NavMenu

Ekonomska saradnja Srbije i Hrvatske - ko je gde?

Izvor: eKapija Ponedeljak, 18.01.2010. 13:35
Komentari
Podeli

Ekonomske odnose sa Republikom Hrvatskom od 2000. godine karakteriše uglavnom pozitivan razvoj. Na pozitivna kretanja uticalo je intenziviranje političkog i ekonomskog dijaloga i institucionalno regulisanje međusobnih odnosa, koje je i dalje neophodno unapređivati (intenzivirati rešavanje nekih još uvek otvorenih pitanja, granica, imovine i dr), navodi se u izveštaju Privredne komore Srbije (PKS) o saradnji te dve zemlje.

U ukupno ostvarenoj robnoj razmeni Srbije sa svetom, Hrvatska nalazi se na 12. mestu u 2008. godini, sa ukupnim obimom prometa od nepunih 1 mlrd USD. U ukupno ostvarenom izvozu Hrvatska je na 9. mestu, a po visini uvoza iz zemalja sveta, ostvareni uvoz iz Hrvatske u 2008. godini svrstava ovu zemlju na 13. mesto.

Iako je obim robne razmene u proteklih sedam godina uvećan preko 7 puta, prostor za njeno unapređenje je i dalje veliki.

Ukupna robna razmena Srbije i Hrvatske za deset meseci 2009. godine iznosila je 536,92 mil USD što je za 37,85% manje u odnosu na isti period 2008. godine. Za prvih devet meseci 2009, u odnosu na isti period lane, izvoz u Hrvatsku smanjen je 40,05% , dok je uvoz smanjen 35,6%. Tako je deficit u robnoj razmeni iznosio 63,14 mil USD.

Najviše smo izvozili bakarnu žicu (3,4%), hartiju, karton,…(3,1%), el. energiju (2,8%), a
uvozili smo laka ulja za preradu u specijalnim procesima (3,9%), polietilen (3,24%), boce od obojenog stakla (2,98%)...

Najveći izvoznici Srbije u Hrvatsku za devet meseci u 2009. godine su: "Victoria oil", "Tetra pak production", FAM Sečanj, Grand inženjering Bor, U.S.Steel Srbija, koncern "Swislion – Takovo", "Atel", "M – profil", "Ball packaging" Zemun polje, "Radijator" Zrenjanin, "Gorenje" Valjevo, "CT computers", "Valjaonica bakra Sevojno", "Dijamant" Zrenjanin i "HIP Petrohemija" Pančevo.

Najveći uvoznici Srbije iz Hrvatske su: "HIP Petrohemija" Pančevo, "Podravka" Beograd, INA Beograd, "Atlantic BG", JP "Elektromreže Srbije", "Enmon" Beograd; "Rovita" Beograd, "Carlsberg Srbija" Čelarevo, "Victoria oil", "Kraš commerce" Beograd; "Apatinska pivara", "Knjaz Miloš", Aranđelovac, "Dijamant" Zrenjanin, ogranak "Porr Technobau und umwelt aktiemgesellschaft" Beograd, "Unihemkom" Novi Sad i "ITM Group"Beograd.

Ugovorno - pravna osnova ekonomske saradnje

U poslednjih nekoliko godina na međudržavnom nivou, zaključeno je oko dvadeset sporazuma i protokola u najvažnijim oblastima saradnje, počevši od normalizacije odnosa do slobodne trgovine.

Potpredsednici vlada Srbije i Hrvatske su 24. juna 2009. godine u Zagrebu potpisale Sporazum o ekonomskoj saradnji. Sporazum predviđa zajednički nastup i saradnju dve zemlje na tržištima u regionu, Rusiji i drugim tržištima. Čelnici se nadaju da će ugovor omogućiti dalji razvoj i unapređenje ekonomske saradnje, kao i postizanje usklađenosti bilateralne ugovorne regulative sa propisima EU u cilju što bržeg pristupanja EU.

