NavMenu

Dolaze bolja vremena za srpske malinare - Stare zalihe kod naših kupaca sve manje, a potražnja na globalnom nivou raste

Izvor: Politika Nedelja, 16.02.2020. 13:44
Komentari
Podeli
(Foto: jocic/shutterstock.com)
Proizvođači malina u Čileu, koji je godinama bio jedan od najvećih konkurenata malinarima iz Srbije, trenutno za kilogram ovog voća dobijaju rekordno visoku cenu – najvišu u poslednjih deset godina.

Najzastupljeniju sortu maline "heritidž" otkupljivači u ovoj zemlji plaćaju 1,74 EUR (204 dinara). Do obrta na tržištu došlo je zbog suše i problema u proizvodnji i tokom berbe, kao i zbog manjka robe na američkom tržištu, pa izvoznici iz Čilea sada dobijaju 2 EUR za kilogram smrznute robe tipa "griz" i 2,8 EUR za najkvalitetniju kategoriju "rolend".

– Podaci iz drugih zemalja ukazuju da će u predstojećoj sezoni doći do pada proizvodnje u zemljama prepoznatljivim na svetskoj mapi tradicionalnih proizvođača ovog voća. To se posebno odnosi na Poljsku, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku i druge – kaže za Politiku dr Aleksandar Leposavić iz Čačka, jedan od vodećih srpskih stručnjaka za jagodasto voće.

– Sve ovo ukazuje da i za naše proizvođače dolaze bolja vremena – ističe sagovornik Politike i objašnjava da se sveukupna situacija na svetskom tržištu menja.

Stare zalihe kod naših tradicionalnih kupaca su sve manje, a potražnja za kvalitetnom malinom na globalnom nivou raste.

– Prema informacijama od nekoliko velikih kupaca iz Francuske i Nemačke, rasplet situacije i skok cena robe iz Srbije očekuje se u narednih desetak dana i to je dobra vest za naše proizvođače i izvoznike – ističe Leposavić.

Kaže da situacija u primarnoj proizvodnji maline u našoj zemlji, nažalost, nije dobra. Proizvođači su u prethodne tri godine bili prilično destimulisani da ulažu u svoje zasade. Osnovni uzrok nezadovoljstva bila je niska cena. Veliki broj proizvođača prestao je da obrađuje zasade, a dobar deo njih sveo je ulaganja na minimum.

Leposavić ističe da je negativan stimulans stizao i preko medija, kada su pojedini izvoznici, da bi obezbedili nižu cenu u otkupu, pred 2017. godinu plasirali netačne informacije o hiperprodukciji malina u svetu i Srbiji. Takođe, i spekulacije o problemima sa standardima u proizvodnji i u hladnjačama, kao i problem sa mešanjem sorti i pokušajem prevare stranih kupaca. Ističe da je najveće podozrenje i ucenjivački pristup kod naših tradicionalnih kupaca izazvala informacija da je u nekoliko slučajeva u malini iz naše zemlje utvrđeno prisustvo virusa noro. Naknadnom proverom utvrđeno je da je ta malina bila proizvedena u našem susedstvu, a da je reeksportovana iz naše zemlje, čime nam je nanesena ogromna šteta, jer su kupci smatrali da je reč o srpskoj robi.


Prema Leposavićevom mišljenju, ni Nacionalni savet za malinu ni Radna grupa za sagledavanje stanja u malinarstvu nisu dali očekivani odgovor i preporuke na koji način prevazići loše stanje u našoj proizvodnji.

– Srbija, kao zemlja u kojoj se proizvodi najkvalitetnija malina na svetu, tržištu uskoro neće imati šta da ponudi. Zato je više nego ikada neophodno uspostaviti fer odnose između svih aktera u lancu proizvodnje i plasmana maline – kaže Leposavić. Najpre treba da sagledamo stvarno stanje proizvodnje i tačno utvrdimo proizvodne površine i prinos koji se ostvaruje sa njih.

Ističe da nerealno zvuči zvanični podatak da se u Srbiji malina proizvodi na 24.000 hektara, jer prinosi ni približno ne odgovaraju takvom stanju.

– Moramo da unapredimo marketing i na pravi način prikažemo kako se malina proizvodi u najpoznatijim malinarskim područjima naše zemlje. Da neprestano ukazujemo na njen značaj u ishrani svih kategorija potrošača. A ne da to bude voće samo za najbogatije. U svetu je brojnim primerima pokazano da malina i proizvodi od nje imaju izuzetan značaj u prevenciji i lečenju nekih od najdestruktivnijih bolesti savremenog čoveka – kaže Aleksandar Leposavić.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.