NavMenu

Da li je angažovanje radnika bez zasnivanja radnog odnosa dobro rešenje?

Izvor: eKapija Ponedeljak, 28.03.2011. 12:03
Komentari
Podeli

Rad van radnog odnosa za poslodavce najčešće nije jeftinije rešenje, ali je manje obavezujuće jer rad ove vrste ne podleže zaštiti Zakona o radu.

Rad ove vrste je donekle regulisan Zakonom o radu, članovi od 197 do 202, iako ne podleže njegovoj zaštiti. Najviše su se zloupotrebljavali ugovori o privremenim i povremenim poslovima zbog čega je njihovo trajanje sadašnjim Zakonom o radu ograničeno na 120 radnih dana.

Kada iskoriste ovu mogućnost neki poslodavci se opredeljuju za iznajmljivanje zaposlenih i obraćaju se takozvanim profesionalnim poslodavcima koji radnika prime kod sebe u radni odnos, dok on i dalje nastavlja rad kod poslodavca kod kojeg je prethodno radio pod ugovorom o privremenim i povremenim poslovima.

Taj isti radnik sada kompaniju u kojoj radi košta 10, 20 ili 30% više, ali firma sada ima još manje obaveza prema njemu nego što je imala, jer celokupno administriranje vezano za njegov rad, kao što je personalna administracija i obračun zarade sada radi profesionalni poslodavac kod kojeg se radnik nalazi u radnom odnosu.

Zatim, poslodavac može da dođe do radne snage bez zasnivanja radnog odnosa koristeći i usluge omladinskih i studentskih zadruga.

Sledeći oblik angažovanja radnika bez zasnivanja radnog odnosa je sklapanje ugovora o delu radi obavljanja poslova koji su van delatnosti poslodavca, a podrazumevaju samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla.

Finansijski posmatrano ovakva vrsta ugovaranja je najnepovoljnija za poslodavca jer prihodi po osnovu ugovora o delu imaju poreski tretman ostalih-drugih prihoda i podležu plaćanju poreza na dohodak građana po stopi od 20% na poresku osnovicu koju čini bruto prihod, iznos ugovorene naknade i svih drugih ugovorenih izdataka, a koji su u vezi sa izvršenjem ugovorenog posla, saglasno odredbama člana 85. st. 1 do 3 i člana 86. Zakona o porezu na dohodak građana.

Takođe, ugovorena nakanada podleže plaćanju doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje na istu osnovicu na koju se plaća i porez na dohodak građana (članovi 7, 12, 28 i 44 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje). U slučaju da lice s kojim je zaključen ugovor o delu nije osigurano po drugom osnovu, na ugovorenu naknadu plaća se i doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje na istu osnovicu.

Porez i doprinose obračunava i plaća poslodavac, kao isplatilac nakanade, prilikom isplate ugovorene nakanade.

Slična situacija je i sa ugovorom o zastupanju ili posredovanju.

U praksi se nailazi i na one poslodavce koji upućuju radnike na to da osnuju svoju agenciju, odnosno preduzetničku radnju nakon čega ih poslodavac angažuje kao samozaposleno lice i u tom slučaju nemaju finansijskih peripetija oko administriranja isplate ugovorene naknade jer se isplata vrši na osnovu izdate fakture i najčešće se ne plaća ni pdv, jer samozaposleni obično nije u sistemu pdv-a.

Moguće je ugovoriti i dopunski rad do trećine punog radnog vremena sa zaposlenim koji radi puno radno vreme kod drugog poslodavca.

U rad van radnog odnosa spada i ugovaranje stručnog osposobljavanja i usavršavanja sa nezaposlenim licima radi obavljanja pripravničkog staža kao i sa onima koji žele da steknu specijalizuju u određenoj oblasti.

Posebnu pažnju treba obratiti i na to da je Ministarstvo rada i socijalne politike otvorilo javnu raspravu o nacrtu zakona o volontiranju. Nacrt zakona se može preuzeti na sajtu Ministarstva.

Pomenuti zakon se donosi da bi se olakšalo ugovaranje volonterskog rada.

Iako, ne spada u rad van radnog odnosa ovom prilikom bismo želeli da skrenemo pažnju i na konkurs za poslodavce koji je raspisala Nacionalna služba zapošljavanja za dodelu subvencija poslodavcima za zapošljavanje i stručno osposobljavanje pripravnika. Program stručnog osposobljavanja podrazumeva 3 meseca stručne prakse i 12 meseci pripravničkog staža nakon stručne prakse, uz obavezu poslodavca da po isteku pripravničkog staža zadrži lica u radnom odnosu još najmanje 12 meseci. Za vreme stručne prakse pripravnici će dobijati novčanu pomoć od 10.000 dinara mesečno od NSZ, a za vreme pripravništva NSZ će refundirati njihovu zaradu (18.000, 20.000 i 22.000 dinara) sa pripadajućim doprinosima za obavezno socijalno osiguranje u trajanju od 12 meseci.

Na ovaj način poslodavci će praktično moći da dođu do besplatne radne snage, jer najveći deo bruto zarade subvencionira država, a poslodavac snosi samo troškove poreza iz zarade pripravnika.

(Napomena: autorka teksta je Nataša Šovljanski, urednica Infostud HR znanja)

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.