NavMenu

Luke Beograd, Novi Sad i Smederevo čekaju privatne operatere - Najavljena višemilionska ulaganja u razvoj vodne infrastrukture

Izvor: eKapija Utorak, 12.12.2017. 07:54
Komentari
Podeli
(Foto: Ozgur Guvenc/shutterstock.com)
Srbija je u periodu od 2014. do 2017. bila među 10 najvećih izvoznika žitarica na svetu. Međutim, da bi se obezbedila veća efikasnost izvozne logistike, potrebne su dodatne investicije u povezivanje rečnog, drumskog i železnickog saobraćaja, proširenje lučkih kapaciteta, izgradnja novih silosa, prvenstveno na Dunavu, kao modernizaciju naše rečne flote, ukazala je Sunčica Savović, sekretar Udruženja Žita Srbije.

- Na žalost problema u efikasnom transportu žitarica je zaista mnogo: nerazvijena železnica, nedovoljan broj lokomotiva i vagona za transport žitarica i uljarica, nedostatak skladišnog prostora za žitarice pored reka, prosečna starost rečne flote od 35-40 godina, nemogućnost plovidbe rečno-morskih brodova nosivosti 5.000 t uzvodno od Đerdapa do Beograda, navodi naša sagovornica.

Kako objašnjava, praznina između očekivanja izvoznika da u normalnim godinama, što 2017. svakako nije bila, izvezu 4 miliona tona žitarica i uljarica rekom uz više nego skromne skladišne kapacitete pored reka, stvorila je u Srbiji specifičan način organizacije izvoza.

- Naime, izvoznici žitarica skladište žitarice i uljarice u sopstvenim silosima u unutrašnjosti i kada barže stignu na utovar u dogovorenu rečnu luku organizuje se konvoj kamiona, koji bi pri idealnoj organizaciji trebalo da stižu na istovar u luku na svakih 10 minuta, kamion po kamion. Svako odstupanje od predviđenog vremena predstavlja kašnjenje u pretovaru, a i broj kamiona koji prolaze kroz luku je velik, naročito kada više barži čeka na utovar, što stvara dodatne probleme, jer za to ne postoji predviđen prostor.

Žitarice su samo jedna od vrsti robe koja se transportuje rečnim putem. Uprkos prirodnom potencijalu i svojim prednostima, koji se ogledaju u najekonomičnijem, najbezbednijem i ekološki najprihvatljivijem vidu saobraćaja, rečni transport u Srbiji ima minornu važnost u strukturi ostvarenog transporta. U Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI) kažu da "o tome koliko su promenili pristup ovoj grani saobraćaja i kakvu posvećenost pokazuju, govori podatak da je ukupna vrednost planiranih i realizovanih projekata u vodnom saobraćaju u periodu od 2004. do 2014. godine iznosila 18,5 mil EUR, dok ukupna vrednost projekata koji su započeti, ili čija je realizacija planirana u periodu od 2014. do 2025. godine, iznosi 247 mil EUR".

U tom ministarstvu ovu godinu nazivaju nultom, tokom koje preduzimaju sve potrebne pripremne radnje kako bi od 2018. godine pokrenuli realizaciju projekata razvoja rečne transportne infrastrukture.

- Posle više meseci pregovora sa Evropskom investicionom bankom, uspeli smo da u zakonu o budžetu za 2018. godinu predvidimo zaključivanje tzv. Okvirnog zajma za razvoj rečne transportne infrastrukture, u vrednosti od 100 mil EUR. Ovaj kredit će se koristiti u kombinaciji sa drugim izvorima finansiranja za realizaciju projekata prepoznatih operativnim planom. Takođe, ove godine smo, u saradnji sa Evropskom komisijom, uspeli da obezbedimo grant sredstva u iznosu od 11,4 mil EUR za projekat "Adaptacija brodske prevodnice Đerdap 1". Pored toga, obezbedili smo grant sredstva za pripremu Studije o proceni uticaja na životnu sredinu za navedeni projekat, kao i za izradu tehničke dokumentacije za projekat "Vađenje iz Dunava potonule flote iz Drugog svetskog rata kod Prahova" kroz Instrument PPF8. Konačno, iz budžeta MGSI smo finansirali izradu tehničke dokumentacije za igradnju Terminala za rasute i generalne terete Luke Smederevo, koja će biti završena do septembra 2018. godine, pri čemu smo podneli aplikaciju za WBIF investicioni grant u iznosu od 20 mil EUR za izgradnju lučke infrastrukture ovog terminala - navode u Ministarstvu.

U planove Ministarstva za 2018. godinu upisani su i uklanjanje kritičnih sektora na Savi, realizacija projekta "Hidrotehnički i bagerski radovi na 6 kritičnih sektora na Dunavu" i AtoN Projekat, čiji je cilj modernizacija sistema obeležavanja plovnih puteva korišćenjem AIS AtoN tehnologije, koja će navigacione bove učiniti vidljivim u svim uslovima plovidbe (noć, magla, sneg i dr.).

(Foto: Chubykin Arkady/shutterstock.com)
- U novembru 2018. godine počinje adaptacija brodske prevodnice Đerdap 1, a podnećemo i zahtev EIB-u za odobrenje grant sredstava za pripremu tehničke dokumentacije za Luku Apatin, čiji je početak gradnje planiran za 2019. godinu - ističu u ministarstvu.

