Ilustracija Investicioni tim eKapije uradio je analizu i formirao rang listu investicija i investicionih ideja koje su izazvale najveće interesovanje/čitanost naših korisnika u 2017. godini. Rezultati su veoma interesantni, neki očekivani, mada ima i dosta iznenađenja, tako da smo upravo zbog toga odlučili da ove informacije podelimo sa vama.
Predstavljamo vam najzanimljivije projekte u sektoru KOMUNALNA INFRASTRUKTURA I ENERGETIKA.
Srbija se ozbiljno "bacila" na to da ispuni cilj iz Nacionalnog akcionog plana za OIE, koji predviđa da do 2020. godine učešće energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji bude 27%. Bar na papiru.
Naši čitaoci pokazali su još jednom veliko interesovanje za projekte u oblasti energetike, pa iako je "zelena" energija poslednjih nekoliko godina u fokusu investitora, prošle, 2017. godine, izazvala je i dodatnu pažnju budući da je ugovoren nastavak gradnje nekih ranije započetih projekata, a otpočeli su i novi.
Korišćenje OIE i veća zaštita životne sredine je, podsetimo, jedan od najvažnijih elemenata
Strategije razvoja energetike za period od 2015. do 2025. godine. I mada još zaostajemo sa proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora, čini se da je u 2017. više pažnje posvećeno tom potencijalu, nego godinu ranije. Ipak, iako bi se na prvu moglo zaključiti da su se naša zemlja i investitori zaista opredelili za ulaganje u ovakve, zelene projekte, zasada još nema mnogo konkretnih rezultata.
U narednom periodu, Srbija namerava da bolje iskoristi i potencijal reka i vodotokova, pa je tako počela
izrada novog katastra malih hidroelektrana, koji će 2019, kada bi trebalo da bude izrađen, zameniti aktuelni dokument iz 1987. godine. Ostaje da se vidi hoće li, za razliku od prethodnog, novi katastar ostvariti svoj cilj i doprineti izgradnji vežeg broja malih hidroelektrana. Dosad se, istaknimo, nije mnogo ulagalo u ovakve projekte, iako je bilo planova za gradnju
više od 300 postrojenja, te su za većinu određene lokacije i vrednost, ali je sve uglavnom ostalo na tome.
Na listi koja je pred vama, evidentna je i svest o značaju prelaska na biomasu sa tradicionalnih izvora energije, kao i o kogeneraciji, a zanimljivo je to da se u ovogodišnjoj retrospektivi investicija u oblasti energetike, kao i prošle godine, nije našla nijedna investicija u oblasti solarne energije.
Koja ulaganja su skrenula najviše pažnje naših čitalaca, pogledajmo u nastavku...
Deponija Vinča Na čelu ovogodišnje liste našla se deponija Vinča, na kojoj će otpad biti pretvaran u energiju i to zahvaljujući javno privatnom partnerstvu. Ugovor, koji je
Grad Beograd sklopio sa francusko-japanskim konzorcijumom The Consortium of SUEZ Groupe SAS & I-Environment Investments limited, zaključen je na 25 godina, a privatni partner je u obavezi da izgradi postrojenje za proizvodnju toplotne i električne energije iz otpada. Takođe, obaveza partnera je i sanacija postojeće deponije, kao i izgradnja postrojenja za tretman građevinskog otpada. Pored izgradnje navedenih postrojenja, privatni partner će biti u obavezi i da vrši tretman i odlaganje komunalnog otpada tokom čitavog perioda trajanja ugovora. Vrednost ove investicije, je oko 300 mil EUR, a gradnja bi trebalo da počne krajem 2018. godine.
U prvoj fazi, biće podignuto 20 vetrogeneratora, koji će proizvoditi električnu energiju za 40.000 domaćinstava, i taj deo projekta, koji će biti završen do kraja 2018, vredan je 124 mil EUR.
Kao što je već rečeno, potencijal reka i vodnih tokova za izgradnju malih hidroelektrana u Srbiji je veliki, međutim i dalje neiskorišćen, i pored mnogobrojnih najava. Kako je ranije planirano, do sada je u Srbiji trebalo da bude više od 300 MHE, međutim, taj broj je petostruko manji. Na trećem i četvrtom mestu naše liste našla su se upravo ovakva postrojenja.
