NavMenu

Hoće li toplo vreme zaista ubiti Covid-19?

Izvor: BBC News na srpskom Nedelja, 29.03.2020. 16:32
Komentari
Podeli
(Foto: Pixabay.com/Tumisu)
Neki ljudi se nadaju da će epidemija novog korona virusa opadati kako temperature budu rasle, ali pandemije se često ne ponašaju kao sezonske epidemije.

Mnoge zarazne bolesti popuste i nestanu dolaskom novog godišnjeg doba. Grip obično dolazi sa hladnim zimskim mesecima, kao i norovirus koji izaziva povraćanje. Možda zato i ne iznenađuje što se mnogi sada pitaju da li mogu da očekuju sličnu sezonalnost sa virusom Covid-19.

Mnoge od najvećih epidemija izbijale su u regionima u kojima je vreme bilo hladnije, što je dovelo do spekulacija da će bolest možda početi da jenjava dolaskom leta.

Mnogi stručnjaci, međutim, već su upozorili da se ne polaže previše nade u to da će virus zamreti tokom leta.

Studija koju je pre 10 godina sprovela Kejt Templton, iz Centra za zarazne bolesti sa Univerziteta u Edinburgu, u Velikoj Britaniji, otkrila je da su tri korona virusa - sva tri uzeta od pacijenata sa infekcijama respiratornog trakta u bolnicama i domovima zdravlja u Edinburgu - pokazala "izraženu zimsku sezonalnost".

Izgledalo je da ovi virusi uglavnom izazivaju zarazu između decembra i aprila - što je sličan obrazac koji može da se vidi i kod influence.

Četvrti korona virus, koji se uglavnom mogao naći kod pacijenata sa smanjenim imunitetom, bio je mnogo sporadičniji.

Postoje neki rani nagoveštaji da bi Covid-19 takođe mogao da varira dolaskom novih godišnjih doba. Širenje epidemije ove nove bolesti po čitavom svetu kao da sugeriše da ona više voli hladne i suve vremenske uslove.

Neobjavljena analiza koja poredi vremenske uslove na 500 lokacija širom sveta gde su zabeleženi slučajevi Covida-19 izgleda da sugeriše da postoji veza između širenja virusa i temperature, brzine vetra i relativne vlažnosti vazduha.

Druga neobjavljena studija takođe je pokazala da su više temperature povezane sa nižim brojem slučajeva pojavljivanja Covida-19, ali ističe da samo temperatura ne može da objasni globalnu varijaciju u broju slučajeva.

Još jedno do sada neobjavljeno istraživanje predviđa da umereno tople i hladne klime najviše pogoduju aktuelnoj epidemiji Covida-19, a nakon njih su to sušne regije. Tropski delovi sveta najverovatnije će biti najmanje pogođeni, kažu istraživači.

Ali bez pravih podataka o tome šta se zaista dešava u drugim godišnjim dobima, istraživači se oslanjaju na kompjuterske modele kako bi predvideli šta bi moglo da se desi tokom čitave godine.

- Na kraju očekujemo da ćemo početi da viđamo kako Kovid-19 postaje endemski - kaže Džen Albert, profesorka kontrole zaraznih bolesti specijalizovana za viruse na Institutu Karolinska u Stokholmu.- A zaista bi bilo veliko iznenađenje kada on tada ne bi pokazao sezonalnost. Veliko pitanje je da li će osetljivost ovog virusa na godišnja doba uticati na njegovu sposobnost da se širi u situaciji pandemije. Ne znamo zasigurno, ali moramo da držimo negde pozadi u glavi da je to moguće - dodala je ona.


Korona virus bliske srodnosti koji je izazvao epidemiju SARS-a 2003. godine takođe najbolje preživljava u hladnijim, suvljim uslovima.

Na primer, osušeni virus SARS-a ostajao je zarazan na ravnim površinama duže od pet dana, na temperaturi između 22 i 25 stepena Celzijusa i sa relativnom vlažnošću od 40-50%.

Što su temperatura i vlažnost bile više, virus je kraće živeo.

Migel Arauho, koji proučava efekte ekološke promene na biodiverzitet u Nacionalnom muzeju prirodnih nauka u Madridu, u Španiji, veruje da ako Covid-19 ima sličnu osetljivost na temperaturu i vlažnost, to bi moglo da znači da će slučajevi korona virusa naglo skakati u različita vremena širom sveta.

- Razumno je očekivati da će se dva virusa slično ponašati. Ali ovo nije jednačina sa jednom promenljivom. Virus se širi sa čoveka na čoveka. Što je više ljudi na nekom mestu i što više oni dolaze u kontakt jedni sa drugima, biće više zaraženih. Njihovo ponašanje ključno je za razumevanje širenja virusa - ističe on.

Studija sa Univerziteta u Merilendu pokazala je da se virus najviše širio u gradovima i regionima sveta gde su prosečne temperature bile oko 5 do 11 stepeni Celzijusa, a relativna vlažnost vazduha bila je niska.

Ali bilo je velikog broja slučajeva i u tropskim regijama.

Skorašnja analiza širenja virusa u Aziji koju su sproveli istraživači iz Harvardske škole medicine sugeriše da će ova pandemija korona virusa biti manje osetljiva na vremenske uslove nego što se mnogi nadaju.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.