NavMenu

Inovativne tehnologije šansa i za srpsko tržište kapitala - Bez podsticaja i sistemskog pristupa nema ni investicija

Izvor: eKapija Sreda, 15.11.2017. 11:08
Komentari
Podeli
(Foto: Billion Photos/shutterstock.com)
O tome da je malim preduzećima i početnicima u biznisu teško da u Srbiji dođu do kapitala neophodnog za poslovanje priča se gotovo svakodnevno. I odgovori na pitanje gde naći taj novac po pravilu se ponavljaju - državni programi pomoći, povoljne kreditne linije, veće učešće nebankarskih izvora finansiranja poput mikrofinansijskih insitucija, fondova rizičnog kapitala, crowdfundinga...

Još jedna potencijalna "lokacija" odavno je, takođe, poznata - Beogradska berza.

Na nedavno održanoj godišnjoj konferenciji Beogradske berze gotovo svi učesnici složili su se da je potencijal tržišta kapitala Srbije ogroman i u najvećoj meri neiskorišćen. Godinama unazad predstavnici Berze, ali i mnogi drugi činioci na domaćem tržištu kapitala, nadaju se da će i država i predstavnici biznisa konačno uvideti taj potencijal i posvetiti se ozbiljnije njegovom iskorišćenju.

Podaci da Beogradska berza i dalje čeka na svoju prvu pravu inicijalnu ponudu akcija (IPO), kao i da se dnevni promet od pre desetak godina danas ne ostvari ni za dva meseca trgovanja, dovoljno govore o trenutnom stanju.

I dok bi domaći brokeri možda bili zadovoljni i samo povratkom "srećnih vremena", svet se ubrzano menja a te promene vrlo snažno oseća i finansijski sektor. Bitkoin, blockchain tehnologije, mobilne banke, online kreditori... polako ali neizbežno stižu i na ove prostore.

Upravo bi i inovativne tehnologije na tržištu kapitala mogle da budu "okidač" u olakšavanju pristupa izvorima finansiranja onima kojima su ti izvori i najpotrebniji - startap kompanijama i domaćim malim i srednjim preduzećima. Zbog toga nije ni čudo što je jedan od panela na konferenciji Beogradske berze bio posvećen baš njima.

Dve trećine MSP ne koristi eksterne izvore finansiranja

Uz konstataciju da Srbiji i dalje nedostaje strateški pristup privlačenju investicija, učesnici ovog panela su se složili da je jedan od uzroka nedovoljnog učešća malih i srednjih preduzeća u ukupnom BDP-u i to što domaća mikro i mala preduzeća ne koriste u dovoljnoj meri benefite eksternih izvora finansiranja i finansijski leveridž.

Ekspert za razvoj finansijskog tržišta USAID Projekta za bolje uslove poslovanja (BEP), Sandra Rodić, rekla je da je sada, nakon što se država ozbiljno bavila fiskalnom konsolidacijom i makroekonomskom stabilnošću i postigla uspeh na tom planu, vreme da se pažnja usmeri na povećanje pristupa izvorima finansiranja.

Urmas Peiker, MIlan Šolaja i Sandra RodićUrmas Peiker, MIlan Šolaja i Sandra Rodić
Kako je navela, mikro, mala i srednja preduzeća čine više od 99% ukupnog broja preduzeća u Srbiji i u njima radi oko dve trećine svih zaposlenih, ali BDP-u naše zemlje doprinose sa tek oko 30% što je neuporedivo manje u odnosu na razvijene zemlje.

- Strane direktne investicije neće doći u Srbiju u obimu potrebnom da bi se pogurao ekonomski rast na nivou koji je zemlji potreban - rekla je ona i dodala je za taj rast neophodno omogućiti brži razvoj MSP sektora kroz olakšanje pristupa eksternim izvorima finansiranja.

Da je tako pokazuju i analize poput izveštaja o indeksu globalne konkurentnosti Svetskog ekonomskog foruma i Doing Business liste Svetske banke, prema kojima, uprkos značajnom ukupnom napretku, Srbija i dalje ozbiljno stagnira, pa čak i zaostaje kada je razvijenost finansijskog tržišta u pitanju.

- Danas u Srbiji dve trećine MSP ne koristi eksterne izvore finansiranja i to ne treba nikog da čudi jer čak 90% finansijskog tržišta čine banke koje, koliko god se trudile, ostaju konzervativne i nikad neće biti primarno fokusirane na startape i male biznise koji su im ili previše rizični ili, jednostavno, isuviše mali da bi na njih obratile pažnju. Za razvoj tog segmenta neophodne su mikrofinansijske institucije i slični izvori kapitala - naglasila je Sandra Rodić.