Starost rečne flote i uslaglašavanje sa novim ADN propisima

Slavica Hajder, sekretar Udruženja usluga Privredne komore Vojvodine, među glavne probleme u ovoj oblasti saobraćaja, ističe zastarelu rečnu flotu, neefikasne i netransparentne intermodalne usluge.

- Prosečna starost teretnih plovila u Srbiji kreće se i do 40 godina, a nedostaju nova savremena plovila. Flota je tehnički prevaziđena, a problem je i redovno tekuće održavanje i obavezan remont plovila.

Kao gorući problem Hajder navodi i izmene tehničkih propisa ADN, koji zahtevaju obavezno duplo dno na brodovima koji prevoze opasnu robu. Postoje dva načina prilagođavanja novim ADN zahtevima, i to - rekonstrukcija postojeće tankerske flote sa jednostrukom oplatom u dvobok/dvodno, i nabavka tankera koji su već usaglašeni sa novim ADN propisima.

- Shodno zahtevima ADN krajnji rok za završetak rekonstrukcije tankerske flote u dvobok/dvodno je 31. decembar 2018. Brodari bi trebalo već da krenu u proces rekonstrukcije, s obzirom na to da ceo postupak vezano za konverziju tankera traje od osam do 12 meseci. Izrada i overa projektne dokumentacije traje oko dva meseca, overa projekta u klasifikacionom društvu od dva do tri meseca, a nabavka materijala i opreme, kao i radovi u brodogradilištu traju oko četiri meseca. Da bi se završila rekonstrukcija tankerske flote, po objektu treba izdvojiti između 500.000 i 700.000 EUR. Sa druge strane, za kupovinu novih brodova koji su usaglašeni sa novim ADN propisima, brodari moraju da izdvoje po nekoliko miliona evra – ukazuje naša sagovornica.

S obzirom na to da su potrebna značajna finansijska sredstva za ulaganja, prema mišljenju Hajder, trebalo bi urgentno rešavati pitanje eventualnih davanja finansijskih olakšica brodarima po navedenom pitanju. Grupacija za prevoz opasne robe Privredne komore Vojvodine je predložila da država subvencioniše nepovratnim sredstvima, ili da, u saradnji sa poslovnim bankama, subvencioniše kredite sa namenom za rekonstrukciju tankerske flote ili nabavku tankera koji su već usaglašeni sa novim ADN propisima. Ujedno bi se na ovaj način oživela domaća brodogradilišta.
(Foto: Ivonne Wierink/shutterstock.com)
U MGSI navode da bi, u okviru postojećeg zakonskog okvira, bilo kakva pomoć države u obnovi flote predstavljala nedozvoljeni oblik državne pomoći.

- Nadamo se da će projekat GRENDEL, koji je pokrenut na nivou EU, dati odgovore na pitanja kako da se ovo pitanje reši na nivou propisa EU, sa kojima su domaći propisi o državnoj pomoći već usaglašeni. Do tada, MGSI pokušava da, u dijalogu sa strukovnim udruženjima, pronađe način da im postojeći propisi ne otežavaju rad. Naravno, ovo nije lak posao jer svako od ovih udruženja ima svoje interese, a posao MGSI je da sve sagleda sa stanovišta opšteg interesa, te nađe pravu meru u svemu što predlaže u obliku propisa.

Privatni investitori u domaćim lukama

Mnogobrojni evropski i svetski lučki operateri pokazuju ozbiljno interesovanje za dodelu lučkih koncesija u budućim lukama u Beogradu, Smederevu i Apatinu.

- Takođe, projekat nove luke u Beogradu je interesantan i za brojne evropske organizacije koje se bave rečnim lukama i zaštitom životne sredine, što samo govori o značaju ovog projekta. Pored ovih projekata, verujemo da će tokom 2018. godine biti sproveden i postupak privatizacije lučkog operatera Luke Novi Sad. Takođe, novi lučki operater Luke Prahovo planira značajne investicije u razvoj ove luke, koja će do 2020. godine postati jedna od dominantnih luka na donjem Dunavu. Luka Prahovo je inače, od velikog značaja za rad RTB Bor, IHP Prahovo, kao i skopske železare, pa samim tim MGSI će pažljivo pratiti investicione planove lučkog operatera ove luke, i na vreme sprovoditi njihovo usaglašavanje sa planovima iz Strategije razvoja vodnog saobraćaja Republike Srbije od 2015-2025. godine.

Izvoznici žitarica traže i otvaranje reke Begej za međunarodni saobraćaj gde već postoje značajni skladišni prostori za velike količine žitarica i uljarica.

Refakcija plaćene akcize za kupljeno gorivo u transportne svrhe

Poseban problem koji ističu brodari je nemogućnost povrata-refakcije plaćene akcize za kupljeno gorivo u transportne svrhe, za brodove koji vrše prevoz tereta unutrašnjim rečnim saobraćajem. Cene goriva koje su opterećene akcizama i porezom premašuju cenu inostranog goriva, a kako je gorivo najveći trošak brodarskih kompanija, to ima velike finansijske posledice po privredne subjekte i njihovo poslovanje.

Marija Kambić

Kompletan sadržaj biltena Transport i logistika - Ključ efikasnog poslovanja pročitajte OVDE.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.