NavMenu

Šta preduzetnici misle o reformi oporezivanja?

Izvor: Startit Četvrtak, 31.10.2019. 16:58
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Ahmet Misirligul/shutterstock.com)Ilustracija
Ovih dana problematika oporezivanja preduzetnika je bez sumnje glavna tema u domaćem IT-u. Do sada je jasno da su predložene reforme ovog oblika poslovanja odjeknule u različitoj meri među različitim grupama: kompanijama koje angažuju preduzetnike, kompanijama koje plaćaju pune namete za svoje zaposlene, samim preduzetnicima, ali i onima koji su zaposleni po ugovoru.

Portal Startit razgovarao je na ovu temu sa suosnivačem i direktorom razvoja u Infostudu Stefanom Salomom i direktorom kompanije Elbet Danko Vukovićem.

Kome ovakav sistem pogoduje, a kome ne pogoduje?

Stefan Salom: Očigledno je da je na dugi rok taj sistem neodrživ. Prvo, stvara nefer uslove poslovanja na tržištu između kompanija koje zapošljavaju na puno radno vreme i plaćaju standardne poreze i doprinose, i onih koji su koristili to što je država tolerisala paušalno zapošljavanje. Drugo, i bar podjednako važno, je i to što je sadašnji sistem bio nefer i unutar društva. Ne verujem da iko misli da na platu programera koji prima 3.000 EUR mesečno treba da se plaća isti iznos poreza i doprinosa kao na plate profesorke u školi ili komercijaliste u kompaniji koje iznose 450 EUR.

Dankov Vuković: Angažovanje preduzetnika je problem, jer veće kompanije koje praktikuju ovaj model poslovanja sebi mogu da obezbede infrastrukturu i sve ono što im omogućava realizaciju zapošljavanja preduzetnika, dok male firme nemaju osobu koja bi se bavila time. Stvar je u tome da nisu isti uslovi za sve i to automatski stvara probleme i nefer konkurenciju. Angažovanje preduzetnika je otišlo u potpuno drugu stranu za koju uopšte nije namenjeno. Preduzetništvo je namenjeno frilenserima, međutim, to je počelo da se zloupotrebljava. Klasični zaposleni dođe u firmu, a faktički nije zaposleni nego radi kao preduzetnik. Time su obesmislili postojeći sistem poslovanja preduzetnika koji je namenjen za potpuno drugačiju svrhu. Sada jedan deo onih koji su pravi frilenseri, koji zaista rade i zarađuju kao frilenseri, to verovatno više neće moći na isti način zbog svih onih koji su ovaj model zloupotrebljavali.

Kako se Vlada snašla u rešavanju problema oporezivanja preduzetnika? Šta mislite o predviđenim rešenjima?

Stefan Salom:
Šok prelaska sa 15% do 20% poreskog opterećenja, koji je važio na paušalu, na 63% opterećenja prilikom standarnog zaposlenja jeste povelik i zato je od velikog značaja postojanje tri godine podsticajnih mera koje je država uvela, kako za preduzetnike, tako i za studente i druge koji ulaze na tržište rada. U te tri godine kompanije treba da se pripreme za realniju tržišnu utakmicu i da postepeno dovedu plate zaposlenih na održiv nivo, bilo podizanjem sopstvenih prihoda bilo smanjenjem dela plata. Paralelno sa tim, IT sektor treba da nastavi da traži dodatne olakšice od države koje bi stupile na snagu nakon što ove privremene mere isteknu i omogućile rast i konkurentnost naše zemlje na svetskom tržištu.

Dankov Vuković: Očekujem da će ovo poravnati tržišnu utakmicu. Za nas će to imati bolje efekte, jer se mi trenutno takmičimo sa firmama koje rade sa preduzetnicima. A takmičimo se tako što moramo da dajemo veće neto plate, što nije pitanje samo jednog programera. Postoje kompanije koje fiktivno zapošljavaju 300 ljudi i ako na svakog od njih plaćaju porez od 30%, 40%, oni onda imaju mnogo bolju poziciju da nekom senioru koji ne želi da radi kao preduzetnik daju mnogo veću platu i time donekle prođu jeftinije.


Šta bi bilo smisleno da država uradi da podrži dalji razvoj IT sektora?

Stefan Salom: Standard života koji ITevci imaju u Srbiji, s obzirom na troškove života, viši je nego u većini zemalja Evrope (u Nemačkoj je prosečna plata programera 3.000 evra i ta plata je tek nešto veća od nemačkog proseka). Po mom mišljenju, jači argument za odlazak iz zemlje od same visine plate jeste nezadovoljstvo našim školstvom, zdravstom i, uopšte, atmosferom kod nas. A za rešenje dela tih problema potrebno je da država obezbedi veće plate našim lekarima, medicinskim sestrama, nastavnicima. Za to je nužno da svi plaćamo fer porez, konstantno vršeći pritisak na državu da se taj novac troši pametno i na prave stvari.

Dankov Vuković: Porezi i doprinosi uvek mogu da budu manji. To bi sigurno podstaklo zapošljavanje i time bi više ljudi iz "sive" i "crne" zone prešlo u "belu". Međutim, ako pogledamo Srbiju u odnosu na ostatak Evrope, naši porezi i doprinosi od oko 60% u odnosu na neto platu uopšte nisu mnogo veći. Čak bih rekao da su osrednji. Pomalo je nerealno očekivati da će država da donese neki lex specialis isključivo za IT, da IT ne plaća nikakv porez ili da plaća manji porez, a da svi ostali rade po drugim uslovima. Čak i da država smanji obavezu plaćanja za 20%, 30% IT-u to neće značiti ništa, jer se preko angažovanja paušalaca štedelo mnogo više. Jedino što država može da uradi je da se pobrine da utakmica bude na jednakom nivou za sve.

Kako je eKapija razmatrala ovu temu, pročitajte ovde.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

16.04.2024.  |  Vesti

Poljski lanac Žabka dolazi u Srbiju?

Poljska grupacija Żabka planira da uđe na više tržišta Jugoistočne Evrope. Kompanija iz Poljske nedavno je registrovala internet domen za Srbiju, dok je istovremeno u Rumuniji akvizicijom preuzela kompaniju za distribuciju hrane. Pored akvizicije, registrovana je i posebna kompanija za razvoj maloprodajne mreže, saznaje portal Retail Serbia. Na upit ovog portala kako gledaju na srpsko tržište imajući u vidu da su nedavno kupili domen

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.