NavMenu

Poljoprivrednicima država subvencionira kredite sa 800 miliona dinara - Dobra, ali zakasnela odluka Ministarstva poljoprivrede

Izvor: eKapija Ponedeljak, 09.05.2016. 08:16
Komentari
Podeli
Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine i Uprava za trezor potpisali su 8. aprila sa deset banaka ugovore koji omogućavaju poljoprivrednicima uzimanje kredita po kamatnim stopama od tri odsto. Ove kamate niže su nego prošle godine, a omogućen je i grejs period od godinu dana, čime država želi da podstakne investicije u agrarni sektor.

Ministarstvo je za sufinansiranje kamata na kredite poljoprivrednicima opredelilo 800 miliona dinara, a ugovore su potpisale Komercijalna banka, ProCredit banka, Credit Agricole, Hypo-Alpe Adria banka, Banka Intesa, Sberbanka, AIK banka, NLB banka, Unicredit i OTP banka.

Deo novca biće iskorišćen i za dotiranje 40 odsto premije osiguranja za useve i životinje. Prošle godine kroz taj program odobreno je 4.800 kredita vrednih 4,8 milijardi dinara.

– Zahvaljujući potpisanim ugovorima poljoprivrednici će moći da konkurišu za kredite po trenutno najpovoljnijim kamatama od tri odsto, a razliku u kamati bankama će nadoknađivati Ministarstvo poljoprivrede – rekla je ministarka Snežana Bogosavljević Bošković.

Prema njenim rečima, Ministarstvo je i prošle godine sa bankama potpisalo ugovore o kreditima za poljoprivredu po sufinansiranim kamatama i zahvaljujući njima investicije u poljoprivredi iznosile su oko šest milijardi dinara. Ona je istakla da očekuje da poljoprivrednici koriste ove pozajmice koje su namenjene za nabavku domaćih životinja, opreme, ali i sve vidove poljoprivredne proizvodnje.

Bankari već na njivama

Predstavnici banaka ukazuju da su spremni i da već od maja poljoprivrednici mogu da računaju na ove kredite.

(Foto: Rajko Karišić)
- Pored široke lepeze proizvoda i usluga prilagođenih poljoprivrednicima iz naše redovne ponude i ove godine podržavamo program Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u okviru kojeg će biti dostupni krediti pod izuzetno povoljnim uslovima. Zajmove u oviru ovog programa odobravamo sa fiksnom kamatnom stopom od tri odsto godišnje i rokom otplate do 12 meseci za kratkoročne, odnosno do 36 meseci za dugoročne kredite. Korisnici dugoročnih kredita mogu da se opredele i za korišćenje grejs perioda od godinu dana - kaže za "eKapiju" Vlastimir Vuković, član Izvršnog odbora NLB banke Beograd.

Krediti su namenjeni fizičkim licima, zemljoradničkim zadrugama i mikro i malim preduzećima sa registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima. Maksimalan iznos kredita iznosi 15 miliona dinara za zemljoradničke zadruge, dok su ostalim korisnicima na raspolaganju krediti do pet miliona dinara.

- Krediti se odobravaju za osnovna i obrtna sredstva, investicije u mehanizaciju i opremu, za razvoj ratarstva, povrtlarstva, cvećarstva, voćarstva, vinogradarstva, stočarstva, a od ove godine su dostupni i za nabavku hrane za životinje - navodi Vuković.

Poljoprivrednici nerado uzimaju pozajmice

Miladin Ševarlić, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu i agroekonomista, smatra da je mera sufinansiranja kamata na bankarske kredite od strane ministarstva dobra za poljoprivrednike, ali je u ovom slučaju pod znakom pitanja blagovremenost njene primene zbog zakasnelog procesa registracije gazdinstava.

