NavMenu

Marija Labović, direktorka TOS - Želimo da se svaki gost u Srbiji oseća dobrodošlo i da svojim iskustvom inspiriše buduće posetioce

Izvor: eKapija Četvrtak, 28.03.2024. 12:27
Komentari
Podeli
(Foto: Peter Irman)
Prošla godina bila je rekordna po broju dolazaka i noćenja turista, a nova je počela takođe sa rekordnim brojkama. Kako za eKapiju kaže Marija Labović, direktorka Turističke organizacije Srbije, ove činjenice raduju, ali i obavezuju. Razgovarali smo o adutima naše turističke ponude, kao i o segmentima sa velikim potencijalom, koje treba dodatno unaprijediti. Saznajte i kako se TOS priprema za Expo 2027, na koji način edukuje kadrove, ali i kako vidi saradnju sa regionom.


Prošla godina bila je rekordna godina za turizam Srbije. Kakva su očekivanja od tekuće godine i šta vidite kao naš najveći adut?

- U 2023. godini prema podacima NBS ostvaren je devizni priliv od turizma u iznosu od 2,558 mlrd EUR, što je za 8% više u odnosu na 2022. godinu. Prošla godina je bila rekordna i po broju dolazaka i noćenja turista uz rast od 13% u broju dolazaka i noćenja inostranih gostiju. Nova 2024. godina počela je takođe rekordnim brojkama sa ukupnim rastom turista od 8%. Bilježi se porast broja domaćih turista od 6% i rast broja inostranih turista od 11% Sve su ovo činjenice koje jako raduju, ali i obavezuju kako bi i 2024. godina bila zabeležena kao jako uspješna, što se tiče turističkog sektora.

Kada su inostrani turisti u pitanju naši najveći aduti su gradski odmori (city break), na prvom mjestu Beograd i Novi Sad sa bogatom ponudom kulturno istorijskog nasljeđa, različitih sadržaja, izvrsnom gastronomskom ponudom i interesantnim noćnim životom. Domaći turisti se najčešće odlučuju za boravak u banjama i planinskim centrima. Prirodne ljepote Srbije svakako su naša prednost u turističkoj ponudi koje se promovišu kroz aktivni odmor, boravak u prirodi i seoski turizam.

Dunav je važan turistički proizvod na koji uvijek treba stavljati akcenat, jer objedinjuje prirodne ljepote i bogatstvo kulturno istorijskog nasljeđa


Koji segment turističke ponude Srbije smatrate da je potcijenjen? Kako ga učiniti atraktivnim za turiste?

- Turistički potencijali Srbije su veliki i jedan od glavnih ciljeva za ovu godinu je unapređenje i razvoj ruralnog turizma. Shodno tome iz budžeta Republike Srbije su odvojena novčana sredstva koje dodjeljuje Ministarstvo turizma i omladine za privredna društva i fizička lica koja se bave ovom granom turizma, a u koju spadaju salaši, etno kuće i seoska domaćinstva. Kako su sredstva prevashodno namijenjena investicijama u uređenje, opremanje i sanaciju prostora, kao i proširenju smještajnih kapaciteta očekuje se značajno poboljšanje turističke ponude Srbije u sferi ruralnog turizma. Ruralni turizam iz godine u godinu postaje sve traženiji i interesantniji ne samo za domaće već i inostrane turiste, pa je kvalitetna ponuda od visokog značaja za uspjeh.

Vinarija (Foto: Predrag Stanić)Vinarija

Takođe, Dunav kroz Srbiju je izuzetan turistički proizvod koji objedinjuje prirodne ljepote i bogatstvo kulturno istorijskog nasljeđa, upravo ono što turisti traže. Državni višegodišnji projekat "Zaplovi Srbijom", koji je pokrenut prošle godine, a nastavlja se i u ovoj, sadrži izgradnju novih pristaništa, pa samim tim i rast vodnog saobraćaja. Cjelokupna nautička infrastruktura duž Dunava koja je već izgrađena i koja će se izgraditi uticaće na povećanje turističke ponude Srbije.


Stranih turista sve je veći broj, pa se tako prošle godine bilježi 230% više kineskih turista nego 2022. godine. Koja su to tržišta na koja će ove godine biti fokusirana naša kampanja, kada je riječ o posjetama?

- Promocija Srbije kao turističke destinacije se obavlja kontinuirano tokom cijele godine, kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu. Naše promotivne aktivnosti će i ove godine biti intenzivne sa ciljem da široj publici predstavimo raznolikosti i bogatstvo turističke ponude naše zemlje, kako u regionu tako i na udaljenim destinacijama. Naša promocija obuhvata veliki broj tržišta, uključujući region, zemlje zapadne Evrope, i druga tržišta od kojih su najzastupljenija tržišta Turske i Kine.


