NavMenu

Poljoprivreda na drugom mestu po sivoj ekonomiji - Šta je rešenje problema?

Izvor: eKapija Četvrtak, 13.06.2019. 14:41
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Africa Studio/shutterstock.com)Ilustracija
Siva ekonomija je veliki problem u Srbiji, a to dokazuju podaci studije Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) koji govore da je reč o više od 15% bruto društvenog proizvoda. Dakle, svako peto preduzeće u Srbiji posluje izvan zakonskih okvira. Država tako godišnje gubi nekoliko stotina miliona evra, od čega samo na prodaji rezanog duvana na crno 300 mil EUR.

Učešće sive ekonomije najveće je u građevinarstvu, 43%, dok poljoprivreda sa 34% zauzima drugo mesto.

Izuzetno visok udeo sive zone u agroprivredi odraz je, pre svega, višedecenijskog neuređenog prometa poljoprivrednih proizvoda i nepostojanja jedinstvenog tržišta, piše Poljoprivrednik.

Program NALED-a na smanjenju obima poslovanja u sivoj zoni i suzbijanje neformalnog zapošljavanja u dobroj meri se odnosi na poljoprivredu. Posebno su istaknute mere za kontrolu nelegalne proizvodnje i prometa duvana, GM soje, kao i prometa životinja, najviše u pograničnom pojasu Raškog i Pčinjskog okruga, gde je ova pojava najizraženija, a država godišnje gubi više miliona evra. Ništa manji gubici nisu u bespravnom iskorišćavanju vodnih i šumskih resursa.

Prema NALED-u, pozitivan primer borbe protiv sive ekonomije jeste saradnja sa Ministarstvom poljoprivrede, uz podršku Poreske uprave, u vezi sa elektronskim sistemom prijavljivanja sezonskih radnika u poljoprivredi.

- Za nešto manje od pet meseci, onlajn prijavljivanje sezonaca, portal sezonskiradnici.gov.rs koristilo je oko 119 poslodavaca iz 83 lokalne samouprave. Na poslovima ljuštenja, sortiranja i pakovanja voća i povrća, kao i orezivanju, sadnji i pripremi zemljišta za setvu bilo je legalno angažovano 5.677 sezonskih radnika. Svi oni su ostvarili pravo na penzijski staž i osiguranje, uz istovremeno plaćen porez kao doprinose na PIO - rekao je Vladimir Čupić, predsednik Saveta za hranu i poljoprivredu NALED.

U agroprivredi je siva zona poslovanja posebno izražena u mlinarskoj i pekarskoj industriji. Svaka druga vekna na našem tržištu, tvrde dobro upućeni u oblasti prehrambeno-prerađivačke industrije, proizvedena je na crno, a gotovo 50% prometa odvija se van zakonskih okvira.

- Bila je odomaćena praksa da pojedini mlinovi kupuju pšenicu na crno, a da na isti način pekarima prodaju brašno. Usled takve nelojalne konkurencije, koju niko nije sankcionicao, osim države koja je zakinuta za porez na promet, veliku štetu trpeli su mlinovi i pekare koji rade legalno i po važećim propisima - kaže Zdravko Šajatović, direktor Žitounije, napominjući da zvanična statistika registruje samo 40% proizvodnje hleba u Srbiji, dok se 60%, najviše u privatnom sektoru, proizvodi i prodaje nelegalno.


Siva ekonomija i nelojalna konkurencija takođe su uzroci velikog dela problema u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Posebno se loše odražavaju na poslovanje zemljoradničkih zadruga.

- Tražiili smo da se uvedu adekvatne mere za otklanjanje prisustva sive ekonomije u poljoprivredi koja značajno otežava poslovanje zadruga. Tu pre svega mislimo na poboljšanje načina kontrole rada svih fizičkih lica na tržištu poljoprivrednih proizvoda, a istovremeno se zalažemo za uvođenje stimulativnih mera i olakšica za sve zadruge koje se dosledno pridržavaju zakonskih okvira i regularno posluju - kaže sekretar Zadružnog saveza Vojvodine mr Jelena Nestorov Bizonj, uz napomenu da bi još veće udruživanje poljoprivrednika u zadruge podsticajno delovalo na smanjenje sive ekonomije.

Po mišljenju stručnjaka, smanjenje udela ilegalnog poslovanja i zapošljavanja može da se dovede na nivo proseka zemalja centralne i istočne Evrope za tri do pet godina. Nužno je da se sinhronizovano donesu mere za smanjenje gotovinskih plaćanja, kao i podsticanja bezgotovinske isplate preko računa. Isto tako, uz opšteprihvaćenu podršku legalnog poslovanja i zapošljavanja, potrebni su i stimulativnija poreska politika, usaglašeno delovanje inspekcijskih službi, nulta tolerancija za korupciju, kao i adekvatno i dosledno kažnjavanje svih prekršaja kojim se smanjuju budžetski prihodi i podstiče nelojalna konkurencija.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Saobraćaj

Jovanović: Razmotriti kupovinu Siemens tramvaja proizvedenih u Kragujevcu za GSP Beograd

Gradska vlast u Beogradu treba da razmotri kupovinu tramvaja od kompanije Simens (Siemens), koji se proizvode u Kragujevcu, ukazao je direktor Centra za lokalnu samoupravu (CLS) Nikola Jovanović. Jovanović je u pisanoj izjavi podsetio da je pre tri godine tadašnji zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić najavio mogućnost kupovine Simens tramvaja koji se proizvode u Kragujevcu, za potrebe beogradskog GSP-a. - Kako su ovi tramvaji bili u

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.