- U maju je već završen glavni deo setve i prošli su svi prolećni poljoprivredni radovi koji su finansijski najzahtevniji za poljoprivrednike. Ubuduće bi, sa promenom termina registracije gazdinstava, ta mera morala da bude dostupna već na početku godine, kako bi poljoprivrednici blagovremeno nabavili seme i drugi repromaterijal uz pomoć ovakvih kredita, a bez zaduživanja po neodgovarajućim paritetima od strane različitih prodajno-otkupnih centara - kaže u razgovoru za "eKapiju" profesor Ševarlić.

Naš sagovornik dodaje da u merama agrarne politike za ovu godinu nedostaju sredstva za sufinansiranje nabavke traktora, što će se odraziti i na njihovu prodaju na predstojećem novosadskom poljoprivrednom sajmu, jer su "sredstva iz pretpristupnih fondova EU (IPARD) još uvek nedostupna srpskim poljoprivrednicima, čak ni tri godine posle stavljanja na raspolaganje".

(Foto: branislavpudar/shutterstock.com)
- Poljoprivrednici se nerado odlučuju za kredite, i to uglavnom za tekuću proizvodnju. O investicionim kreditima razmišljaju samo krupniji proizvođači koji su tržišno orijentisani i imaju specijalizovanu proizvodnju, i poljoprivrednici koji nameravaju da prošire sopstvenu proizvodnju, ali je malo onih koji nabavljaju mehanizaciju da bi pružali uslugu drugima - objašnjava Ševarlić.

Sa ovom ocenom saglasan je i Radosav Grujičić iz sela Pambukovica kod Uba, koji se organskom proizvodnjom hrane bavi od 2010. godine. U razgovoru za "eKapiju", Grujičić kaže da je povremeno koristio bankarske kredite za poljoprivrednike, i to upravo za tekuću proizvodnju, ali su uslovi bili nepovoljni, a kamate visoke. U početku je bila značajna podrška ministarstva koje je subvencijama podsticalo organsku proizvodnju. Međutim, Grujičić tvrdi da je važnije od pozajmica obezbediti plasman na tržište i pronaći kupce za svoje proizvode.

Proizvođač iz Uba prošle godine je bio i pobednik NLB Organic konkursa za najbolju ideju u oblasti organske proizvodnje i prerade hrane, a dobijena sredstva uložio je u modernu sušaru koja će se energijom snabdevati uz pomoć solarnih panela.

Obnova zadrugarstva

Profesor Ševarlić smatra da Srbiji očigledno nedostaju zemljoradničke zadruge koje bi obavljale mašinske usluge u poljoprivredi i druge poslove u zajedničkoj nabavci repromaterijala i plasmanu tržišnih viškova poljoprivrednih proizvođača.

- To smatram najvećom slabošću naše agrarne politike i odnosa države prema takozvanom trećem sektoru privrede, posebno u poljoprivredi. Rešenje vidim u obnovi zadrugarstva, jer je nemoguće održati mala poljoprivredna gazdinstva, i u državno-zadružnom partnerstvu radi izgradnje 20 do 30 regionalnih centara za otkup, doradu, preradu i plasman poljoprivredno-prehrambenih proizvoda pod zajedničkom robnom markom "Food of Serbia". To je minimum neophodan za izjednačavanje položaja previše subvencionisanih inostranih investitora i omalovaženih poljoprivrednih proizvođača iz Srbije - zaključuje Miladin Ševarlić, uz napomenu da je drugo rešenje, koje je preduslov za proizvodno oživljavanje, demografska obnova sela.

Pored kredita iz programa Vlade Srbije, većina banaka u svojoj redovnoj ponudi ima najrazličitije pozajmice namenjene poljoprivrednicima – za osnovna i obrtna sredstva, kupovinu mehanizacije i poljoprivrednog zemljišta, energetsku efikasnost, ali i iza investicije. Ipak, uslovi su u ovim slučajevima znatno nepovoljniji za korisnike kredita, pa poljoprivrednici većinom ostaju pri svom stavu da se za posetu bankama odlučuju tek kada iscrpu sve ostale mogućnosti.

M.A.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.