Da li smatrate da je potrebno više raditi i na privlačenju domaćih turista i kako tu vidite ulogu turističkih vaučera?

- Turistička organizacija Srbije svake godine sprovodi i kampanje namijenjene domaćim turistima, jer oni predstavljaju skoro 50% ukupnog broja turista i oko 55% ukupno realizovanih noćenja u turista u Srbiji. Naše kampanje su cjelogodišnje, sa posebnim akcentom na ljetnju i zimsku turističku sezonu, i sprovodimo ih kroz sve vidove komunikacije, od tradicionalnih kampanja na TV i radiju, do digitalnih kampanja kroz različite vidove online komunikacije (društvene mreže, onlajn portali, Jutjub, i sl.)

Vaučeri su svakako značajno doprinijeli privlačenju domaćih turista, činjenica da su i ove godine podijeljeni u rekordnom roku potvrđuje koliko je veliko interesovanje naših građana za ovaj vid subvencionisanog odmora. Takođe, doprinijeli su produžetku boravka turista na destinaciji kao i produžetku turističke sezone, a stimulisali su i pružaoce usluga smještaja da se registruju i time smanjili sivu ekonomiju.


Jedan od najvećih problema u turizmu i ugostiteljstvu su kadrovi i radna snaga. Sa druge strane, imperativ je praćenje trendova, uvođenje pametnih tehnologija, principa održivosti. Kako u tom smislu vidite razvoj hotelijerstva i ugostiteljske ponude u našoj zemlji u periodu pred nama? Gdje su naše prednosti, a gdje slabosti i kako ih iskoristiti, odnosno prevazići?

- Tokom prethodnih godina, a sa tim će Turistička organizacija Srbije nastaviti i u narednom periodu, uspješno smo organizovali niz obuka za zaposlene u turističkom sektoru, s naglaskom na prepoznavanju važnosti ljudskog faktora u turizmu. Svjesni smo da je srpska gostoljubivost, jedan od ključnih segmenata naše turističke ponude, i važno je da je očuvamo i dodatno unaprijedimo.

Obuke za zaposlene koje realizujemo nisu usmjerene samo na jačanje vještina već i na praćenje novih trendova i tehnologija koje olakšavaju rad ugostiteljima i unapređuju iskustvo gostiju. Želimo da se svaki gost osjeća dobrodošlo i da svoje iskustvo u Srbiji može prenijeti na najbolji način, inspirišući potencijalne buduće posjetioce.

Taorska vrela (Foto: Miroslav Jeremić)Taorska vrela


Za tri godine očekuje nas i specijalizovana izložba Ekspo. Imaće nesumnjiv uticaj i na oblast turizma. Da li je u planu strategija koja će biti usmjerena na dolazak turista ovim povodom?

- Specijalizovana svjetska izložba Expo je prilika da se Srbija i Beograd prikažu svijetu kao dobri domaćini, a ujedno će imati uticaj i na čitav imidž zemlje. Expo je veliki događaj koji će sigurno privući veliki broj svjetskih kompanija i turista, i Srbija će tokom tri mjeseca trajanja svjetske izložbe postati centar svijeta.

Mi smo već započeli sa promotivnim aktivnostima vezanim za Expo 2027 i promocijom Beograda kao domaćina na sajmovima u inostranstvu kao i na nedavno održanom sajmu turizma u Beogradu. U narednom periodu promocija će se dodatno intezivirati, kako se izložba bude približavala.


Koliko je aktuelna regionalna saradnja turističkih organizacija u stvaranju zajedničke ponude Balkana?

- Moderan turista traži intenzivan odmor koji će mu ponuditi nova iskustva, upoznavanje sa različitim kulturama, uživanje u netaknutoj prirodi. Sve su to potencijali koje Balkan svojom pozicijom nudi turistima. Zbog toga je povezivanje regionalnih turističkih organizacija jedan od ključnih faktora koji utiču na rast broja noćenja turista.
Inicijativa Otvoreni Balkan je izvrsna prilika da se predstavimo zajedničkom ponudom, naročito na dalekim tržištima i time utičemo na dalji rast dolazaka i noćenja turista.

Upravo je događaj Vinska vizija otvorenog Balkana, koji je u 2023. godini organizovan drugi put zaredom zajedno sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, pokazao značaj povezivanja država kako u ekonomskom smislu tako i turistički stvaranjem jedinstvene vinske rute.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.05.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

SMATSA najavila nove infrastrukturne projekte u CG

Izgradnja aneksa terminalne zgrade u Podgorici i instaliranje i nabavka sekundarnog radara na planini Vrsuta, ključni su infrastrukturni projekti koje Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) planira da investira u Crnoj Gori, saopštilo je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva nakon sastanka ministra saobraćaja i pomorstva Filipa Radulovića i pomoćnika direktora SMATSA Rajka Uskokovića. - SMATSA je izuzetno važan činilac i zato

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.