Može li hleb da postane izvozni adut - Srpski somun još nije spreman za evropsko tržište
Ovo su samo neki od argumenata koji upućuju na razmišljanje da bi i hleb mogao da postane izvozni brend Srbije. Ili da se bar, uz pšenicu i kukuruz, i naravno smrznuto pecivo, nađe na listi prehrambenih proizvoda koja su već pronašla put do tržišta u regionu, kao i Evropske unije.
- Da bi pekarski proizvodi postali izvozni brend Srbije, neophodno je stalno raditi na unapređenju kvaliteta, ali prvi korak ka tom cilju jeste uzgajanje kvalitetnih sorti pšenice, mada ne treba zanemariti ni implementaciju savremenih tehnologija. Izvoz može da se gradi na dva načina: plasiranjem pekarskih proizvoda na tržišta država u okruženju koje su na niskom tehničko/tehnološkom nivou, a drugi je ponuditi specifične lokalne proizvode, poput somuna, bureka, pita... Okosnicu naše poslovne strategije čine kvalitetan i bezbedan proizvod, napravljen od kontrolisanih sastojaka, i blagovremena dostava. Sada razmišljamo o proširenju i proizvodnje i tržišta. Pecivo već izvozimo na gotova sva tržišta u regionu, čime smo pokazali da Srbija ima potencijal za izvoz pekarskih proizvoda. Širimo i svoju distributivnu mrežu, u Bugarskoj smo već uveliko prisutni, a slični su nam planovi i u Rumuniji - kaže u razgovoru za "Danas" Aleš Mozetič, generalni direktor kompanije "Don Don".
Na pitanje u kojoj meri je tržište Evropske unije otvoreno za naše pekarske proizvode, imajući u vidu strogu zakonsku regulativu koja se odnosi na bezbednost i kvalitet, sagovornik kaže da nema barijera, samo se moraju ispoštovati visoki standardi kvaliteta, što podrazumeva odgovarajući tehničko-tehnološki nivo proizvodnje.
Uz opasku da države u okruženju proizvode druge tipove hleba, koji pritom imaju i drugačiju gramažu, Zoran Pralica, predsednik Unije pekara Srbije, podseća da se recimo hleb "sava" od 500 grama ne proizvodi ni u Grčkoj, ni u Bugarskoj, ni u Rumuniji. Ukazuje i na činjenicu da retko ko izvozi hleb.
Sagovornik lista "Danas" se slaže s konstatacijom da na tržištu pekarske industrije vlada prilična gužva. Zato je, kaže, asocijacija pekara inicirali usvajanje zakona o zanatstvu kojim bi se, između ostalog, utvrdilo i formiranje zanatske komore. On smatra da bi i u Srbiji, kao što je to, inače, slučaj svuda u Evropi, trebalo zakonom regulisati koliki je optimalan broj pekara, apoteka, mesara... u odnosu na broj stanovnika, "jer se tako najbolje štiti tržište. Tada se ne bi dogodilo da se otvara tako veliki broj pekara koje se brže-bolje zatvaraju jer ne mogu da izdrže pritisak konkurencije. Takvo stanje je neodrživo na duže staze, što znači da mora doći do ukrupnjavanja", poručuje Pralica.
U tom pravcu razmišlja i generalni direktor "Don Don"-a, kompanije koja je na tržištu Srbije prisutna od 2008. godine, koji tvrdi da bi država trebalo da odigra važnu ulogu, odnosno da garantuje da će ista pravila igre važiti za sve proizvođače.
- Ako se pravila budu poštovala, tržište će samo odvojiti žito od kukolja - komentariše Mozetič.
"Don Don" je, preuzimanjem slovenačke pekare "Grosuplje", čime je stvorena najveća industrijska pekara na tržištu bivše Jugoslavije i omogućeno angažovanje velikog broja trgovaca, na delu pokazao da se rukovodi tom poslovnom logikom. Zahvaljujući toj akviziciji, koja je realizovana uz podršku od oko 10 mil EUR Evropske banke za obnovu i razvoj, "Don Don" će u 2016. godini ostvariti promet od oko 100 mil EUR, što će mu obezbediti lidersku poziciju među pekarskim proizvođačima.
Na opasku da potrošači u Srbiji nisu uvek zadovoljni kvalitetom, a još manje cenom hleba, Mozetič naglašava da jedino Makedonci jedu jeftiniji hleb i da je razlika u ceni još drastičnija kada se paralela pravi sa razvijenim evropskim državama.
