(Foto: Inovativni centar za održivu poljoprivredu i ruralni razvoj Srbije) Održiva proizvodnja postaje imeprativ u svim segmetima privrede, pa ni poljoprivreda nije izuzetak. Ključ je u tome da se prema zemlji i drugim prirodnim resursima treba odnositi domaćinski, uz očuvanje životne sredine, kako bi služila i generacijama koje dolaze, a, sa druge strane, neophodno je i zadovoljiti prehrambene potrebe, kao i sopstveni ekonomski interes.
Ovaj nimalo lak zadatak može biti olakšan zahvaljujući modernim tehnologijama, digitalizaciji i inovacijama.
Sve to prepoznala je grupa mladih entuzijasta kada je pre gotovo dve godine rešila da osnuje Inovativni centar za održivu poljoprivredu i ruralni razvoj Srbije (ICOPRRS) u Velikom Gaju u opštini Plandište, sa vizijom da agroinovacijama i digitalizacijom ubrza održivi razvoj srpske poljoprivrede i proizvodnju hrane.
- ICOPRRS osnovan je sa ciljem da promoviše i afirmiše agroinovacije i digitalizaciju u poljoprivredi, kao i da povezuje porodična poljoprivredna gazdinstva, zadruge, mikro, mala i srednja agropreduzeća, trgovce, finansijske institucije i nauku kako bi svi zajedno doprineli povećanju održive agroinovativne proizvodnje, prerade i izvoza poljoprivrednih proizvoda i fine hrane iz Srbije - kaže za eKapiju Radojica Mojsijev, član Programskog saveta Centra.
Po njegovim rečima, pojam održive poljoprivrede može se definisati kao integrisani sistem biljnih i stočarskih proizvodnih praksi koje dugoročno zadovoljavaju potrebe ljudi za hranom, čuvaju kvalitet životne sredine i prirodnih resursa, imaju visoku ekonomsku vrednost i unapređuju kvalitet života farmera, lokalne zajednice i društva u celini.
A kakvu ulogu u tome imaju inovacije?
- Agroinovacije uspostavljaju nove metode proizvodnje, distribucije hrane i nabavke repromaterijala i uvode promene u agromenadžmentu, kao i u organizaciji agrobiznisa i rada zaposlenih - ističe Mojsijev i dodaje da se u svetu agroinvacije dele u grupe, pa tako postoje inovacije agroproizvoda, inovacije agroprocesa, inovacije agromenadžmenta i organizacije proizvodnje i prerade hrane i inovacije agromarketinga.
Na pitanje dokle je Srbija stigla kada je reč o održivoj, inovativnoj poljoprivredi, on kaže da je naša zemlja tek na početku procesa uvođenje održive inovativne poljoprivrede i novih agroposlovnih modela u poslovanje poljoprivrednih gazdinstava, zadruga i agrokompanija koja se bavi proizvodnjom i preradom poljoprivrednih proizvoda.
Ipak, dodaje, proces se odvija u pozitivnom smeru, pa tako trenutno u Srbiji nove inovativne poslovne modele i digitalizaciju uvodi nekoliko velikih poljoprivrednih kompanija, organizovanjem timova za razvoj agroinovacija i digitalizaciju.
Kako ističe naš sagovornik, aktivnosti Centra upravo su usmerene na informisanje i promovisanje agroinovacija i digitalizacije, ali i na konkretnu pomoć kroz edukacije za njihovo uvođenje u poslovanje proljoprivrednika i povezivanje poljoprivrednih gazdinstava, zadruga i agrokompanija u inovacionu agrozajednicu Srbije putem seminara i pojedinačnih mentorskih sastanaka.
Članovi centra su mahom mlade IT i agrokompanije koje imaju za cilj da olakšaju poslovanje i ubrzaju razvoj poljoprivrede u Srbiji.
Neke od njih su
FarmSoft-tim, firma koja razvija softver za upravljanje porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima, zatim Kvantaš koji razvija platformu za promociju i oglašavanje poljoprivrednih proizvoda porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, kao i mobilne android i apple aplikacije za brzo naručivanje i dostavu voća i povrća veletrgovcima u Srbiji i zemljama bivše Jugoslavije,
Organika nova koja radi na platformi Zelenoo.com za direktno naručivanje organskih proizvoda od sertifikovanih proizvođača u Srbiji i organizovanu dostavu kupcima u Beogradu, kao i
Box system koji razvija inovativnu EKO kutiju od vune i drveta za dostavu hrane.
Kako bi bio bliže korisnicima u realizovanju usluga i projekta, Inovativni centar za održivu poljoprivredu i ruralni razvoj Srbije uspostavio je i mrežu AGRO RURALNIH HUB-ova kao zajedničkih (co-working) prostora u nerazvijenim opštinama Srbije.
