NavMenu

Kratak vodič kroz vinsku kulturu Italije - Šta vas čeka u poseti vinarijama Apeninskog poluostrva

Izvor: eKapija Nedelja, 10.04.2016. 12:33
Komentari
Podeli
(Foto: Alexander Chaikin/shutterstock.com)
Neki o njemu znaju dosta. Degustirali su toliko različitih vrsta da u najrazličitijim situacijama znaju tačno koju etiketu da izaberu. Znaju svoj senzibilitet, a često i onog kraj sebe, pa kreiraju istinski ugođaj.

Oni drugi, pak, vode se devizom da piju ono koje im se u trenutku dopadne, pa neće komplikovati. Prepuste se izboru onoga ko već dovoljno zna. Ali koliko je to dovoljno znati o vinima? Za koga u svom okruženju možete reći da je odličan poznavalac vina, sem ako mu to, na neki način, ne diriguje profesija? Vrlo malo je takvih.

A kako su oni stekli taj "status"? Najpre, vuče ih interesovanje, podjednako i ljubav. Nekog možda i splet okolnosti. Bilo kako bilo, vino morate voleti da biste istraživali o njemu. Desi se taj poseban trenutak kada pustite da vam priča svoju priču. Jer, naravno da iza svakog stoji priča.

Za "eKapiju" priče o čuvenim italijanskim vinima prenosi Paul Balke, koji je čest posetilac Beograda, ali i Bosne i Hercegovine i ostalih zemalja regiona. Balke je pisac i novinar specijalizovan za vinsku industriju. U Italiji organizuje međunarodne press ture, a često i posete vinarijama zapadnog Balkana. Obilazeći vinarije zemalja bivše Jugoslavije upoznao se i sa ovdašnjom vinskom kulturom, pa će se u ovom intervjuu osvrnuti i na trendove naših vinara.

Ovaj Holanđanin koji živi blizu Torina putuje od severa do juga Italije i beleži posebne priče

- Vino je, najpre, poljoprivredni proizvod, ali njen najlepši produkt. Važan je deo evropske kulture i baštine. Svoje korene ima još u antičkom dobu, a vrlo važna uloga mu se daje i u Bibliji. Vino je znate, više od životnog stila. Osećate se srećnim kada pijete dobro vino, a odličan je izbor kada želite da podelite specijalne momente sa prijateljima. Kada se umereno pije, onda je i zdravo – kaže naš sagovornik.

Prvi kontakt sa italijanskim vinima desio se na sajmu u Veroni, gde je otkrio ne samo veliki dijapazon vina, nego i način na koji Italijani prezentuju vino. Bilo je to, kako kaže, istovrememo i fantastično i haotično.

- Jako me je privukao entuzijazam nekih mladih vinara koji su me pozvali u posetu. Tako sam naučio da vinsku kulturu u Italiji čine male porodične vinarije, u koje su uključeni i roditelji i djeca. Radeći zajedno prave odlična vina. Posebno je neverovatna strast sa kojom to rade i kojom uključuju i ostale. Mnoga najbolja svetska vina nastala su u malim porodičnim kompanijama. Preporučujem svima da ih posete, neće biti razočarani.

Bogatstvo različitosti

Paul BalkePaul Balke
- Pijemont i Toskana su najpoznatije vinske regije. Ali u Pijemontu većina turista zaboravi da poseti mjesta poput Monferata (Monferrato), Gavi ili Koli Tortonezi (Colli Tortonesi), kao i severni Pijemont. Inače, uključen sam u promociju baš ovih regija, kao i organizaciju promocija u regijama Friuli, Ligurija (Liguria), Kampanja (Campania), Sardinija, Pulja (Puglia), Kalabrija (Calabria). Baš u ovim regijama otkrio sam fantastične vinarije i upoznao interesantne ljude. Cela Italija je predivna, ali otkrivanje svih detalja zahteva vreme i pažnju.

Kaže da je Italija bogata različitim vinskim sortama, a mnoge nisu poznate van granica te zemlje. To je mešavina različitih vriednosti i problem je što ih ima veoma puno. Najčešće poznajemo velike brendove. Zato se on trudi da svet čuje za male italijanske vinarije i male regije koje su vredne otkrivanja.

