NavMenu

U zadruge u Srbiji uloženo 1,7 milijardi dinara - Osnovano 430 novih organizacija u pet najmanje razvijenih okruga

Izvor: Novosti Četvrtak, 30.05.2019. 09:57
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: bibiphoto/shutterstock.com)Ilustracija
Uz podršku države u protekle dve godine Srbija je dobila oko 430 novih zadruga. U tom periodu naša zemlja je u obnovu zadrugarstva uložila rekordnih 1,7 milijardi dinara. Bespovratno je svaka novoosnovana organizacija dobijala do 7,5 miliona, postojeće su mogle da računaju na 15 miliona, a složene zadruge na 60 miliona dinara.

Ministar bez portfelja zadužen za regionalni razvoj Milan Krkobabić, koji je pokrenuo akciju "500 zadruga u 500 sela" kaže da se u Srbiji probudio duh zadrugarstva. Ističe da je broj zadruga od početka ove akcije povećan za 26 odsto. Osnovano je 430 novih zadruga, a postojalo je njih oko 1.500.

- Sredstva koja država daje namenjena su za nove mašine, novu opremu, isključivo za stvaranje novih vrednosti - kaže Krkobabić. - U ovoj godini su osnovane 92 zadruge, a uskoro će biti objavljen i konkurs kojim će se obezbediti sredstva za njih 60. Ako znamo da svaka zadruga ima najmanje pet osnivača, odnosno domaćina, a da broj kooperanata ide od 100 do 250 po zadruzi, to govori o značaju zadrugarstva u Srbiji.

Prema njegovim rečima, sredstva države dobijala su najčešće zadruge u pet najmanje razvijenih okruga - Pčinjski, Toplički, Nišavski, Jablanički i Pirotski. Upravo u ovim delovima južne i istočne Srbije, sela se gase, a mladih domaćina nema.

- Prosečno ovde domaćini imaju po 2,4 hektara u posedu - priča Krkobabić. - Da bi opstali moraju da se udruže, bez obzira na to da li se bave povrtarstvom, voćarstvom, stočarstvom. Jedino kroz jake zadruge imamo jakog domaćina i jedino tako selo može da opstane. Jedino tako možemo da podmladimo sela, jer mladima treba obezbediti normalne uslove za život na selu. Prvi put, selu su dostupni i znanje i tehnologija. Naš partner u akciji oživljavanja sela je i Srpska akademija nauka i umetnosti, i odbor za selo. Oni su garant da će domaćinima obezbediti sve potrebno znanje.

NIŠ - U opštinama Nišavskog okruga formirane su zadruge i već ih ima desetak, a ima ih iz iz svih grana poljoprivrede. Zadruge su uglavnom dobijale novac za opremu, zasade i kupovinu umatičenih stada. Jedna od prvih zadruga u Srbiji osnovana je pre dve godine u Gadžinom Hanu i bavi se proizvodnjom lekovitog bilja.

- Nas 15 zadrugara i 27 kooperanata uspeli smo da povećamo zasade sa 6 na 20 hektara na kojima gajimo lekovito bilje namenjeno isključivo izvozu. Naš princip je da najpre ugovorimo prodaju pa tek onda planiramo koliko ćemo zasaditi - kaže Zoran Ilić, direktor zadruge Zaplanjski zasad koja trenutno ima 73 kooperanta, a interesovanje je sve veće. - Seljake privlači to što nudimo sigurnost, a sa druge starne moraju se pridržavati uputstva za organsko gajenje.

LUČANI - U dragačevskom selu Veles osnovana je prva poljoprivredna zadruga na području opštine Lučani. Pokretači ideje za osnivanje zadruge su sami meštani ovog sela, a jedan od njih je Novit Ivanović, diplomirani inženjer agronomije, poreklom iz Velesa, koji punih 50 godina živi i radi u Beču. On je u Velesu sagradio mini-hladnjaču koju je hteo da pokloni selu, ali se, ipak, odlučio da je uključi u zadrugu i na taj način pomogne svom zavičaju. Već su obavljeni razgovori sa potencijalnim kupcima iz Austrije, koji su zainteresovani za saradnju.

LESKOVAC - U poslednje dve godine, uz finansijsku podršku države na području Leskovca osnovane su četiri nove, a jedna zadruga je značajno unapredila svoje poslovanje. Pre dve godine ZZ Zelena zvezda iz Vinarca, koja okuplja desetak zadrugara i ima više desetina kooperanata je zahvaljujući podršci države, od oko 10 miliona dinara, započela kalibraciju svojih proizvoda i nabavila novi traktor, opremu za kompjutersko upravljanje navodnjavanjem. Prošle godine razvoj zadrugarstva u ovom kraju podržan je sa oko 36 miliona dinara. Sredstva su dobile četiri zadruge: iz Donjeg Trnjana, Vučja, Gornjeg Krajinca i Gradašnice.