Moguća rešenja

Jedan od tih izvora finansiranja mogao bi doći i u kombinaciji tradicionalne berze i crowdfunding platforme, poput one koje u Hrvatskoj već godinu dana sprovode estonski Funderbeam i Zagrebačka burza (ZSE).

Funderbeam je crowdfunding platforma za startap kompanije na kojoj ulagači odmah nakon inicijalne faze ulaganja mogu da trguju svojim udelima kao da je reč o kompanijama izlistanim na berzi. Ovaj estonski startap u svojoj bazi ima podatke o više od 180.000 kompanija iz celog sveta, a od 2016. kroz saradnju sa ZSE svoju pažnju usmerava i prema kompanijama iz Hrvatske, Slovenije i Srbije.

Kako je objasnio njegov suosnivač Urmas Peiker, cilj Funderbeama je da "omogući mladim kompanijama u ranim fazama njihovog rada pristup potrebnom kapitalu kroz grupno finansiranje dok, istovremeno, pruža priliku malim i profesionalnim ulagačima da ulože novac i učestvuju u uspehu kompanija u koje veruju".

- Kompanija koja odluči da prikupi kapital putem naše platforme ima sveobuhvatnu logističku podršku našeg tima u prezentaciji svog poslovnog koncepta tokom svih faza finansiranja i trgovanja udelima. Uz to, Funderbeam vrši provere identiteta ulagača i ekspertizu kvaliteta poslovnih planova startapa, na taj način dajući sigurnost i za potencijalne investitore - rekao je Peiker.

Ovakav način prikupljanja novca često je zahtevao i određena prilagođavanja propisa u zemljama u kojima je Funderbeam otpočinjao poslovanje, kazao je Paiker i dodao da su gotovo svudge nailazili na dobar prijem pa sada na njihoj platformi ima startapa sa različitih tržišta, kao i investitora iz više od 100 zemalja.

Izmene propisa svakako su neophodne i u Srbiji ukoliko se želi da se kapital usmeri na ulaganje u nove projekte i spreči, i ovako velik, odliv znanja i tehnologija iz zemlje, smatra direktor Vojvodina ICT Clustera Milan Šolaja. On objašnjava da su "u IT industriji najskuplji kapital ljudi, i kada oni odu taj gubitak je nenadoknadiv".

Zbog toga, dodaje on, treba razvijati svest da se ulaže u startape i nove ideje i kod onih koji već nisu deo IT industrije.

- Neophodni su podsticaji i sistemska podrška kako kapital ne bi bio ulagan u gradnju zgrada i kupovinu oranica, već u investiranje u inovativne projekte - kaže Šolaja i podseća da veoma često domaći startapi dobijaju investicije iz inostranstva koje po pravilu znače i njihovu "selidbu" iz Srbije.

Da će bez sistemske podrške i eventualno donošenje zakona biti samo "slovo na papiru", smatra i Sandra Rodić iz USAID-a i podseća da ukoliko se razvoju tržišta kapitala ne da prioritet koji zaslužuje, ni domaći investitori neće biti na pravi način motivisani da na njemu učestvuju i trguju.

I direktor Beogradske berze Siniša Krneta ukazao je na značaj izgradnje modernog i održivog tržišta kapitala i dodao da je najveći problem nedostatak kvalitetnih investicionih alternativa. On, ipak, smatra da je moguć zaokret i da srpsko tržište kapitala nudi potencijal.

Zbog toga je Berza, uz podršku EBRD-a, počela projekat Serbia IPO Go, koji će trajati 14 meseci i koji je usmeren na promociju i realizaciju inicijalnih javnih ponuda u sektoru privatnih kompanija.

Miloš Vlahović
Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Finansije

Kompanija Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus želi da kupi 17% u Addiko banci

Kompanija srpskog biznismena Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus Ltd. želi da kupi manjinski deo u Addiko banci, čije je sedište u Beču, i koja se specijalizovala za "retail" bankarstvo. Kostić nastoji da uveća svoj udeo na bankarskom tržištu Evrope, piše Bloomberg. Agri Europe je tražio da otkupi udeo od oko 17% u Addiko banci preko javne ponude za preuzimanje akcija, pokazuju podaci iz ponude u koju je Bloomberg imao uvid. S druge

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.