NavMenu

Novi set poreskih zakona (1) - Šta konkretno za privredu znače izmene Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje

Izvor: eKapija Sreda, 18.12.2019. 10:28
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: NotarYES/shutterstock.com)Ilustracija
Skupština Srbije usvojila je 6. decembra 2019. izmene i dopune više zakona, a među njima je i Zakon o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

Ovim zakonom smanjena je stopa doprinosa za PIO na teret poslodavca sa dosadašnjih 12% na 11,5%. Zbirna stopa doprinosa za PIO iznosiće 25,5 % umesto dosadašnjih 26% (14% + 11,5%).

Stručnjaci iz Računovodstvene kuće Unija BG i Advokatske kancelarije Lilegal analzirali su za naš portal najznačajnije izmene.

- Mišljenja smo da je ova izmena Zakona svakako pozitivna i ohrabrujuća za poslodavce, ali da neće doprineti značajnijem rasterećenju poslodavaca kada su u pitanju troškovi rada u Republici Srbiji. Sa druge strane, ova olakšica nema uticaja na neto zaradu zaposlenog tako da sami zaposleni neće osetiti njene pogodnosti, osim ukoliko se poslodavci odluče da tako ušteđenim sredstvima "časte" svoje zaposlene, a maksimalno mogući iznos uštede kada su zarade u pitanju može da iznosi do 1.709 dinara mesečno, polazeći od propisanog iznosa najviše mesečne osnovice doprinosa za 2019. godinu. Kada su u pitanju naknade zarada po ugovorima van radnog odnosa na koje se inače primenjuje zbirna stopa doprinosa, svakako će pozitivan efekat ovih olakšica direktno osetiti isplatioci naknada, polazeći od činjenice da se naknade uglavnom ugovaraju u neto iznosu - objašnjavaju iz Unije.

Uvedeno je oslobođenje od obaveze plaćanja doprinosa za PIO do 70% za poslodavca koji zaposli kvalifikovano novozaposleno lice, za zarade isplaćene zaključno sa 31. decembraom 2022. godine.

- U cilju podsticanja zapošljavanja, izmenom tog zakona predviđene su i olakšice za poslodavce – novoosnovana privredna društva koja obavljaju inovacionu delatnost, u vidu oslobađanja od plaćanja doprinosa po osnovu zarade osnivača koji su zaposleni u tim privrednim društvima. Pravo na oslobođanje poslodavac može da ostvari za zarade osnivača isplaćene u periodu od 36 meseci od dana kada je osnovano privredno društvo - navodi advokat Lela Ignjatović.

Sama olakšica predviđena je prvenstveno kao mera podsticaja zapošljavanja lica koja su u svojstvu samostalnih preduzetnika paušalaca do sada pretežno obavljala poslove za jednog nalogodavca i koja su, u cilju značajne uštede sredstava po osnovu paušalno oporezivog prihoda od samostalne delatnosti, u odnosu na znatno veće obaveze koje bi proisticale iz zarade da je zaposleni u redovnom radnom odnosu kod nalogodavca.

- Time se takođe može dovesti u pitanje "stimulisanje" zapošljavanja lica koja su do sada, u zakonskim okvirima koji su dozvoljavali takav vid saradnje, štedela značajne sume na ime poreza i doprinosa u odnosu na one zaposlene koji su u regularnom radnom odnosu kod poslodavca i koji bi sada mogli takođe da budu dovedeni u neravnopravan položaj zbog napred navedenog mogućeg većeg iznosa neto zarada usled datih olakšica - navode iz Unije.

Oni dodaju da su mišljenja da ova olakšica može doprinet i povećanju zaposlenosti, ali da se pogodnosti primene uglavnom odražavaju na zaposlene odnosno na njihovu moguću veću neto zaradu, a da sama korist poslodavca nije toliko značajna.

