NavMenu

Savet EU izglasao kontroverznu Direktivu o autorskim pravima - Da li će Google plaćati za vesti?

Izvor: Startit Utorak, 16.04.2019. 13:42
Komentari
Podeli
(Foto: Maksim Kabakou/shutterstock.com)
Savet ministara EU izglasao je kontroverznu Direktivu o autorskim pravima koju je krajem marta 2019. odobrio Evropski parlament.

Kao što se očekivalo i pre glasanja, Italija, Holandija, Poljska, Švedska, Finska i Luksemburg bili su protiv ovog akta, ali to nije bilo dovoljno jer je za izglasavanje bila potrebna kvalifikovana većina (55% država članica koje predstavljaju najmanje 65% stanovništva EU).

Iako se pre dve godine kada je Evropska komisija najavila planove za modernizovanje EU regulative u vezi sa autorskim pravima nije digla velika prašina, poslednjih meseci jeste. Kao što je bio slučaj sa neutralnošću interneta i GDPR-om, i ovim povodom se govorilo o tome kako će se internet kakvim ga znamo zauvek promeniti.

- Mislim da će ovo sada malo zakomplikovati situaciju u smislu toga kako će internet izgledati u neko buduće vreme za korisnike u EU. Ipak, i dalje je neizvesno, jer ne znamo kako će se Direktiva transponovati u nacionalna zakonodavstva svake od država članica. Ne zna se kako će standardi iz Direktive konkretno da budu propisani zakonima i kako će se to primenjivati - kaže Bojan Perkov, istraživač Share fondacije.

Između ostalog, izglasan propis uređuje kako se sadržaj koji podleže autorskim pravima deli na internetu, a ono što se ispostavilo kao sporno su njegova dva člana — 11 i 13 (naknadno preimenovani u Član 15 i Član 17) za koje kritičari smatraju da ugrožavaju kreativnost i slobodu govora. Članom 11 agregatorima vesti se nalaže da plaćaju nadoknadu medijima čije vesti prikazuju, a Članom 13 se internet platformama nameće obaveza da filtriraju postove koje njihovi korisnici objavljuju bez dozvole autora sadržaja.

To praktično znači da Član 11 dopušta izdavačima da naplate platformama kao što je Google News kada u rezultatima prikažu isečke njihovih vesti, a Član 13 sajtove poput YouTube-a obavezuje da spreče svoje korisnike da objavljuju sadržaj zašićen autorskim pravima.

Uz ideju da deo profita koji se generiše preko interneta ide i ka stvaraocima, a ne samo ka velikim tehnološkim kompanijama, i startapi su se našli na listi potencijalno oštećenih. Odnosno, u problemu su se našli oni koji tek razvijaju platforme/proizvode koji koriste bilo kakav sadržaj koji podleže autorskim pravima, jer im je novim pravilima otežano da se izbore s tehnološkim gigantima — ako ni zbog čega drugog onda zbog nedostatka novca i moći za pregovaranje sa vlasnicima prava (npr. izdavačima poput Universal Musica ili The Washington Posta).

I dok su različite interesne grupe i pojedinci kudili i hvalili direktivu, mnogi su bili zastrašeni da će kao posledica ovakve regulative biti uvedeni upload filteri koji će automatski blokirati sav sadržaj koji podleže autorskim pravima (uključujući meme-ove i GIF-ove) ili da će vesti biti uklonjene iz rezultata koje prikazuje Google.


Ipak, Direktiva je na glasanje otišla u izmenjenom obliku koji ne bi trebalo da preti opstanku meme-ova, GIF-ova i startapa.

Čak ni sada kada je izglasano usvajanje Direktive, zapravo niko nije siguran kako će ijedan od ova dva člana funkcionisati u praksi. A ,kako kaže advokat, poznavalac digitalnih politika i donedavno Poverenik za informacije od javnog značaja, Rodoljub Šabić, "u natezanju između dva interesa koja su konfrontirana možda ni samim akterima nije jasno šta smo dobili".

Ono što je jasno jeste da je to od početka bio pokušaj da se ograniče prava i suzbiju interesi velikih kompanija poput Facebooka i sličnih, koje su zapravo gradile imidž, gradile snagu i bogatstvo zahvaljujući tome što su milionima ljudi omogućavali da na internet plasiraju i, uslovno rečeno, tuđe intelektualne tvorevine.

Naravno da je kao reakcija na to došlo nešto što bi trebalo da bude zašitita autorskih prava koje bez sumnje i jesu zloupotrebljavana. Da li je ovakva koncepcija koja podrazumeva vašu odgovornost kao nosioca platforme za bilo šta što neko plasira na internetu pravo rešenje, to tek ostaje da se vidi.

Koliko god neizvesno bilo, Evropa svakako neće dočekati promene pre maja 2021. godine. Usvajanje Direktive članice EU stavilo je pred još dve godine posla, jer je to propisani rok za sprovođenje. Osim što u ovom periodu države članice EU treba da implementiraju regulativu u zakone svojih zemalja, kao država koja treba da pristupi EU i Srbija bi trebalo da uključi Direktivu u svoje zakone.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.