- Cilj je da mreža AGRO RURALNIH HUB-ova u nerazvijenim opštinama postane izvorište i baza kreativnih agropreduzetnika i mladih ljudi koji će svojom energijom i znanjem razviti nove inovativne poslovne modele za savremenu održivu i organsku poljoprivredu, proizvodnju zdrave hrane i pića, rešenja za lokalni ruralni biznis i rešenja za dobrobit lokalne zajednice - navodi Mojsijev.
On dodaje da je namera Centra da mreža AR HUB-ova okupi inovativne i ambiciozne agropreduzetnike koji vole da razmenjuju iskustva, da stvaraju mogućnost za generisanje novih ideja i da zajedno kreiraju projekte i poslovne modele i ponude ih poslovnoj i NVO zajednici u Srbiji, ali i inovativnoj agroposlovnoj zajednici u Evropi i svetu.
AR HUB-ovi se nalaze u opštinama Plandište, Brus, Aleksinac, u niškim gradskim opštinama Pantelej i Crveni Krst, u Gornjim Trnjanima kod Leskovca, Vraćevšnici u opštini Gornji Milanovac i u Gadžinom Hanu.
Prema rečima Mojsijeva, u okviru pomoći razvoju lokalnog ruralnog biznisa u Srbiji, ICOPRRS trenutno priprema projekat pod nazivom Koalicija za razvoj ruralnih područja Srbije koji treba da omogući da se zahvaljujući modernim tehnologijama i inovacijama stvori okruženje koje će stanovnicima sela dati iste mogućnosti kakve imaju stanovnici gradova u Srbiji kada je reč o razvoju sopstvenog posla, zapošljavanju, društvenom životu, obrazovanju, zdravstvu i socijalnom staranju.
- Cilj uspostavljanja Koalicije za razvoj ruralnih područja Srbije je da spreči negativni demografski uticaj globalizacije na selu, ojača uslužne delatnosti za stanovnike ruralnih područja i smanji što je moguće više iseljavanje mladih u grad ili inostranstvo - kaže naš sagovornik.
On dodaje da će to kroz ovaj program raditi putem povezivanja lokalnih proizvođača hrane s potrošačima u gradovima, obukom za mlade o agroinovacijama i digitalnim tehnologijama kako bi ostali na selu, jačanjem međugeneracijske solidarnosti i razvojem socijalnih usluga u selima Srbije.
Mojsijev ističe da ICOPRRS planira da dalje razvija mrežu AR HUB–ova i pruža pomoć svojim članovima da razviju agroinovacije i promovišu ih na sajmovima i meetup događajima u Srbiji i svetu.
- U naredne dve godine u planu nam je da razvijemo inovativne projektne predloge i konkurišemo sa našim članovima na pokrajinskim, republičkim evropskim i svetskim konkursima, a pripremamo i nove poslovne obuke i seminare, kao što je seminar za uspostavljanje inovacionog agroposlovnog modela u agrobiznisu sa ciljem smanjenja cene, povećanja konkurentnosti i pronalaska novih kupaca, zatim, pomoć pri uvođenju standarda GLOBAL G.A.P i HACCP, uvođenje softvera za digitalizaciju upravljanja agrobiznisom i trgovanje putem interneta - zaključuje sagovornik našeg portala.
Permakultura kao rešenje za loše upravljanje resursima Jedan od načina kako se pristupa problemu neodgovornog upravljanja resursima u modernoj poljoprivredi jeste permakultura. Prema rečima Jovane Zaharijevski, koordinatora AR HUB-a u Gadžinom Hanu, permakultura se bavi dizajniranjem održivih ljudskih naselja i očuvanjem i širenjem prirodnih sistema kroz korišćenje lokalno raspoloživih resursa, ali ne na intezivan i eksploatatorski način, već zatvarajući krug s prirodom kroz reprodukciju i pravednu raspodelu viškova.
- Permakultura pokriva aspekte dizajniranja i održavanja kultivisane ekologije vodeći se principima dizajna, metodama projektovanja, razumevanja obrazaca u prirodi, klimatskim faktorima, vodama, tlu, zemljanim radovima, tehnikama i strategijama u različitim klimatskim zonama, kao i akvakulturom i društvenim, pravnim i ekonomskim dizajnom ljudskog naselja - pojašnjava Zaharijevski, ističući da permakultura nudi rešenja za revitalizirajući i održiv odnos prema prirodi.
Zaharijevski u okviru Inovativnog centra AR HUB-a u Gadžinom Hanu, u saradnji sa zajednicom Permaculturnis organizuje seminare i radionica iz oblasti permakulture.
Branislava Petrović