NavMenu

Koliko je saradnja sa Kinom isplativa za Srbiju? - Izgradnja infrastrukture kao ulaznica na tržište EU

Izvor: Blic Utorak, 04.04.2017. 09:24
Komentari
Podeli
Srbija ima ogromnu korist od ekonomske i političke saradnje sa Kinom, iako je kineski interes za prodor na tržište EU preko naše zemlje očigledan.

Ovo je siže stavova domaćih ekonomskih analitičara i stručnjaka za kinesku privredu. Prema njihovim rečima, korist Srbije je u izgradnji kvalitetne infrastrukture, mostova, puteva i železnice, za koje bi bili zaslužni Kinezi, dok se na taj način ova daleka istočna zemlja približava evropskom tržištu. Ekonomista i stručnjak za kinesku privredu Blagoje Babić naglašava da Srbija ima veliku korist od ekonomske saradnje sa Kinom.

- Srbija se nalazi u takvom položaju, stešnjena između istoka i zapada, i njoj je nužan prozor u svet izvan tog evropskog oklopa - kaže Babić.

Prema njegovim rečima, treba imati u vidu da je Kina jedina zemlja koja ima ogromne devizne rezerve, koje želi da investira u inostranstvu.

- Takođe, ekonomska kriza je ograničila mogućnosti izvoza Kine. Shvatili su da ne mogu više da se oslanjaju na izvoz i investicije kao lokomotive razvoja, već da moraju da se oslone na unutrašnju tražnju. Ali njihova domaća tražnja je mala za proizvode visoke industrije, u koju su najviše ulagali i koju su izvozili u razvijene zemlje - ističe Babić.

Najveće kineske investicije u Srbiji dosada su izgradnja mosta Zemun–Borča, preuzimanje Železare Smederevo i otvaranje Kineske banke.

Najavljena su i nova kineska ulaganja, poput gradnje brze pruge Beograd–Budimpešta, preuzimanja RTB Bor, kupovine PKB-a, i uspostavljanja direktne avio-linije iz Srbije, kao i Forum 16+1 u cilju saradnje sa 11 članica EU i pet balkanskih zemalja u oblasti investicija, transporta, finansija, nauke, obrazovanja i kulture.

Ekonomista Blagoje Babić objašnjava da zato Kina sada sprovodi jedan divovski new deal, koji ima unutrašnju i međunarodnu komponentu.

- Svrha je da Kina nastoji da investiranjem svojih ogromnih deviznih rezervi u infrastrukturu obezbedi tražnju za njenim proizvodima i pristup tržištima koje još nije u dovoljnoj meri osvojila. Taj put svile ima severni pravac, preko Kazahstana, Rusije, Poljske do Nemačke i Španije, dok južni ide preko indijskog okeana, roga Afrike, Sueckog kanala, luke Solun, Beograda, Budimpešte, itd. Tu smo mi, i za Srbiju bi bila od ogromnog značaja brza železnica od Beograda do Budimpešte. Tako bi Beograd postao jedan od trgovačkih punktova Kine. Ova zemlja bi onda imala interes da tu osniva industrijske zone i proizvodi. A tako bi naš izvoz u Kinu bio veći. Sada je, za razliku od uvoza, minimalan – navodi Babić.

On ne vidi loše strane osnivanja industrijskih zona Kine u Srbiji.

- Ako Kina uspešno gradi puteve, mostove, železnicu, ona stvara ambijent za unosno poslovanje naših preduzeća. Ako se izgradi brza pruga, Srbija će imati ogromnu zaradu od tranzita - kaže naš sagovornik.

Takođe, Babić smatra da je Kina zainteresovanija za ulazak Srbije u EU i od same Srbije.

- Kini treba EU i ona jedva čeka da Srbija uđe u Uniju - kaže Babić.

(Foto: crystal51/shutterstock.com)
Ekonomista Mlađen Kovačević naglašava da je dolazak kineskih investitora značajan.