Vino kao stil života

- Italija je dugo najveći proizvođač vina na svetu. Ali nije količina ta koja se gleda, već kvalitet. Duž cele zemlje ljudi su naučili da prave dobra vina i od nepoznatih sorti. To je interesantno, jer daje širok dijapazon ukusa i aroma.

Nisu samo Pijemont, Toskana ili Veneto ti koji daju dobra vina. Bilo bi zanimljivo posetiti Kalabriju, u kojoj su se počela praviti neka dobra vina. Takođe, tu je i Friuli sa velikim brojem dobrih vinara.

Za Italijane vino nije samo ispijanje, već se uz njega podrazumeva dobra gastronomija. Italijanska vina se kombinuju sa fantastičnom hranom koja je raznolika – svaki ugao zemlje ima autentične proizvode i delicije. To je ono što ovu zemlju čini predivnom.

Kao dovoljan primer navodi sireve – svaka regija pravi originalne proizvode, čiji se ukusi razlikuju od ostalih.

Paul Balke napisao je svojevremeno knjigu o Pijemontu i njegovim vinima. Tamo ima i svoje favorite, koja su ujedno i najbolja vina od svih koje je probao.

- "Barolo Docg" je oporo vino, fantastičnog mirisa i ukusa, to je moj favorit među svim vinima. Isto važi i za "Barbaresco Docg" - oba su najbolja italijanska vina i imaju taj epitet sa razlogom. Takođe, volim popiti i "Timorasso", "Ruche", "Freisa", "Dolcetto"... Specifičnost Pijemonta je da ima puno autentičnih sorti vina, pa je svako vino posebno. Generalno, vina iz Pijemonta odlikuje složen ukus i miris. Nijedna regija mu ne može parirati u tom aspektu.

Cena i kvalitet

(Foto: Refat/shutterstock.com)
Pitali smo ga može li se dobro vino kupiti za 5 ili 10 EUR.

- Da. Vina od 50 EUR i više su skupa ne zbog uslova proizvodnje, već zbog marketinga i njegovih zahteva. Na primer, "Barolo Docg" koji sam spomenuo može samo da se pravi samo u maloj regiji - postoje jasno definisani zahtevi, zbog zaštite brenda. To važi i za vina npr. Burgundije ili Bordoa.

Svakako, dobro vino traži da investirate vreme, novac i rad. Mnogo dobrih vina su cenom iznad 10 EUR. Ali, takođe, dobra vina mogu da budu prodata po ceni između 10 i 20 EUR i to važi za većinu vina širom sveta. Ako je određeno vino skupo, onda zaista mora biti dobro i posebno.

Utisci iz zemalja bivše Jugoslavije

Paul Balke je često u Beogradu. Poslednjih godina obišao je vinarije ne samo Srbije, već i Hercegovine i Hrvatske.

- Probao sam mnogo dobrih vina ovog regiona. Imam utisak da vinski sektor raste, da raste broj novih kompanija, kao i kvalitet vina. To je odlično. Porasla je svest da se može napraviti dobro vino. I što je posebno lepo, u mnogim krajevima baš od autentičnih sorti. Svetom dominiraju sorte poput "šardonea", "merloa" ili "kaberne sovinjona". Po mom mišljenju, vinarije ovih krajeva bi trebalo da se okrenu ovim sortama jedino ako imaju dobro lokalno tržište za njih.

Kaže da bi se mnoge vinarije BiH i Srbije trebale okrenuti domaćim sortama - vrancu, prokupcu, smederevki, žilavci, blatini, moravi, rizlingu, tamjanici itd. Međunarodno tržište bi se tada još više zainteresovalo za njih.

Teodora Brnjoš
Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Finansije

Kompanija Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus želi da kupi 17% u Addiko banci

Kompanija srpskog biznismena Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus Ltd. želi da kupi manjinski deo u Addiko banci, čije je sedište u Beču, i koja se specijalizovala za "retail" bankarstvo. Kostić nastoji da uveća svoj udeo na bankarskom tržištu Evrope, piše Bloomberg. Agri Europe je tražio da otkupi udeo od oko 17% u Addiko banci preko javne ponude za preuzimanje akcija, pokazuju podaci iz ponude u koju je Bloomberg imao uvid. S druge

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.