NavMenu

Privrednici pozitivno ocenjuju poslovno okruženje u Srbiji - Broj nameta i dalje najveći problem

Izvor: Tanjug Subota, 12.10.2019. 11:44
Komentari
Podeli
(Foto: Pressmaster/shutterstock.com)
Dve trećine privrednika pozitivno ocenjuje poslovno okruženje u Srbiji navodeći da je državna uprava efikasnija nego što je bila prethodne godine i da su porasli transparentnost i predvidivost poslovanja. To pokazuje istraživanje sprovedeno među 1.000 anketiranih preduzeća u zemlji, u okviru projekta "Saradnja za ekonomski razvoj" koji finansira USAID.

Percepcija privrede, kada je reč o poslovnom okruženju, u stalnom je pozitivnom rastu, a kada se prati period od 2011. odnosno, 2013. godine, kaže Dragana Stanojević zamenik direktora projekta.

- Ove godine 74% privrednika smatra da je državna uprava efikasnija nego što je bila prethodne godine i oko 72% ispitanika smatra da su porasli transparentnost i predvidivost - objašnjava Stanojević za Tanjug rezultate ankete.

Rezultati, naime, pokazuju da je 65% preduzeća saglasno da je došlo do poboljšanja kvaliteta dijaloga privrede i Vlade i kvaliteta debate o privrednim temama, što predstavlja poboljšanje u odnosu na 2013. godinu (44%).

Preduzeća su ocenila i da je porasla mogućnost učešća privrede u reformama zakona kojima se reguliše poslovno okruženje (poboljšanje u odnosu na 2013. godinu 37%).

Optimistična predviđanja za narednu godinu

Opšti stav privrede, kada je reč o očekivnjima za narednu godinu, veoma je optimističan, pa tako oko dve trećine privrednika smatra da će imati veće prihode i da će zaposliti još ljudi naredne godine, kaže Stanojević.

Kada je reč o pozitivnim ocenama, mišljenje privrednika se popravilo i u oblastima koje ih najviše pogađaju, kao što su nameti, međutim, skoro polovina njih ipak i dalje ovo vidi kao najveći problem u poslovanju.

- U odnosu na 2013. ili 2011. godinu, parafisklani nameti se sada vide kao problem u očima 53% privrednika. Ti procenti su nekada bili preko 80, skoro 90% - navodi ona.

Oko 45% ispitanika smatra da je regulatorno okruženje suviše opterećujuće i da ih na neki način ometa i sputava da rastu brže.

(Foto: PORTRAIT IMAGES ASIA BY NONWARIT/shutterstock.com)
Kada je u pitanju siva ekonomija ili porezi i doprinosi na rad, i dalje su to tri elementa koja vuku najviše negativnih glasova privrede. Preduzeća i dalje navode razna poreska pitanja kao faktor koji ima najnegativniji uticaj na njihovo poslovanje.

Lokalni i republički porezi, ekološki porezi, opštinski porezi, naknade za uređenje zemljišta, naknade za vode su nameti i naknade koji predstavljaju najveće opterećenje (56%) za privredu.

Na pitanje šta ih je podstaklo da ograniče zapošljavanje i angažovanje radnika u poslednjih 12 meseci, ispitanici kao drugi značajan faktor (11%) navode poreze i doprinose na zarade. Ove godine, na primer, 40% preduzeća se izjasnilo i da nelojalna konkurencija negativno utiče na njihovo poslovanje.

Zastoj reformi u određenim oblastima

Postoje određene značajne oblasti u kojima je prekinut zamah reformi odnosno u kojima je došlo do zastoja u njihovom delovanju, kažu istraživači. Pored vraćanja na staro, kada se radi o oceni sudskih procedura, nije došlo ni do poboljšanja u sprečavanju zloupotrebe dominantnog položaja u ovom sektoru od 2016. godine.

Ipak, ove godine je došlo do značajnog smanjenja negativne percepcije postupka izvršenja sudskih presuda. U ovoj godini 19% ispitanika ocenilo je ovaj postupak kao loš ili veoma loš, u poređenju sa 41% kako su se izjasnili 2013. godine.

Istraživanje iz godine u godinu pokazuje da se u oblasti izvora finansiranja privrede stvari ne menjaju preterano i u tom smislu nema pozitivnih trendova. To se odnosi, kaže Stanojević, najviše na činjenicu da 81% privrede i dalje koristi sopstvena sredstva za finansiranje svog rasta i razvoja.

Učešće banaka u izvorima finansiranja poslovanja, na primer, palo je ove godine. Prošle godine je iznosilo 12%, dok je ta cifra, prema rezultatima ankete, sada 9%. Poraslo je s druge strane učešće avansa i pozajmica za poslovanje preduzeća.

Specifično za Srbiju je da većina finansijskih sredstava za privredu dolazi od komercijalnih banaka i tu lepezu proizvoda treba, smatra ona, proširiti i u smislu institucija koje mogu da pomognu finansiranje.

Privrednici su u ovogodišnjoj anketi (njih 52%) rekli da je nedostatak finansija nešto što im znatno koči rast i razvoj. Prosečno godišnje zaduživanje firmi u Srbiji iznosi 35.000 EUR, slično kao 2017. godine. Međutim, skoro polovina kompanija koje su zatražile bilo koju vrstu bankarskih proizvoda tražile su iznos manji od 25.000 EUR.

Od 2013. godine gotovo da nije bilo promena u procentu firmi koje se bave izvozom, a njih je oko 25%.

Kada je reč o pitanjima vezanim za digitalnu ekonomiju i prisustvu privrede na internetu, bilo preko veb stranice ili kroz veb šop, oko 60% ispitanika smatra da je to nešto što će biti bitno ili je bitno za Srbiju, ali svega njih 12% je zaista prisutno na internetu.

- I to je prostor koji treba popunjavati brzo i snažno - zaključuje Stanojević.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.