NavMenu

Hrvatska će zapošljavati i strane lekare - Građevinci se nadaju radnicima iz Srbije i BiH

Izvor: seebiz.eu Sreda, 29.11.2017. 09:18
Komentari
Podeli
(Foto: Dragon Images/shutterstock.com)
Hrvatska planira da zaposli 40 stranih lekara specijalista, 20 doktora medicine bez specijalizacije te po pet zubara i specijalista dentalne medicine – ukupno 70 lekara ili stomatologa, što je najveća novost u predlogu kvota za strane radnike u 2018. godini.

Hrvatska lekarska komora pozdravlja takvu odluku s obzirom na to da je iz Hrvatske od ulaska u EU otišlo i nije se vratilo 550 lekara.

- Tome u prilog govori prosečna satnica prekovremenog rada bolničkih lekara, koja uveliko nadmašuje zakonski dopuštenu, odnosno broj osiguranika po timu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji je veći nego što bi trebao da bude prema standardima EU. Uvoz stranih lekara nameće se kao jedno od mogućih rešenja. Hrvatska lekarska komora drži da bi taj uvoz trebalo da bude kontrolisan u smislu stručne kontrole kvaliteta "uvezenih" lekara i ciljan prema specifičnim potrebama hrvatskog zdravstva. Nekontrolisan uvoz mogao bi da ugrozi kvalitet pružanja zdravstvene usluge hrvatskim građanima – kaže za Večernji list doktor Trpimir Goluža, predsednik Hrvatske lekarska komore.

Može se pretpostaviti da će se strani lekari najlakše zapošljavati u sredinama koje nisu atraktivne za domaće medicinare, samo je pitanje gde naći strane doktore medicine koji žele da rade za 1000, 1500 EUR mesečne plate ako 50 ili stotinu kilometara dalje mogu zaraditi dva do tri puta više. Na upit o broju dozvola za medicinare iz Ministarstva zdravstva odgovorili su da je Ministarstvo predložilo da se radne dozvole osiguraju za 2 doktora medicine sa specijalističkim obrazovanjem, 10 doktora medicine, dva doktora dentalne medicine sa specijalističkim obrazovanjem i 2 magistra farmacije.

- Moramo naglasiti da se tu radi samo o predlogu kvota.

- Navodimo da je u 2017. godini od kvota iskorištena po jedna za doktora sa specijalističkim obrazovanjem i doktora dentalne medicine sa specijalističkim obrazovanjem, te sedam za doktora opšte medicine, navodi Ministarstvo zdravstva.

(Foto: Alex Kosev/shutterstock.com)
"Jagma" i u građevinskom sektoru

No, osim ministarstava zahteve za odobravanje radnih dozvola podnosili su i poslodavci. Dvojba gde naći radnike prati i sve druge profesije, a posebno građevinski sektor koji traži nešto više od 12.000 radnika. Sve se to događa u vreme kad Češka sve čini da privuče sto hiljada radnika, Nemačkoj treba milion radnika, Švedskoj u 80.000, a Austriji 30.000 za zimsku sezonu...


Zlatko Sirovec, direktor Tehnike i predsednik Udruženja građevinara HGK, kaže da će, bude li sreće, popuniti polovina odobrene strane kvote.

– Nadajmo se da ćemo naći radnike na tržištu BiH i Srbije gde nema jezične barijere, a za ostatak ćemo se rasplinuti okolo, prema Rumuniji Bugarskoj ili možda prema Africi. Kao što Nemačku nisu gradili Nemci, tako ni Hrvatsku neće graditi Hrvati, nego radnici koje uspemo naći – kaže Sirovec.

- Koga ćemo, naći ne znam. S prostora koji zovemo regija otišli su svi, druge su zemlje pokupile što su mogle, mi uvek kasnimo – dodaje.

Građevinarstvo je i jedna od retkih delatnosti koja je dobila radnih kvota koliko su i tražili. Ugostitelji i turizam tražili su čak 12.000 stranaca u sezoni – a dobili 1.400, dok je Ministarstvo poljoprivrede predlagalo da se uveze nešto više od 5.000 sezonaca za poljoprivredu, a dobili su 500. U saobraćaju su izdate kvote za 600 vozača kamiona i 100 vozača autobusa.

- Logično bi bilo da uzmemo ljude iz BiH i Srbije jer se s njima najlakše sporazumevamo, pogotovo kad su u pitanju vozači autobusa. Jedan manji broj može i s Kosova te iz Makedonije i Albanije ako znaju jezik – kaže Marijan Banelli, dugogodišnji šef prevoznika, a sada privatni lobist. Nemačka se, kaže, opekla sa zapošljavanjem priučenih vozača iz Bugarske i Rumunije.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.