NavMenu

Bez primarne selekcije otpada Srbija svake godine baci na deponije najmanje 50 mil EUR

Izvor: Novosti Ponedeljak, 23.11.2015. 15:40
Komentari
Podeli
(Foto: Family Business/shutterstock.com)
Srbija svake godine baci na deponije najmanje 50 mil EUR jer ne radimo primarnu selekciju otpada! Naša zemlja reciklira između 5 i 7% smeća, dok u Evropskoj uniji taj procenat ide i do 60%. Stručnjaci objašnjavaju da imamo oko 400.000 tona ambalažnog otpada, a da nas "guši" više od 4.000 nelegalnih deponija.

Siniša Mitrović iz Privredne komore Srbije kaže da "od kraja 2004. godine EU više nema deponovanja otpada, već obavljaju potpunu selekciju i ponovnu upotrebu. To je kružna ekonomija koju mi u PKS zagovaramo. Da bude: proizvedi, upotrebi i umesto baci, ponovo stvori, jer postoji mnogo korisnog otpada".

Inače, prema rečima profesora dr Gorana Vujića, sa novosadskog Fakulteta tehničkih nauka, samo 20% otpada u Srbiji, završi na sanitarnim deponijama. Čak trećina bude bačena na divljim, neuređenim, deponijama, po rekama i jezerima.

- Ostatak smeća, srećom, završi na deponijama koje jesu uređene, ali nisu sanitarne, odnosno, može da postoji uticaj na životnu sredinu. Ovakvo stanje mora da se promeni u procesu pristupanja EU, jer se od nas traži rešavanje problema divljih deponija, ali i da se poveća procenat smeća koji se reciklira. A kada je reč o recikliranju, Srbija mnogo zaostaje za razvijenim zemljama - ističe profesor Vujić.

Procenjeno je, dodaje profesor Vujić, da bi za prvu fazu prilagođavanja naših deponija propisima EU, trebalo oko 555 mil EUR.

- Ova faza podrazumeva uređenje sanitarnih deponija u svim regionima Srbije. Nacionalna strategija upravljanja otpadom, koja još uvek nije usvojena, međutim, predviđa da bi ovaj posao mogao da bude završen tek do 2028. godine - ističe Vujić.

(Foto: Ivana Vuksa)
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, u Srbiji ima ukupno 156 opštinskih, nesanitarnih, legalnih deponija.

- Izgrađene su i dve sanitarne opštinske deponije po standardima EU, u Vranju i Gornjem Milanovcu, osam sanitarnih regionalnih, dok su još tri u fazi izgradnje. Inače, u Srbiji postoje kapaciteti za ambalažni otpad - papir, metal, plastika, za elektronski i električni otpad, gume, stara vozila. Na jednom broju sanitarnih deponija radi se selekcija otpada. Ipak, potrebno je da svaka lokalna samouprava organizuje primarnu selekciju - kažu u resornom ministarstvu.

Odlaganje opasnog otpada je zabranjeno, kažu u ministarstvu, bez prethodnog tretmana. Uvoz opasnog otpada je zabranjen, ali pojedine vrste, koje su potrebne kao sekundarne sirovine prerađivačkoj industriji, mogu se uvoziti na osnovu dozvole koju daje ministarstvo.

Reciklaža (ne) donosi zaradu

Kako je objasnio profesor Vujić, ključna stvar je da se kod predstavnika vlasti, a pre svega kod lokalnih samouprava razbije iluzija da posao sa smećem može da donese profit.

- Sama reciklaža može da bude profitabilna samo u tom slučaju da onaj ko pravi smeće plati za njegovo uklanjanje i preradu. To, konkretno, znači da građani, koji prave smeće moraju i da plate da se ono ukloni. U Novom Sadu, konkretno, građanin godišnje za uklanjanje smeća plati 40 EUR, dok je u Austriji, na primer, taj iznos je 240 EUR - izričit je Vujić.

Stranci prerađuju naš otpad

U Srbiji se, inače, kako navodi profesor Vujić, uklanjanjem i reciklažom trenutno bave tri kompanije iz Austrije i jedna iz Italije, a tu je i niz domaćih kompanija, koje se bave reciklažom.

- Imamo solidne uspehe, jer se oko 30% ambalažnog otpada, pre svega PVC, reciklira. Reciklira se, takođe i dobar deo elektronskog otpada, starih guma, pa i papira. Staklene flaše, još uvek se recikliraju tako što se peru, i ponovo pune, dok se razbijeno staklo ne recklira - kaže Vujić.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Finansije

Kompanija Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus želi da kupi 17% u Addiko banci

Kompanija srpskog biznismena Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus Ltd. želi da kupi manjinski deo u Addiko banci, čije je sedište u Beču, i koja se specijalizovala za "retail" bankarstvo. Kostić nastoji da uveća svoj udeo na bankarskom tržištu Evrope, piše Bloomberg. Agri Europe je tražio da otkupi udeo od oko 17% u Addiko banci preko javne ponude za preuzimanje akcija, pokazuju podaci iz ponude u koju je Bloomberg imao uvid. S druge

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.