INVESTICIJE

Ulaganja hrvatskih preduzeća u Srbiji

Prema podacima dobijenih od Agencije za privatizaciju, Narodne banke Hrvatske i sredstva javnog informisanja, Hrvatska je jedna od značajnijih zemalja - učesnika u privatizaciji u Srbiji. U periodu od 1999. do 2008. godine direktne investicije hrvatskih preduzeća u Republici Srbiji su iznosile oko 500 mil EUR što čini preko 19% ukupnih hrvatskih ulaganja u inostranstvo, čime je Srbija zauzela drugo mesto u ulaganjima Hrvatske u inostranstvu posle Holandije, a Hrvatska šesto mesto kao strani ulagač u R. Srbiji. U tom periodu treba izdvojiti 2003. godinu kada je ulaganje iznosilo 75,9 mil EUR i 2006. godinu kada je ono dostiglo do sada najveću vrednost od 132,6 mil EUR (izvor Hrvatska narodna banka).

Struktura ulaganja po delatnostima ukazuje da je najviše sredstava uloženo u poljoprivredu, lov i usluge (47%), proizvodnju ostalih nemetalnih i mineralnih sirovina (19%), proizvodnju hrane i pića (18%), proizvodnju mašina i uređaja (2%), proizvodnju električnih mašina i aparata (2%), osiguranje i penzijske fondove, osim obaveznog osiguranja (2%), trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini(2%).

* "Agrokor Grupa" je 2003. godine kupila "Frikom" na tenderskoj prodaji za 10,2 mil EUR, uz planirani investicioni i socijalni program od 33 mil EUR.

* "Našice cement" su kupile "Jelen do" na tenderskoj prodaji. Vrednost ugovora o kupovini 70% udela u tom preduzeću iznosila je 4,4 mil EUR, a planirani investicioni i socijalni program iznosio je 4,8 mil EUR.

* Preduzeće građevinske keramike "Polet" iz Novog Bečeja prodato je na tenderu hrvatsko - srpskom konzorcijumu "Našice cement" iz Našica i "Toza Marković" iz Kikinde. Ugovor o kupovini 70% udela u "Poletu" potpisan je krajem marta 2003. godine. Vrednost ugovora bila je 11,8 mil EUR uz planirane investicije od 31 mil EUR.

* Hrvatska mlekarska industrija "Lura" postala je strateški partner "Somboledu" iz Sombora. Dokapitalizacijom vrednom 9 mil EUR "Lura" je postala većinski vlasnik "Somboleda".

* Zrenjaninsko preduzeće "Radijator" privatizovala je krajem 2007. godine firma "Ljevaonice Produkt" po ceni od 3,6 mil EUR uz obavezu investicionog ulaganja od 1,5 mil EUR.

* U julu 2003. godine, preduzeće "Našice cement" kupilo je i preduzeće "Stražilovo" iz Sremskih Karlovaca. Za 38% učešća u toj kompaniji "Našice cement" su platile 1,3 mil EUR.

* Konzorcijum preduzeća iz Nemačke, Austrije, Mađarske i Hrvatske kupio je preduzeće "Potisje" Kanjiža u vrednosti od 9,7 mil EUR.

* Preduzeće "Vindija" iz Varaždina kupilo je mlekaru "Lajkovac" iz Lajkovca za 85,6 miliona dinara kao i fabriku stočne hrane UNIP iz Valjeva. Izgrađen je savremeni distributivni centar za plasman gotovih proizvoda, mleka, mesa i prerađevina. Planira se gradnja klanice i pogona za proizvodnju i preradu svežeg pilećeg i ćurećeg mesa. U cilju ostvarivanja ovih planova investirano je u kupovinu 8 farmi u Plandištu, donedavno u vlasništvu "Agroživa" iz Pančeva. "Vindija sistem" Srbija je do sada investirala preko 20 mil EUR u Lajkovcu i Plandištu i zaposlila oko 190 radnika.

* Preduzeće "Inteks" iz Mladenovca koje se bavi proizvodnjom podnih obloga i netkanog tekstila, prodato je po ceni od 4.327.000 dinara preduzeću "M-profil" iz Zaboka.