(Foto: Carlo Prearo/shutterstock.com)
ZRENjANIN - Nedavno osnovana pčelarska zadruga je prva na području srednjeg Banata i udružila je 30 pčelara koji imaju zajednički cilj - kvalitetnu proizvodnju meda. Dobar primer oživljavanja starih zadruga je i Sloga u selu Krajišnik kod Zrenjanina, koju je osnovao Zoran Jerković, nekadašnji karate trener.

- Čovek sam sporta, a sport je i sloga, jedinstvo, pa otuda ideja da oživimo staru zadrugu i nazovemo je imenom kako se i nekada zvala - kaže Zoran Jerković, koji je pre 30 godina otišao iz rodnog sela, ali se pre šest vratio sa idejom da oživi gazdinstvo, uz naglasak da zadruga ima 17 mladih bračnih parova i 20 mladih ljudi koji obrađuju 35 hektara plodne zadružne zemlje.

POŽAREVAC - Na području Braničevskog okruga postoji oko 50 zadruga.

- Poljoprivrednici se udružuju jer na taj način mogu da obezbede jeftiniji repromaterijal i više cene svojih proizvoda - ističe Miloš Milovanović, predsednik Osnovnog zadružnog saveza Požarevca. Rad zadruga olakšava podrška lokalne samouprave, kao što je to slučaj u opštinama Veliko Gradište, Kučevo, Petrovac na Mlavi.

KRALjEVO - Iako se od početka državnog projekta "500 zadruga za 500 sela" povećalo interesovanje poljoprivrednika iz kraljevačkog kraja za udruživanje u zadruge, na teritoriji grada Kraljeva trenutno postoji 18 registrovanih poljoprivrednih zadruga, ali je broj aktivnih dvostruko manji.

- Subvencije države su u velikoj meri pomogle zadrugarstvu koje je u proteklom periodu bilo u zapećku jer se na zadruge gledalo kao na neki ostatak komunističkog vremena. Od kada je krenuo projekat o formiranju 500 zadruga povećalo se interesovanje poljoprivrednika za osnivanje zadruga i nadamo se da će se konkretni rezultati tek videti u narednom periodu - kaže Predrag Belić, sekretar Zadružnog saveza Raškog okruga.


VOJVODINA - U Vojvodini trenutno ima 420 aktivnih zemljoradničkih zadruga, a prognoze su da će ih u narednom periodu biti sve više, budući da je interesovanje poljoprivrednih proizvođača za taj oblik organizovanja izuzetan, pogotovo poslednje dve godine, kada su sredstva države dobile 23 zadruge. Begečki povrtari, najveći proizvođači šargarepe, nisu "prošli" na prva dva konkursa, odnosno nisu dobili novac, ali će opet konkurisati za sredstva.

- Ako ovog puta budemo imali više sreće, finansijsku podršku iskoristićemo za unapređenje poslovanja naša 34 zadrugara - kaže za Goran Zac, direktor zadruge u Begeču.

KRAGUJEVAC - Na području ovog grada trenutno funkcionišu četiri poljoprivredne zadruge. Tri su "stare", koje su uskladile poslovanje po novim propisima, a reč je o zadrugama u Dulenima, Čumiću u Pčelicama. Tokom prošle godine formirana je još jedna poljoprivredna zadruga čija je osnovna delatnost - stočarstvo.

U Sombori i Kikindi ne postoje

U Somboru nije zaživelo zadrugarstvo zbog lošeg iskustva od devedesetih do danas, kada je nekoliko zadruga propalo. Zadrugarstvo u Kikindi ne postoji u značajnijoj meri, ali ga, ipak, ima, iako su neke zadruge novijeg modela donele seljacima loša iskustva. Jedna stara zadruge, davno osnovana, postoji još samo u Ruskom Selu.

- Jedna zadruga u Ruskom Selu i druga u Sajanu su propale, jer velike firme s kojima su poslovale nisu izmirile svoje obaveze i pored toga što su zadrugari dobili sudske sporove na velike iznose. Trenutno ima nekoliko privatnih zadruga, koje nose samo to ime, ali posluju kao društva sa ograničenom odgovornošću. Naša Gradska uprava je opredelila 20 miliona dinara za razne mere podsticaja - kaže Imre Kabok, član Gradskog veća u Kikindi za poljoprivredu.

(Foto: Alaettin YILDIRIM/shutterstock.com)

Klanica za izvoz

U čačanskom kraju je planirano osnivanje stočarske zadruge u Čačku, i u tom zahvatu će učestvovati stočari sa Peštera i čačanski poljoprivredni inženjeri. Ideja je da se u Čačku otvori izvozna klanica za goveda i ovce, koja će biti opremljena po najsavremenijim standardima današnjice za ovu delatnost.

- Čačak je nekad bio centar za ovu proizvodnju i cilj nam je da, opet, računajući na farmere od Šapca do Kruševca i od Kragujevca do Drine godišnje odgajamo i kupcima isporučimo 15.000 goveda i 2.500 ovaca - rekao je Radič Nešković, jedan od inicijatora ovog poslovnog poduhvata.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.