NavMenu

Etno-sela prilika su za razvoj seoskih sredina?

Izvor: Politika Nedelja, 16.04.2017. 09:31
Komentari
Podeli
(Foto: Marija Kambić)
U traganju za načinom i razvojnom šansom da nam selo oživi i ojača, Srpska akademija nauka i umetnosti pozabavila se i etno-selima, našim bogatim kulturnim nasleđem. Tim povodom naučno-stručni skup na temu "Etno-sela i seoske ambijentalne celine u Republici Srbiji i Republici Srpskoj" održan je u Muzeju Staro selo Sirogojno, primeru dobre prakse u ovoj oblasti koje svake godine pohodi na desetine hiljada domaćih i stranih posetilaca.

Govorilo se na skupu o etno-selima, kućama i postavkama, etno-muzejima, nepokretnim kulturnim dobrima, zaštićenim seoskim ambijentalnim sredinama, etno i eko turizmu.

Predsednik odbora SANU za selo Dragan Škorić rekao je da Vlada Srbije i lokalne samouprave moraju ovom pitanju daposvete znatno više pažnje i da sačine konkretne strategije. U svakom pogledu, posebno u finansijskom.

– Na prvom mestu je izgradnja infrastrukturnih objekata, jer imamo dosta sela, preko 400 u Srbiji, koja nemaju put, vezu sa svetom. Recimo vodenice: koliko ih ima u Srbiji, koliko zapuštenih. Kad bismo sve vodenice doveli u funkciju i napravili katalog, da pored autoputa ne piše samo "vinski put" već i "put za vodenicu", to bi moglo biti veoma atraktivno za turizam Srbije. Imamo i vetrenjače u Vojvodini, samo nekoliko ih je u funkciji, a veliki broj propada, sa njih se razvlači ono što se može poskidati. Pa u Banatu imamo zamkove koji propadaju, a kada bi se nekoliko njih dovelo u funkciju to bi bilo atraktivno. Zašto mi to ne činimo kad su naše severne komšije Mađari to uradili. Ima i zapuštenih salaša, većina je takvih u južnoj Bačkoj. Realizacijom ovih i sličnih ideja Srbija bi na turističkoj karti Evrope mogla da postane veoma prepoznatljiva – napomenuo je akademik Škorić, dodajući da je bogato etno-nasleđe naše zemlje deo njenog kulturnog identiteta i kulturno-turistički resurs, koji treba da razvijamo, čuvamo i prenesemo na buduće generacije kao nastavak našeg civilizacijskog hoda.

O etno-muzeju u Sirogojnu podrobnije je govorila direktorka te ustanove Svetlana Ćaldović Šijaković, a o našem narodnom graditeljstvu i gradnji tog muzeja na otvorenom etnolog Bosa Rosić koja ga je zajedno s Dobrilom Smiljanić početkom osamdesetih stvarala.

Bilo je u stručnim saopštenjima reči i o već uređenim ambijentalnim celinama: predstavljen je Tršić kao primer dobre prakse, etno-park u Ravni kod Knjaževca, zaštićena ambijentalna celina Negotinske pivnice, mogućnosti revitalizacije stare seoske celine Bebića luka, privatna etno-naselja, pregled stanja etno-sela u srpskim sredinama na Kosovu i Metohiji, etno-lokacije u Republici Srpskoj…

Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Saobraćaj

Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR

Grad Beograd oglasio je prodaju nepokretnosti u javnoj svojini, a reč je o garažnim prostorima u Ulici Salvadora Aljendea 18A. Na prodaju je ponuđeno 12 garaža, površine po 14 m2, koje se nude po početnoj ceni od po 7.000 EUR. Rok za podnošenje prijava je 30. april, a više detalja pogledajte OVDE.

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.