* Hrvatski "Thop" je 2003. kupio na Beogradskoj berzi paket akcija od Akcijskog fonda Srbije u firmi za gajenje žita i drugih useva "Erdevik" iz Erdevika. Za 41,34% akcija Erdevika hrvatska firma platila je 1,1 mil EUR.

* Hrvatska kompanija "Agrokor" kupila je 67% akcija industrije ulja "Dijamant" iz Zrenjanina u vrednosti od 30 mil EUR.

* Preduzeće "MIN Holding Co" iz Svrljiga koje se bavi proizvodnjom veznih elemenata i lanaca je sredinom 2007. godine prodato, metodom javne aukcije, hrvatskom preduzeću DIV za 588.000 EUR.

* Direktnom investicijom matične firme "Euromodul" iz Rijeke, u iznosu 600.000 EUR, tokom 2005. godine je u kratkom roku izgrađena fabrika kontejnera u Novoj Pazovi, površine 1500 m2, a potom je izvršen transfer tehnologije proizvodnje modularnih objekata.

* Hrvatske trgovinske firme "Biljemerkant", "Pevec", KTC, "Boso" su kupile preko 70 prodajnih objekata u Vojvodini.

* Zagrebačka "Magma" distributer dečijih igračaka, brendirane odeće i sportske opreme je krajem 2007. godine preuzela kompaniju MPC Holding "Kozmolinu" iz Beograda.

* Hrvatska trgovinska kompanija "Pevec" je u decembru 2008. godine otvorila prvi prodajni centar u Beogradu u koji je uloženo oko 40 mil. evra.

* PAN – papirna industrija je novembra 2005. kupila "Fabriku hartije" Beograd za 1,1 mil EUR uz planirani investicioni program od 4,9 mil EUR.

* "Dalit Korp" je kupila ciglanu "Udarnik".

* "Kroacija osiguranje" kupilo "Milenijum osiguranje".

* Kompanija "Našice cement" kupila firmu "Opeka" iz Smederevske Palanke.

Ulaganja srpskih preduzeća u Hrvatskoj

Sredinom 2008. godine koncern "Swisslion Takovo" jedan od najvećih konditora u regionu kupio je fabriku "Eurofood market" iz Siska, jednog od vodećih konditora na području Hrvatske u vrednosti od oko 20 mil EUR. Ovo je jedino i najveće srpsko ulaganje u hrvatsku privredu do sada. Do sada je bilo nekoliko neuspešnih pokušaja privatizacija hrvatskih firmi od strane srpskih preduzeća.

Međukomorska saradnja

Pri uspostavljanju poslovnih veza između privrednika dve zemlje značajnu ulogu imaju privredne komore Hrvatske i Srbije, koje već dugo beleže uspešnu saradnju. Organizovano je više susreta privrednika na granskom i na nivou delatnosti, kao i zainteresovanih firmi koje su reprodukciono povezane. Predstavništvo Hrvatske gospodarske komore u Srbiji je osnovano 2002. Hrvatski poslovni klub je osnovan 21.11.2005.

Hrvatska gospodarska komora i Privredna komora Srbije su 1. decembra 2008. godine u Beogradu potpisale Sporazum o saradnji, u cilju daljeg jačanja privrednih i trgovinskih veza dveju zemalja. Pored ostalog, potpisnice Sporazuma će pratiti primenu Sporazuma CEFTA, učestvovati u otklanjanju necarinskih barijera u međusobnoj trgovini cilju njegove efikasne primene i razmenjivati iskustva dobre prakse.
Predstavnici Privredne komora Srbije navode da će intenzivirati aktivnosti na otvaranju svog predstavništva u Zagrebu.

