu ima privatni sektor, ali i kupci, koji mogu da utiču na prehrambeni sistem - istakla je.

Domino efekat

Jakub Olipra iz Odeljenja za makroekonomsku analizu Crédit Agricole Grupe u Poljskoj istakao je da su lanci snabdevanja tokom pandemije bili slomljeni, te da je to stvorilo "domino efekat" od proizvodnje, preko distribucije do konzumiranja.

- Suočili smo se sa zatvorenim granicama, visokim zahtevima i skupom logistikom, a veliki problem bio je i u horeca sektoru, kao i sa promenjenim navikama kupaca - naveo je.

Istakao je i da posledice pandemije na prehrambenu industriju nisu ujednačene, kao i da je je samodovoljnost pojedinih država u EU zasnovana na krhkoj međusobno povezanosti.

Trgovanje poljoprivrednim proizvodima u EU (Foto: Vebinar / screenshot)Trgovanje poljoprivrednim proizvodima u EU

Napomenuo je i da se, kada je reč o poljoprivrednim proizvodima, u EU najviše trguje pićem, mesom, prerađevinama od žitarica, mleka, voća i tako dalje, a najmanje biljnim uljem, kafom, začinima, ribom i drugo.

- Narednih meseci doći će do postepenog oporavka u industriji hrane u Evropi u skladu sa popuštanjem restriktivnih mera i povećanjem ekonomskih aktivnosti. Problemi sa korona virusom mogli bi da izazovu protekcionizam, a veliki broj kompanija će promeniti svoje strategije, kako bi obezbedile stabilnost prodaje i svojih zaliha. Očekuju se i promene u ponašanju potrošača, kao što je veća potrošnja kod kuće - pojasnio je Olipra.

Nove tehnologije za efikasniju proizvodnju

O inovacijama je govorio Maxime Brivois iz češke kompanije Aleego, koji je istakao da je najvažnije koristiti tehnologiju koja na pravi način odgovara usevima. Poseban akcenat je stavio na satelitske podatke i korišćenje dronova.

- Mnoge kompanije u svetu, pa tako i u Češkoj, Poljskoj i Srbiji, na primer, sve više koriste nove tehnologije, kako bi efikasnije proizvodile, odnosno kako bi imale manju potrošnju, a veće prinose. Na taj način lakše mogu da se prilagode promenama koje dolaze, ali i većoj potražnji hrane - istakao je.

Promene stvaraju veliki pritisak, šansa u novim trendovima

Predstavnik Rumunije bio je Adrian Dragan iz kompanije Timac Agro, koji je napomenuo da u lancu snabdevanja postoje velike razlike među učesnicima, navodeći primer malog proizvođača i velike kompanije.

Smatra da promene stvaraju veliki pritisak, te da će neki proizvođači uspeti sa njima da se izbore i da zarade, dok drugima to neće poći za rukom.

- Zemlje u EU su pozvane da naprave konkretan plan, a potom i projekte, koje će prilagoditi zajedničkim načelima, kako bi mogle da konkurišu za finansiranje - dodao je.

Šansu Rumunije vidi pre svega u problemu koji EU ima, a to je nedostatak biljaka koje su izvor proteina, kao što je soja, sa čim ova zemlja nema problema.

- Promene koje bi trebalo uvesti jesu okretanje ka bio proizvodnji, jer potražnja za ovim proizvodima raste 30% do 40% godišnje. Takođe, potrebno je učiti o novim usevima, različitim, baviti se nečim novim. Ovo sve bi dovelo i do većeg zapošljavanja, ali i ulaganja u ruralni razvoj - pojasnio je i dodao da promene donose šansu istočnoj Evropi, ali i da je potrebna veća koordinacija u Evropi.

Christophe Rabatel iz kompanije Correfour Poljska naveo je da je njihov cilj da kvalitetna hrana dođe do što većeg broja ljudi, te da bi svi trebalo da se potrude da ljudi jedu bolje, ali po pristupačnim cenama.

- Do 2050. godine moraćemo da nahranimo preko 9 milijardi ljudi na svetu. Potrebno je pratiti dugoročne trendove, a to su lokalni proizvodi, bio hrana, organska, hrana, veganska i vegeterijanska hrana - naveo je Rabatel.

Aleksandra Kekić
Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Građevina, Turizam, sport, kultura

U Rakovici u planu novi sportsko-rekreativni kompleks na 20.000 m2 - Moguća gradnja bazena, terena, akva parka...

Na području između trase železnice, Ulica Sretena Popovića, 13. oktobra i obilaznice oko Beograda u Rakovici, predviđena je izgradnja sportsko-rekreativnog kompleksa, umesto ranije planiranih privrednih zona, vidi se iz Plana detaljne regulacije za ovo područje, koji je beogradski Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove stavio na rani javni uvid. Povod za novi plan, kako se navodi, predstavlja inicijativa gradske opštine Rakovica

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.