NavMenu

Stanje u srpskom stočarstvu alarmantno - Broj goveda konstantno pada

Izvor: Agroklub Četvrtak, 28.02.2019. 16:36
Komentari
Podeli
(Foto: Patrik Jech/shutterstock.com)
Prema zvaničnim podacima u našoj zemlji u uzgoju trenutno ima 878.000 goveda. To je istorijski minimum goveda, a ta brojka je za 2,3% manja u odnosu na 2017. godinu. Branislav Gulan ističe da je stočarstvo do sada u BDP agrara Srbije učestvovalo sa 30%, a danas je taj udeo još manji. Slična situacija je i u ostalim granama stočarstva.

Kada je reč o stočarstvu, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je na početku 2019. godine zabeleženo dramatično brojčano stanje. Član Odbora za selo Srpske akademija nauka i umetnosti, Branislav Gulan objašnjava da je takvo stanje srpskog stočarstva rezultat dvadesetpetogodišnjeg opadanja u proseku od 2-3% na godišnjem nivou.

Srpska govedina skuplja od konkurencije

Prema zvaničnim podacima u našoj zemlji u uzgoju trenutno ima 878.000 goveda. To je istorijski minimum goveda, a ta brojka je za 2,3% manja u odnosu na 2017, dok je 2016. godine u Srbiji bilo 892.000 goveda. Ovome treba dodati da je na početku 2018. godine u našoj zemlji u tovu bilo 12.000 junadi i zbog izvoza u Tursku sve je poklano.

Gulan navodi da podataka o novom tovu trenutno nema i sve se svodi na nagađanje. Turska je prošle godine uvezla ukupno 54.000 tona govedine, a u tome je bilo 3.609 tona iz Srbije. Prosečna uvozna cena tone goveđeg mesa prema podacima koji su stigli iz Turske, bila je 3.959 EUR, dok je jedino Srbiji više plaćano, čak 5.314 EUR po toni ili 34,2% odsto iznad prosečne cene. Razlog za to je ishrana bez GMO, što daje kvalitet mesu, koji drugi nemaju.

Gulan: Stočarstvo u našoj zemlji devastirano

Branislav Gulan ističe da je stočarstvo do sada u BDP agrara Srbije učestvovalo sa 30%, a danas je taj udeo još manji. Na početku raspada SFRJ iz Jugoslavije se u svet izvozilo 54.450 tona najkvalitetnijeg crvenog mesa "bejbi bifa". Od te količine preko 30.000 tona bilo je iz Srbije. Stočarstvo u našoj zemlji je sada devastirano o čemu svedoče podaci o izvozu poslednjih godina: u 2015. godini je izvezeno 315 tona "bebi bifa"; u 2016. godini u svet je otpremljeno 420 tona "bebi bifa"; u 2017. godini inostranstvu je isporučeno 480 tona "bebi bifa"; u 2018. godini tek nešto više od 300 tona ,"bebi bifa".

Najmanji broj svinja još od 1955. godine

Srbija na početku 2019. godine imala 2,79 miliona svinja što je za 4,1% odsto manje nego u 2017. godini. To je najmanji broj svinja od 1955. godine. Statistika beleži da u našoj zemlji trenutno ima 1,71 miliona ovaca. U odnosu na minimalan broj 2002. godine, kada je bilo samo 1,44 miliona grla, to je povećanje za 18,12%. Broj koza se kreće oko 235.000 grla, a Srbija poseduje 16,2 miliona komada živine.

U poslednje dve i po decenije uništeno oko 400.000 seoskih domaćinstava

Dakle, stanje u stočarstvu je zabrinjavajuće. U odnosu na poslednji popis broj goveda manji je za 6,5%, svinja za 14,7%, koza za 14,2% i živine za 11,1%. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku proizvodi se manje od 400.000 tona svih vrsta mesa i troši po stanovniku manje od 30 kilograma godišnje. Кada se raspadala Jugoslavija na prostorima Srbije se proizvodilo 650.000 tona svih vrsta mesa i trošilo po stanovniku oko 65 kilograma godišnje.

Razloge za takvo stanje u stočarstvu treba tražiti i u tome što je za poslednje dve i po decenije uništeno oko 400.000 seoskih domaćinstava, to jest 1.000 sela sa po 400 domaćinstava. Zato je i rast poljoprivrede u Srbiji veoma skroman i iznosi samo 0,45% za poslednje tri decenije.

Mali podsticaji razlog nekonkurentrnosti

Član Odbora za selo SANU, Branislav Gulan kaže da je ulazak države u podsticaje poljoprivrednicima putem jeftinijeg dizel goriva dobra mera, ali je to treba odvojiti od potrebe da se što pre isplate dugovi prema gazdinstvima za razne mere, a odnose se na 2017. i 2018. godinu.

On dodaje da zastoj u isplatama u Upravi za agrarna plaćanja opravdavaju zaostatkom u obradi 90.000 prijava, dok istovremeno seljaci u Evropskoj uniji imaju podsticaje od 500-900 EUR po hektaru. Gulan na kraju ističe da u Srbiji podsticaji iznose do 35 EUR po hektaru i tu prema njegovom mišljenju treba tražiti razloge zbog kojih proizvodnja naših poljoprivrednika nije konkurentna.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina

Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.