Perspektive buduće saradnje

Zajednička je ocena da je ekonomska saradnja dve zemlje sve uspešnija i da ima prostora za njeno dalje unapređivanje. Iako bi tehnološka povezanost iz prethodnog perioda bivše zajedničke države trebalo da predstavlja jednu od osnova za pokretanje i obnavljanje viših oblika privredne saradnje malo je primera viših oblika privredne poslovno-tehničke saradnje između preduzeća iz Srbije i Hrvatske. Unapređenje privredne saradnje realno je u oblasti energetike, turizma, informacionih tehnologija, građevinarstva, metaloprerađivačke industrije. Međutim, u Privrednoj komori Srbije smatraju da je neophodno otkloniti debalans u robnoj razmeni na našoj strani. Struktura srpskih roba u robnoj razmeni sa Hrvatskom je nepovoljna, dominantne su sirovine i repromaterijal kao i proizvodi nižih faza obrade.

Realne izvozne mogućnosti srpskih firmi na tržištu R. Hrvatske postoje za: sveže voće, meso i mesne prerađevine, vino i alkoholna pića, građevinski materijal i metalnu žicu i mrežu, proizvode crne i obojene metalurgije, metalsku i mašinsku industriju, farmaceutske proizvode i auto industriju.

U tom smislu aktivnosti treba usmeriti na ofanzivniji marketing srpske privrede, nedovoljnu zastupljenost naših proizvoda i usluga na hrvatskom tržištu; otvaranje predstavništva PKS, organizovanje susreta privrednih delegacija, povećanje aktivnosti regionalnih i županijskih komora i učešće na sajmovima.

Za očekivati je unapređenje ekonomske saradnje u narednom periodu. Tome u prilog idu teritorijalna bliskost, nema jezičkih barijera, pre je reč o kompatibilnim a ne konkurentskim privredama i državama koje su motivisane za uključenje u evropske ekonomske integracione procese.

IPA program prekogranične saradnje Srbije i Hrvatske

U Novom Sadu je avgusta 2009. god. predstavljen IPA program prekogranične saradnje koji traje do 2013. godine, a vredan je 3,24 mil EUR. Programom će biti obuhvaćene različite privredne oblasti, prekogranična istraživanja, razvoj inovacija, razvoj turizma, zaštita prirodnih dobara pograničnih regiona, kao i unapređenje dobrosusedskih odnosa lokalnih zajednica sa obe strane granice. Osnovni cilj programa je izgradnja kapaciteta lokalnih, regionalnih i državnih institucija za sprovođenje EU programa i njihovu primenu za buduće EU strukturne fondove. Minimalno trajanje projekta je 6 meseci, a maksimalno do 2 godine. Krajnji rok za podnošenje predloga projekta bio je oktobar 2009. godine. Regionalne privredne komore u Sremu, Subotici i Vukovaru i Osijeku već su pokazali interesovanje za određene projekte prekogranične saradnje, sa osnovnim ciljem unapređenja trgovinske razmene pograničnih oblasti.

Imajući u vidu prethodno navedene pokazatelje, u Privrednoj komori Srbije kao prioritete u ekonomskoj saradnji sa Hrvatskom navode:

• Rešavanje imovinsko-pravnih pitanja preduzeća
• Aktivnosti za stvaranje uslova za plasman kapitala srpskih firmi u Hrvatskoj
• Regionalna saradnja
• Efikasnija saobraćajna povezanost (uspostavljanje avio-linija)
• Ugovorno regulisanje preostalih važnih oblasti saradnje (standardizacija, saobraćaj itd)
• Intenziviranje saradnje u procesu evropskih integracija
• IPA program prekogranične saradnje

Komentari
Vaš komentar

Top priče

16.04.2024.  |  Vesti

Poljski lanac Žabka dolazi u Srbiju?

Poljska grupacija Żabka planira da uđe na više tržišta Jugoistočne Evrope. Kompanija iz Poljske nedavno je registrovala internet domen za Srbiju, dok je istovremeno u Rumuniji akvizicijom preuzela kompaniju za distribuciju hrane. Pored akvizicije, registrovana je i posebna kompanija za razvoj maloprodajne mreže, saznaje portal Retail Serbia. Na upit ovog portala kako gledaju na srpsko tržište imajući u vidu da su nedavno kupili domen

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.