Nauka nadomak ostvarenja davnašnjeg sna - proizvodnja krvi u laboratoriji
Novosti 2005-01-30
Nauka nadomak ostvarenja davnašnjeg sna: proizvodnje tečnosti koja život znači
U fabriku po – krv
Francuski istraživači u laboratoriji, od matičnih ćelija dobili crvena krvna zrnca, apsolutno sposobna da izvršavaju svoje biološke zadatke. Masovna, industrijska proizvodnja, za nekoliko godina. Mnoge prednosti u odnosu na davalaštva i čuvanje prirodne krvi
Čovečanstvo se, ovih dana, džinovskim korakom približilo ostvarenju svog davnašnjeg sna - proizvodnji krvi u epruveti! Prvi put su uspešno, iz matičnih (stem) ćelija, u laboratorijskim uslovima, francuski naučnici uspeli da stvore crvena krvna zrnca u većoj količini.
Istraživači su, ovog puta, uzeli matične ćelije različitog porekla i stavili ih u takozvani medijum za prehranjivanje u koji su dodali određene faktore rasta. U narednoj fazi ovog uspelog eksperimenta, dodate su im ćelije, drugog tipa, baš kao što se to događa u koštanoj srži.
Te, kako se stručno zovu, stromaćelije, obezbedile su odgovarajuću mikroklimu: direktan kontakt sa njima, odlučujući je za razvoj eritrocita. Posle 18 dana, naučnici su bili na cilju svog poduhvata.
Dobijeni eritrociti, apsolutno su u stanju da izvršavaju biološke zadatke svojih “sunarodnika” iz prirodnog staništa, to jest, koštane srži: da primaju i daju kiseonik, kao i da, u slučaju deformacije, poprime oblik sićušnih kapilara. Ubačena u krvotok miševa, ova krvna zrnca ponašala su potpuno normalno, preuzevši svoje regularne funkcije.
Iz jedne jedine matične, nastalo je dva miliona krvnih ćelija, što je više nego impresivan “ulov”. Samo iz jednog ovakvog zahvata, moglo bi da se napuni 40 boca sa po četvrt litra crvenih krvnih zrnaca! To se otprilike poklapa sa potražnjom za ovim segmentom krvi.
Veštačka krv, ili njeni “sastavni delovi”, bili bi toliko dragocen dar nauke čovečanstvu, zbog mnoštva razloga. Kod davalaštva su infekcije, loše podnošenje transfuzija, manjak krvi, naročito kod retkih krvnih grupa... Sve i da se pobedi nestašica i nekako stvore ogromne rezerve, rok trajanja prirodne krvi u bocama ograničen je na 42 dana, posle čega je ona neupotrebljiva.
Prednost koja se, možda, penje na mesto broj jedan, jeste zbog činjenice da u sve većem broju slučajeva, organizam odbacuje krv donatora. To se događa sa pacijentima koji godinama primaju transfuzije. Naučnici, zato, smatraju da će prva primena krvi i - specijalno - eritrocita iz epruvete, biti kod ljudi sa mnoštvom antitela, za koje vremenom postaje skoro nemoguće naći odgovarajućeg davaoca.
Tačnije, rešenje ovakvog tipa problema leži u namenskoj proizvodnji krv (nih ćelija) i, pri čemu su donator matičnih ćelija i primalac transfuzije - ista osoba!
Iz matičnih ćelija, teoretski je moguće u epruveti proizvesti i druge “delove” krvi, kao, recimo krvne pločice. Eksperimenti sa tim ciljem, odvijaju se u više naučnih centara u svetu.
Nije, po svemu sudeći, daleko dan kad će se elementi ljudske krvi, ili čak ona sama, proizvoditi u industrijskim razmerama. Poslednje dve decenije, čovek ne odustaje od pokušaja da u laboratoriji stvara krv, ali su na korak do uspeha, ta nastojanja ipak ostajala jalova. Ovog puta, na terazijama, čovekov tas pretegao je u odnosu na tas prirode.
Vođe uspelog pariskog projekta prognoziraju da bi masovna, industrijska proizvodnja eritrocita, mogla da otpočne za dve, tri godine. Nemački eksperti trasfuziologije, s druge strane, spekulišu sa pet do deset godina, za koliko je, smatraju, realno očekivati, da veštački stvoreni eritrociti uđu u rutinsku proceduru.
BRŽI OD KOŠTANE SRŽI
STEM-ćelije, koje još nisu diferencirane, i iz kojih u daljem embrionalnom razvoju mogu da nastanu različita tkiva, uzimaju se iz samog embriona, pupčane vrpce novorođenčadi, a tokom naročitog postupka, one se izdvajaju i iz krvi odraslih ljudi.
Crvena krvna zrnca nastaju od matičnih ćelija, pod dejstvom naročitog faktora rasta. Tokom brojnih deoba, one postaju sve manje dok najzad ne izgube jezgro i sa njim sposobnost deobe. Na kraju svog, otprilike, tromesečnog života u ljudskom krvotoku, eritrociti su veličine od oko stotog dela milimetra.
Čovekova koštana srž svakodnevno proizvede više od 200 milijardi crvenih krvnih zrnaca, čiji je zadatak da transportuju kiseonik kroz krv i njime snabdevaju tkiva u organizmu. Nema sumnje da bi, u veštačkim uslovima, produkcija eritrocita mogla da dosegne neshvatljivo veći obim.
Top priče
27.03.2024. | Industrija, Saobraćaj, Finansije
Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je
28.03.2024. | Finansije
Šta svaki menadžer treba da zna o finansijama poslovanja?
28.03.2024. | Finansije
eKapija+
28.03.2024. | Zdravstvo
Alkaloid pušta u pogon nov kapitalni projekat vredan 19,4 mil EUR
28.03.2024. | Zdravstvo
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrednostima
28.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Crowne Plaza Beograd u novom ruhu
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Zlatibor - Epicentar kongresnog turizma i omiljena destinacija za luksuzan porodični odmor
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Da li znate šta je menstrualno siromaštvo? - Veliki broj žena suočava se s ovim problemom
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Poslovne šanse
28.03.2024. | Vesti
Sremska Mitrovica oprema dečja igrališta
28.03.2024. | Građevina
U planu izgradnja groblja u Varni kod Šapca
28.03.2024.. | Građevina
28.03.2024. | Energija
Grad Novi Sad traži firmu za izradu programa i plana energetske efikasnosti za naredne godine
28.03.2024. | Energija
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
U okolini Žagubice ulaže se u turističke kapacitete - Planira se gradnja apartmana
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina
Kompanije iz Srbije mogle bi da učestvuju u obnovi infrastrukture i privrede Malavija posle poplava
28.03.2024. | Građevina
28.03.2024. | Agro, Građevina
Beo zoo vrt raspisao tender za rekonstrukciju dela krova, enterijera, fasade i dvorišta objekta za slonove
28.03.2024. | Agro, Građevina