Izvor: Vijesti | Petak, 28.05.2021.| 13:12
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Poskupljenje građevinskog materijala podiglo i cijene stanova - Kvadrat u Podgorici skuplji za 11,4% u odnosu na 2019.

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Pavel L Photo and Video/shutterstock.com)
Cijene stanova u novogradnji i komercijalnoj prodaji u periodu januar - mart ove godine porasle su u odnosu na isti period 2019. godine za prosječno 8,4 odsto na nivou Crne Gore a u Podgorici za čak 11,4 odsto, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.

Iako bi bilo logično da cijene stanova u periodu ekonomske krize padaju, sada se dešava potopuno suprotno, a razlog za to, preme riječima predsjednika Odbora za građevinarstvo Privredne komore Mileta Gujića, je rast cijena građevinskog materijala prosječno za 30 do 40%.

- Nekim materijalima su cijene povećane u odnosu na kraj prošle godine i za preko 100%. Građevinskom željezu za preko 50 odsto, stiroporu i bakru za preko 70 odsto. Zbog rasta cijena nafte povećani su i troškovi prevoza kao i cijene bitumena. Značajno su povećani troškovi gradnje, dok istovremeno potražnja za stanovima nije značajnije smanjena i to je dovelo do rasta cijena. Neki investitori su već povećeli cijene stanova u novogradnji dok neki drugi to najavljuju - kazao je Gujić.

On navodi da se više ništa ne proizvodi u Crnoj Gori osim pijeska i u vrlo malom obimu drvna stolarija, ali i da se uopšte smanjuje proizvodnja građevinskih materijala u Evropi i sve više se uvozi iz Kine.

- Prije godine je trošak za dolazak kontejnera robe iz Kine koštao između 3,6 i četiri hiljade eura, a sada je između osam i devet hiljada. Razlog je što Kina sve manje robe uvozi iz Evrope pa se kontejneri i brodovi najčešće vraćaju prazni ka kineskim lukama, pa je i taj trošak praznog povratka uticao na rast cijena prilikom dolaska kontejnera i brodova - kazao je Gujić.

On navodi da su mnoge fabrike građevinskog materijala, kao na primjer ciglane, prošle godine prekidale proizvodnju, tako da je u skladištima i na lagerima nestalo prethodnih zaliha.

- Kako se potražnja nije značajnije smanjivala, potrošene su zalihe i sada fabrike ne mogu proizvodnjom da zadovolje potrošnju, što je dodatno uticalo na rast cijena. Bilo je i onih, sa međunarodnog tržišta, koji su predosjećali rast cijena nakon smirivanja pandemije, pa su kupovali i gomilali zalihe, što je takođe uticalo nestašice i na rast cijena - naveo je Gujić.

Na pitanje šta se može očekivati u narednom periodu sa cijenama stanova, on je naveo da je nezahvalno prognozirati jer će sve zavisiti od toga da li će se nastaviti rast potražnje za stanovima i da li će se povećati proizvodnja sada deficitarnih građevinarskih materijala.

- Kada je počela pandemija, očekivanja su bila da će doći do značajnog smanjenja cijena stanova, jer je prirodno bilo očekivati da će doći do pada kupovne moći građana i potražnje zbog čega bi investitori bili prinuđeni da spuštaju cijene. Ali se to nije desilo. Neznatno je u jednom periodu bila smanjena potražnja, ali je istovremeno došlo do značajnog rasta troškova gradnje. To je onemogućilo građevinare da smanjuju cijene jer bi bili u velikom minusu i ne bi mogli da pokreću nove projekte - kazao je Gujić.

Prema podacima Monstata, u prvom kvartalu 2019. godine prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u tržišnoj prodaji, ne računajući cijene iz takozvanih solidarnih i sindikalnih programa prodaje, iznosila je 1.129 eura, dok je u istom periodu prošle godine povećana na 1.213 eura da bi u prvom tromjesječju ove godine dodatno porasla na 1.224 euro po kvadratu.

U Podgorici je komercijalna cijena na početku 2019. godine iznosila 1.076 eura, a sada je 1.199 eura. Na primorju je došlo do malog pada od 3,5 pdsto jer je prosječan kvadrat u provom tromjesječju 2019. iznosio 1.433 eura, a sada je 1.383.

U centralnom regionu koji obuhvata Nikšić, Cetinje i Danilovgrad prosječna cijena kvadrata sada iznosi 708 eura, a prije dvije godine 590 eura, što je rast od 20 odsto. U sjevernom regionu cijene stanova u komercijalnoj prodaji povećane su za 14,6 odsto, odnosno sa 795 eura u 2019. na sadašnjih 911 eura u prvom kvartalu.

U prvom kvartalu izdato manje građevinskih dozvola

U prvom tromjesječju izdate su 34 građevinske dozvole i prijave radova kojim se predviđa gradnja ukupno 86 stanova. To je najmanji broj od 2011. godine, od kada postoje uporedni podaci na sajtu Monstata.

U prvom kvartalu prošle godine, koda je počela pandemija COVID-19, izdate su građevinske dozvole i prijave radova za 96 stanova, dok je ranijih godina ta brojka najčešće bila između 500 i 600 stanova.

Razlog za smanjeno interesovanje građevinara Gujić obrazlaže time da je u ovom kvartalu uvijek bilo manje interesovanja nego u nekim drugim tokom godine, a mogući dodatni razlog je da su neki investitori čekali da vide kako će se odvijati epidemiološka situacija.

- Slično je bilo i prošle godine kada je u prvom kvartalu bilo malo interesovanja, ali je u drugom (april, maj, jun) značajno povećana. To se i sada dešava. Nema investitora koji imaju neke veće količine neprodatih stanova. Veliko je interesovanje za jednosobnim i malim dvosobnim stanovima i oni se i sada lako prodaju - naveo je Gujić.

Prošle godine su u prvom kvartalu izdate dozvole za 96 stanova, a u drugom za 876.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE