NavMenu

Srbija koristi 35% potencijala obnovljive energije - Investitori najviše zainteresovani za gradnju vetroparkova

Izvor: eKapija Utorak, 13.06.2017. 07:43
Komentari
Podeli
Nakon otvaranja prva dva vetroparka u Srbiji, kompanija MK Fintel Wind najavila je da će u sredu, 14. juna, početi izgradnju trećeg nazvanog "Košava" u Izbištu kod Vršca. To će biti, prema najavama iz MK, najveća investicija iz oblasti obnovljivih izvora energije u Srbiji.

Od 2010. godine, kada je prvi put u Srbiji uspostavljen pravni okvir sa podsticajnim merama ("fid-in" tarifama) do maja ove godine, izgrađeni su novi objekti za proizvodnju električne energije iz OIE ukupne instalisane snage od oko 90 MW: 68 malih hidroelektrana ukupne instalisane snage oko 44,421 MW i 6 malih hidroelektrana instalisane snage 4,375 MW koje imaju status privremeno povlašćenog proizvođača energije; 106 solarnih elektrana snage 8,786 MW; 3 vetroelektrane snage 17 MW i 6 vetroelektrana koje su stekle status privremeno povlašćenog proizvođača ukupne snage 482,86 MW.

Zatim, izgrađeno je 9 elektrana na biogas ukupne snage oko 10,332 MW i 2 elektrane na biogas su stekle status privremeno povlašćenog proizvođača ukupne snage 2,635 MW. Instalirano je i 9 CHP (kogeneracija) postrojenja ukupne instalisane snage oko 10,948 MW.

- Potencijali obnovljivih izvora energije Republike Srbije su značajni i procenjeni su na 5,65 Mtoe godišnje. Više od 60% je potencijal biomase, koji iznosi oko 3,4 Mtoe godišnje. Od toga je 2,3 Mtoe je neiskorišćeni, a 1,1 Mtoe se već koristi. Raspoloživi tehnički hidropotencijal je 1,7 Mtoe godišnje od čega je 0,8 Mtoe godišnje neiskorišćeni, a 0,9 Mtoe godišnje iskorišćeni potencijal. Procenjeni potencijal u geotermalnoj energiji je 0,2 Mtoe godišnje, u energiji vetra 0,1 Mtoe godišnje dok je u solarnoj energiji 0,2 Mtoe godišnje i 0,04 Mtoe godišnje u biorazgradivom delu otpada – podaci su Privredne komore Srbije.

Republika Srbija od ukupno raspoloživog tehničkog potencijala OIE već koristi 35%.

Ministar energetike Aleksandar Antić je optimista kada je u pitanju obaveza da do 2020. godine Srbija dostigne udeo od 27% obnovlјivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji energije, s obzirom na to da smo trenutno između 23 i 24%

(Foto: Shutterstock)
- Prve vetrenjače već su krenule da se vrte u Srbiji i tek će da se vrte u narednom periodu. Imamo sada 17 megavata vetroparkova, a u različitim fazama realizacije projekata imamo još 483 megavata. Obnovlјiva energija, energetska efikasnost, korišćenje čiste energije i u saobraćaju su naši prioriteti - naglasio je Aleksandar Antić.

Ljubinko Savić, zamenik sekretara Udruženje za energetiku i energetsko rudarstvo Privredne komore Srbije, kaže za eKapiju da će se postavljeni nacionalni ciljevi za izgradnju novih kapaciteta iz OIE prvenstveno realizovati u vetru.

- Kada govorimo o solarnim elektranama, mere podsticaja država propisuje samo za prvih 10 MW. Kvota je već popunjena i nije za očekivati da će biti povećanja kvote do kraja 2018. godine, do kada važi Uredba o podsticajnim merama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i iz visoko efikasne kombinovane proizvodnje električne i toplotne energije – objašnjava Savić.

Katastar malih elektrana je iz 1987. godine i nije obavezujući, te je resorno ministarstvo pokrenulo projekat za izradu novog Katastra za MHE, za čiju realizaciju su odobrena finansijska sredstva u okviru IPA programa, pa se čekuje da će se ova barijera prevazići u dogledno vreme.

- Neophodno je dodatno pojednostaviti administrativne procedure i otkloniti administrativne barijere i, gde postoje uslovi, raditi na uključenju postupaka izdavanja dozvola i licenci u elektronske usluge portala E uprava.

U sektoru toplotne energije, kako kaže Savić, predviđeni ciljevi ne realizuju se planiranom dinamikom, zbog čega je potrebno unaprediti zakonodavni okvir i uvesti odgovarajuće mere, podsticaje i aktivnosti koje bi doprinele većem korišćenju OIE u ovom sektoru.

- Kada govorimo o OIE u saobraćaju, potrebno je što aktivnije raditi na stvaranju uslova kako bi se uposlili domaći resursi za proizvodnju biogoriva, ali i za njihovo stavljanje na tržište. Time bi se povećalo korišćenje u saobraćaju, angažovali bi se domaći resursi i pospešio ruralni razvoj. Za dostizanje cilja od najmanje 10% OIE u bruto finalnoj potrošnji energije Republike Srbije u saobraćaju, potrebno je razmišljati i o stimulisanju korišćenja električnih vozila.

Najveće prepreke za dalji razvoj

(Foto: shuttestock.com)
Prema mišljenju Ljubinka Savića, najveća prepreka za veća ulaganja u OIE je nedostatak početnog kapitala, koji investitore onemogućava da pokriju inicijalne troškove ulaganja.

- Komercijalne kamatne stope kredita dostupnih na našem tržištu su visoke, a samim tim i ograničavajuće. Veliki problem su nerešeni imovinsko pravni odnosi na lokacijama, nepostojanje planske dokumentacije (prostorni plan gradova i opština, detaljni plan regulacije i dr.) a često i promena planske dokumentacije u toku realizacije projekata, kao i usporene procedure za izdavanje licenci i dozvola – kaže naš sagovornik.

Ovo su samo neke od zajedničkih poteškoća, a i svaki vid obnovljive energije ima i neke svoje specifične probleme koji se javljaju tokom realizacije projekata. Na primer, kada govorimo o biomasi obezbeđenje Ugovora o dugoročnom snabdevanju biomasom, koji je jedan od uslova koje traže banke da bi finansirale takve projekte, a sa druge strane i da se investitor osigura kako ne bi došao u situaciju da jedne godine raspolaže sirovinom, a druge ne.

- Problemi u izgradnji MHE predstavljaju imovinsko pravni odnosi na lokacijama, mala kreditna sposobnost investitora, delom i usporena procedura izdavanja saglasnosti, mišljenja i dozvola, a često i nepostojanje planske dokumentacije. Takođe, problem je i što se deo lokacija nalazi u zaštićenom prostoru (nacionalnim parkovima) - zaključuje naš sagovornik.

Kompletan sadžaj Tematskog biltena: Kreiranje nove vrednosti - reciklaža, obnovljiva energija, ekologija možete pročitati OVDE.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.