NavMenu

Istraživanje Erste banke - Pad proizvodnje automobila u Nemačkoj zabrinuo zemlje CIE

Izvor: eKapija Četvrtak, 19.09.2019. 14:39
Komentari
Podeli
Nedavno usporavanje nemačke ekonomije izazvalo je zabrinutost u ekonomijama CIE, jer je praćeno vidljivim padom proizvodnje automobila. Sa junom, godišnja nemačka proizvodnja automobila zabeležila je oštar pad na 4,7 miliona (oko milion manje u odnosu na prosečnu godišnju proizvodnju iz 2015-17. godine) čime se približila niskim nivoima iz 2009. godine. Pad proizvodnje automobila - kako u pogledu brzine tako i obima - izrazito podseća na stanje iz 2009. godine. Da li bi trebalo da se brinemo da su slabi rezultati proizvodnje automobila snažan pokazatelj još jedne krize koja se sprema?


Značaj Nemačke i proizvodnje automobila u CIE

Rezultati proizvodnje automobila u CIE jasno govore u prilog tome da je automobilski sektor od suštinskog značaja za mnoge ekonomije CIE. Oko 10% dodate vrednosti i 6-9% radnih mesta u tim ekonomijama može da se direktno ili indirektno poveže sa automobilskom proizvodnjom, naročito ako se ima u vidu da je gotovo četvrtina automobila proizvedenih u EU sastavljena u zemljama CIE. Taj region, sa godišnjom proizvodnjom od oko četiri miliona automobila, predstavlja drugog po veličini proizvođača u EU posle Nemačke. Takođe, proizvođači automobila i dobavljači u CIE važan su deo automobilskih globalnih lanaca vrednosti (GVC), posebno nemačkog.


Ciklični udar? Ne bi se reklo.

Kada se uporedi trenutni pad proizvodnje i prodaje automobila sa stanjem iz 2009. godine, uočljive su velike razlike. U 2009. godini pad proizvodnje automobila očigledno je bio rezultat negativnog udara na strani potražnje, prouzrokovanog porastom nezaposlenosti koji je umanjio dohotke domaćinstava, kao i velikog preokreta kreditnog impulsa.

U ovom trenutku ne događa se ništa od gore navedenog, što ukazuje na to da ovaj pad nije u potpunosti uslovljen ekonomskim ciklusom. Značajne promene u sastavu prodaje automobila - opadanje prodaje vozila na dizel, a porast električnih automobila - predstavljaju razliku koja može u velikoj meri objasniti nedavni pad prodaje automobila.


Promena u ukusu potrošača i kraj dizela

Pad registracija novih automobila u EU već određeno vreme isključivo je podstaknut opadanjem potražnje za dizel automobilima. U prvoj polovini 2019. godine registracija novih dizel automobila u EU opala je za 17% međugodišnje, nakon pada od 18% međugodišnje u 2018. godini. Udeo automobila na dizel u novim registracijama pao je na 31% u drugom kvartalu 2019. godine, znatno ispod najviše vrednosti od 55% dostignute 2012. godine. Nakon eskalacije takozvanog "dizelgejt" skandala, pojačani planovi za smanjenje emisija putem strožih propisa jasno su ukazali na to da se doba dizel automobila bliži kraju.

Iako dizel automobili još uvek nisu sasvim zabranjeni, postoji negativna percepcija prema njima, kao i velika nesigurnost kod potencijalnih kupaca u vezi sa tim da li će im biti dopušteno da u budućnosti koriste te automobile bez ikakvih ograničenja. Nekoliko zemalja i gradova usvojilo je ambiciozne planove koji imaju za cilj smanjenje zagađenja vazduha, a jedan od načina da se to učini jeste da se ograniči pristup dizel automobila gradskim zonama. Određene zemlje idu korak dalje i planiraju da za deceniju ili dve zabrane prodaju novih automobila na benzin i dizel.


Negativni udar na strani ponude - nedostatak privlačnih električnih vozila

Iz detaljne analize prodaje automobila, prilično je jasno da su segmenti sa najbržim rastom hibridna električna vozila (hibridi) i električna vozila (EV), što takođe podrazumeva plug-in hibride (PHEV). U Evropskoj uniji, električna vozila i hibridi zajedno imali su udeo od oko 7,5% (2,4%, odnosno 5,1%) u registracijama novih kola u drugom kvartalu 2019. godine. Međutim, mnogi proizvođači automobila kasne kada je reč o komercijalizaciji novih električnih vozila, pa potrošači moraju da se prijave na liste čekanja. Određeni potrošači odlažu kupovinu električnih vozila dok ne bude postojao veći izbor modela po pristupačnim cenama i razvijenija mreža stanica za punjenje.

Prema izveštaju organizacije Transport i životna sredina (T&E) "Planovi za električna kola proizvođača automobila širom Evrope 2019-2025", broj dostupnih modela električnih vozila trebalo bi da se udvostruči u naredne dve godine, kako veliki proizvođači automobila budu ulazili na tržište. Do tada će motori na benzin i hibridi ostati najčešća zamena za one koji ne žele da kupe dizel automobil, a ne žele da predugo čekaju svoje "električno vozilo iz snova". U zemljama u kojima su električna vozila veoma popularna, čak i prodaja automobila sa motorom na benzin opada, što ukazuje na to da se na njih ne gleda kao na privlačnu zamenu za dizel motore i klijenti su voljni da čekaju "bolja" električna vozila.


Implikacije za automobilski sektor u CIE

U sledećih pet godina očekuju se znatne promene u strukturi proizvodnje automobila u Evropi. Tokom tog perioda, ukupnu potražnju i proizvodnju moglo bi privremeno umanjiti odlaganje kupovine automobila, jer se pravi početak doba električnih vozila na baterije očekuje tek nakon 2025. godine. To bi moglo da dovede do privremeno niže putanje BDP-a u Češkoj Republici, Mađarskoj i Slovačkoj (odnosno 10% manja proizvodnja automobila umanjuje nivo BDP-a za 1%). U međuvremenu, mreža stanica za punjenje i ponuda baterija postaju sve veće širom Evrope. Nedostatak ponude baterija i prekidi u isporuci bili su glavna prepreka većoj proizvodnji električnih vozila u Evropi.

Prema izveštaju organizacije Transport i životna sredina (T&E), evropski proizvođači automobila su se obavezali da će investirati oko 145 milijardi evra u električne automobile i baterije. Izveštaj pokazuje i da bi 2023. godine trebalo da postoji dovoljno veliki kapacitet ponude baterija u Evropi (131 GWh), čime bi se izašlo u susret potražnji evropskih proizvođača automobila. Više od pola evropske proizvodnje baterija predviđeno je da se nalazi u CIE (u Poljskoj i Mađarskoj). Zemlje CIE bi trebalo da ubrzo osete prednosti obimnijih investicija u elektromobilnost, nakon što proizvođači automobila povećaju svoju proizvodnju električnih vozila i postaraju se da zadrže troškove na niskom nivou.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina

Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.