- Da nisu preuzeli Železaru ona bi propala. Kinezi su odlični u gradnji mostova, to smo uvideli prilikom gradnje mosta Zemun–Borča. Ipak, mogućnosti saradnje sa Kinom su mnogo veće, pre svega kada govorimo o izvozu - navodi Kovačević.

On dodaje da je jako važno da svi mogući kanali između Srbije i Kine budu uspostavljeni.

- Imam utisak da Kinezi smatraju Srbiju centrom ovog dela Balkana i da će gledati da što više budu tu prisutni - smatra Kovačević.

Inače, prošle nedelje je predsednik Srbije Tomislav Nikolić bio u državnoj poseti Kini. Predsednik Vlade Kine Li Kećijang rekao je da je u planu pokretanje novih zajedničkih projekata. Nikolić je naveo da je najviše insistirao na direktnoj avio-liniji ka Beogradu, koja bi išla ili iz Šangaja ili iz Pekinga. On očekuje i da će u najskorije vreme Kina i Srbija zajedno nastupati na evropskom tržištu.

Usled brzog ekonomskog rasta, kineske kompanije sve više kupuju akcije i postaju vlasnici uspešnih firmi u inostranstvu, naročito u Evropi i SAD.

Kineska ulaganja u inostranstvo prošle godine dostigla su 207 mlrd USD, što je 28 mlrd USD više od američkih investicija.

Kinezi su donedavno najviše ulagali u rudnike, sirovine i energiju, ali sada ulažu u visoku tehnologiju. Kineska državna kompanija ChemChina kupila je za 46 mlrd USD švajcarsku kompaniju Syngenta, jednu od najvećih agrohemijskih kompanija, čime je stekla jednu od vodećih uloga u svetskoj industriji hrane.

Prošle godine su kineske kompanije najviše kupovale firme iz Nemačke i SAD. Do 31. oktobra 2016. godine investitori iz Kine i Hongkonga su kupili 58 nemačkih kompanija, što je za 19 više nego u toku cele 2015. godine. Tako su kineske investicije u Nemačkoj prethodne godine prešle sumu od milijardu evra.

Mnoge velike autoindustrije iz Evrope su već nekoliko godina u vlasništvu kineskih firmi. Tako je, na primer, švedski Volvo postao deo kineske međunarodne auto-industrije Geely, a njen deo je i London Taxi Corporation.

Kina dosta ulaže u tekstilnu industriju u SAD, naročito u Ohajo i Južnu Karolinu, gde privrednici kažu da bez kineskih ulaganja ne bi bio moguć privredni oporavak.

Međutim, iako one u značajnoj meri doprinose zaposlenosti i privredama tih zemalja, kineske investicije sve češće izazivaju sumnje na Zapadu. U Nemačkoj se bune da se kupovina odvija u jednom smeru i da se na putu nemačkih kompanija koje planiraju da kupe kineske firme pojavlјuje mnoštvo prepreka.

Zapad se najviše brine zbog toga što bi Kina mogla da iskoristi kupljenu zapadnu tehnologiju u vojne svrhe.

Nedavno je Privredna komora EU, koja zastupa interese 1.600 evropskih kompanija, kritikovala Kinu da daje ogromne subvencije svojim kompanijama, čime dodatno smanjuje manevarski prostor za konkurente iz Evrope.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Građevina, Turizam, sport, kultura

U Rakovici u planu novi sportsko-rekreativni kompleks na 20.000 m2 - Moguća gradnja bazena, terena, akva parka...

Na području između trase železnice, Ulica Sretena Popovića, 13. oktobra i obilaznice oko Beograda u Rakovici, predviđena je izgradnja sportsko-rekreativnog kompleksa, umesto ranije planiranih privrednih zona, vidi se iz Plana detaljne regulacije za ovo područje, koji je beogradski Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove stavio na rani javni uvid. Povod za novi plan, kako se navodi, predstavlja inicijativa gradske opštine Rakovica

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.