- Imajući u vidu da će poslodavac biti oslobođen obaveze plaćanja poreza na zarade i doprinosa za PIO u određenom procentu, i da tako ušteđena sredstva na ime poreza na zarade i doprinosa za PIO na teret zaposlenog po pravilu, vodeći se odredbama Zakona o radu, treba da pripadnu zaposlenom kroz posledično uvećanje neto zarade (bruto-porez-doprinosi na teret zaposlenog = neto). Nešto manju korist od ovih olakšica mogu da osete sami poslodavci uštedom na doprinosu za PIO na teret poslodavca (11,50% od osnovice). S tim u vezi, preporučljivo je da se u slučaju ugovaranja zarade sa kvalifikovanim novozaposlenim licem kao polazni osnov koristi planirani ukupan trošak zarade tzv. Bruto 2. Takođe, treba uzeti u obzir i samu činjenicu da se u neravnopravan položaj mogu dovesti zaposleni koji su već od ranije u radnom odnosu kod poslodavca, angažovani na istim ili sličnim pozicijama, čije bi neto zarade tako mogle da budu niže u odnosu na zarade novih kvalifikovanih zaposlenih čije neto zarade usled ušteda na porezu i doprinosima na teret zaposlenog mogu biti značajno uvećane - objašnjavaju naši sagovornici.

Uvedena je i olakšica u vidu smanjenja osnovice doprinosa po osnovu zarade za novonastanjena lica koja zasnuju radni odnos s domaćim poslodavcem.

- Ta mera predstavlja podsticaj za zapošljavanje naših državljana koji sada rade u inostranstvu, a za kojima postoji potreba i na domaćem tržištu. Dakle, ako se naši državljani vrate i zaposle u Srbiji, biće umanjena osnovica za obračun poreza i doprinosa u visini od 70% - kaže advokat Lela Ignjatović.

Novonastanjenim obveznikom smatra se obveznik koji u periodu od 24 meseca koji prethode danu zaključenja ugovora o radu sa kvalifikovanim poslodavcem nije pretežno boravio na teritoriji Republike, kao i obveznik koji u momentu zaključenja ugovora o radu sa kvalifikovanim poslodavcem ima manje od 40 godina života, a koji je u periodu od 12 meseci koji prethode zaključenju ugovora o radu sa poslodavcem pretežno boravio van teritorije Republike radi daljeg školovanja, odnosno stručnog usavršavanja, uz ograničenje u pogledu visine zarade za obe kategorije (217.656 dinara bruto, odnosno 145.104 dinara bruto).

- Mišljenja smo da ova vrsta olakšica neće (makar u većoj meri) uticati na odluke obveznika koji su već ranije odlučili da napuste zemlju i centar životnih i poslovnih aktivnosti izmeste van Srbije jer sami efekti, uzimajući u obzir napred navedene iznose zarada, nisu toliko primamljivi. Sa druge strane, mišljenja smo da bi bolje bilo više pažnje posvetiti kategorijama zaposlenih koji su još tu, čiji su centri životnih i poslovnih interesa u Srbiji i fokusirati se na mere koje bi njih trajno zadržale - kažu iz Unije.

Naši sagovornici dodaju da ih s tim u vezi raduje samo produženje roka za korišćenje dosadašnjih poreskih olakšica za novozaposlena lica, do 31. decembra 2020. godine, uz uvođenje novih, posebnih obrazaca zahteva koje će naknadno propisati ministar finansija.

- Produženje ovih postojećih poreskih olakšica (subvencija) u prvobitnom predlogu izmena Zakona nije bilo predviđeno, što je dovelo do opravdane sumnje u to da se mogućnost korišćenja istih neće produžiti dalje od 31. decembra 2019. godine, do kada su prethodno predviđene, što je u javnosti izazvalo nezadovoljstvo baš zbog napred navedenog svesnog dovođenja u nezahvalniji položaj postojećih radnika u odnosu na nove kategorije - zaključuju iz Unije.

I. Milovanović
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.