- Na tržištu Srbije ima i proizvoda čije cene idu ispod proizvođačkih, što je rezultat delovanja crnog tržišta. Takvi proizvodi su upitnog kvaliteta i posledica su netržišne i nedugoročne perspektive nekih proizvođača - upozorava Mozetič.
A svako ko se ozbiljno bavi ovim poslom zna da je proizvođačka cena vekne hleba između 28 i 30 dinara i da svaka cena niža od te znači gubitak za proizvođača. Ili je to možda provereni recept koji uglavnom primenjuju veći proizvođači za osvajanje tržišta.
Prema podacima Privredne komore Srbije, 2015. godine je, uglavnom na tržišta bivše SFRJ (najviše u BiH i Crnu Goru), izvezeno 9.640 tona hleba i smrznutog peciva, dok je izvoz testenina premašio 7.800 tona. Tradicionalno već najviše izvozimo brašno i hleb (dvopek i tost), dok su za smrznute pekarske proizvode sve više zainteresovani i ruski kupci.
U začaranom krugu
- Uredbom smo zaštitili cenu hleba tako što smo trgovinske marže, koje su nekada išle i do 30%, snizili dok smo povraćaj spustili sa nivoa od 12 do 14% na pet odsto. Moglo bi se reći da su se proizvođači izborili da ih trgovci više ne ucenjuju jer do pre pet-šest godina sve to se prelamalo preko leđa proizvođača, a krajnji ishod bilo je propadanje velikih gradskih pekara. Problem koji sada muči naročito velike proizvođače jeste nelojalna konkurencija posebno izražena u manjim mestima gde mali proizvođači, pritisnuti velikim dažbinama, ne prijavljuju sve zaposlene. S druge strane, ukoliko bi ih prijavili, mogli bi da stave katanac na pekaru. I to je jedan začarani krug - objašnjava Zoran Pralica, predsednik Unije pekara Srbije.
Šta najviše muči pekare
- Najveći problemi sa kojima se pekarska industrija suočava jesu crno tržište, nelojalna konkurencija, ali i zatvorenost tržišta žitarica. Zato je neophodno da se trgovina žitaricama liberalizuje, utoliko pre što je problem nedostatka kvalitetnih sorti pšenice i te kako izražen. Naši napori u tom smeru daju rezultate, ali to mora da postane standard. Od početka poslovanja u Srbiji podržavamo proizvodnju kvalitetnih sorti, paralelno ulažući u tehnologiju, tehničku opremljenost pogona i znanje naših ljudi. Do sada smo na tržištu Srbije uložili oko 50 mil EUR - ističe Aleš Mozetič, generalni direktor kompanije "Don Don".
Top priče
27.03.2024. | Industrija, Saobraćaj, Finansije
Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je
28.03.2024. | Zdravstvo
Alkaloid pušta u pogon nov kapitalni projekat vredan 19,4 mil EUR
28.03.2024. | Zdravstvo
28.03.2024. | Finansije
Šta svaki menadžer treba da zna o finansijama poslovanja?
28.03.2024. | Finansije
eKapija+
28.03.2024. | Zdravstvo
Alkaloid pušta u pogon nov kapitalni projekat vredan 19,4 mil EUR
28.03.2024. | Zdravstvo
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrednostima
28.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Crowne Plaza Beograd u novom ruhu
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Zlatibor - Epicentar kongresnog turizma i omiljena destinacija za luksuzan porodični odmor
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Da li znate šta je menstrualno siromaštvo? - Veliki broj žena suočava se s ovim problemom
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Poslovne šanse
28.03.2024. | Vesti
Sremska Mitrovica oprema dečja igrališta
28.03.2024. | Građevina
U planu izgradnja groblja u Varni kod Šapca
28.03.2024.. | Građevina
28.03.2024. | Energija
Grad Novi Sad traži firmu za izradu programa i plana energetske efikasnosti za naredne godine
28.03.2024. | Energija
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
U okolini Žagubice ulaže se u turističke kapacitete - Planira se gradnja apartmana
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina
Kompanije iz Srbije mogle bi da učestvuju u obnovi infrastrukture i privrede Malavija posle poplava
28.03.2024. | Građevina
28.03.2024. | Agro, Građevina
Beo zoo vrt raspisao tender za rekonstrukciju dela krova, enterijera, fasade i dvorišta objekta za slonove
28.03.2024. | Agro, Građevina