Grad Valjevo dao je u julu prošle godine Elektroprivredi Srbije
saglasnost i parcelu u okviru akumulacije Stubo Rovni za izgradnju male elektrane u prostoru brane. Iako je izgradnja ovakvog postrojenja bila planirana još 2010. godine, a nakon petogodišnje pauze radovi najavljeni za septembar 2015, prvi pravi koraci napravljeni su tek prošle godine, kada je EPS dobio ovu saglasnost. Ipak, kako nam je rečeno u JP Kolubara, do danas se nije mnogo toga uradilo – pripremljen je teren, ali sama gradnja nije počela. Kada bi to moglo da se dogodi, nisu mogli da preciziraju. Inače, prema
najavama iz 2015, gradnja ove MHE trebalo je da bude završena na proleće 2018, a finansirana iz kredita EBRD.
Da je EPS počeo realizaciju projekta obnove svojih malih hidroelektrana, sredstvima EBRD-a, vest je koja je takođe zaintigrirala pažnju naših čitalaca. U okviru ovog projekta, EPS je najpre u
februaru 2017. godine raspisao tender za obnovu 7 minihidrolektrana: MHE Raška, Radaljska Banja, Seljašnica, Kratovska Reka, Pod Gradom, Turica i Moravica, a potom u maju i
tender za obnovu još 7: MHE Sveta Petka, Sićevo, Temac, Sokolovac, Gamzigrad, Vučje i Jelašnica.
U planu je da sadašnje kotlove na čvrsto gorivo i mazut zamene kotlovima na biomasu, a nova kombinovana elektrana stvarala bi toplotnu energiju dovoljnu za funkcionisanje čitave gradske toplane, te bi se čitav grad grejao na šumsku biomasu. Ono što je karakteristično, jeste i to da bi se pokrenulo prikupljanje šumskog otpada.
Kako je za naš portal objasnio direktor JP Toplana Knjaževac, urađena je studija izvodljivosti, a u toku godine očekuje se potpisivanje ugovora sa nemačkom KfW bankom, koja će finansirati 20% projekta, kako je zasada planirano, dok bi za ostatak Opština uzela kredit. Porcenjena vrednost investicije je 13,5 mil EUR, a Knjaževčani bi energiju iz ovog postrojenja trebalo da počnu da dobijaju tri godine nakon početka njegove izgradnje.
Čibuk 1 biće izgrađen 50 km severoistočno od Beograda, sastojiće se od 57 vetrogeneratora proizvođača
General Electric i pokrivaće površinu od oko 40 km2.
Očekuje se da će vetropark početi da radi krajem 2018. godine.
Ova investicija, o kojoj ste čitali u prošlogodišnjoj listi, vredna 100 mil EUR, za koju je još početkom marta 2016. godine potpisan predugovor između predstavnika Grada Zaječara i konzorcijuma Vision Group Balcan - Vision Sword, u međuvremenu je, naime, zaustavljena. Češka kompanija Vision Group 21, povukla se iz projekta, jer Zaječar nije mogao da obezbedi kvote za vetropark odgovarajuće snage.
Zaječar je na raspolaganju imao kvotu koja je omogućavala gradnju vetroparka snage 36 MW, dok je uslov češke kompanije i njenih partnera bio da se projekat proširi na minimum instaliranih 60 MW snage, za šta su obezbedili tehnologiju i finansijsko zatvaranje kompletnog projekta.
Prethodna studija opravdanosti i generalni projekat kombinovanog postrojenja na biomasu, izrađeni još 2013, poslužiće kao osnova za izradu projektno-tehničke dokumentacije - studije opravdanosti i idejnog projekta. EPS, u čijem je sastavu ova elektrana, u avgustu prošle godine raspisao je
tender za projektanta koji bi tu dokumentaciju izradio, a taj rok je kasnije produžen i traje do 5. februara 2018.
(Foto: Roman023_photography/shutterstock.com) Deseto mesto liste, vraća nas u Beograd. Na ovoj poziciji našao se
toplodalekovod Obrenovac-Novi Beograd, čija je izgradnja
ugovorena krajem novembra prošle godine sa kineskom kompanijom Power Construction Corporation of China. Vrednost projekta je oko 200 mil EUR, a nakon izgradnje toplodalekovoda, dugog 28 kilometara, biće obezbeđeno smanjenje uvoza gasa i otvorena mogućnost da Beograđani imaju jeftinije grejanje.
TE-TO Pančevo će biti električna centrala za proizvodnju električne i toplotne energije od prirodnog gasa. Energija će se koristiti za povećane potrebe Rafinerije nafte Pančevo, dok će preostali deo električne energije biti usmeren u energetski sistem Srbije. Završetak gradnje i puštanje u rad planirani su za kraj 2019. godine.