NavMenu

Jelena Vuletić, članica UO Hipotekarne banke za rizike - Crnogorska privreda je bankocentrična, i dalje se najviše vjeruje bankama kao stabilnom izvoru finansiranja

Izvor: eKapija Srijeda, 06.12.2023. 09:11
Komentari
Podeli
Jelena Vuletić (Foto: Privatna arhiva)Jelena Vuletić
Ekonomska kriza kojoj svjedočimo tokom poslednjih godinu i po dana uzdrmala je i najjače svjetske ekonomije. Države i centralne banke okrenule su se oštrijoj monetarnoj politici u cilju suzbijanja inflacije, došlo je do rasta kamatnih stopa i EURIBOR-a. Uprkos svim ovim izazovima, bankarski sistem pokazao se kao veoma otporan. Istina, na samom početku krize došlo je do propasti nekoliko velikih svjetskih banaka, međutim, zahvaljujući upravo rastu kamatnih stopa, evropske banke mahom ostvaruju rekordne profite.

Svoju stabilnost pokazao je i bankarski sektor u Crnoj Gori, pa su aktiva, profiti i depoziti na svom maksimumu i billježe dvocifren rast u odnosu na prošlu godinu. Rekorde ispisuje i Hipotekarna banka - podaci o poslovanju pokazuju da rast bilansne sume u periodu od pet godina iznosi 92%, dok su depoziti u istom periodu porasli za čak 109%. Banka je bila i domaćin događaja "Road to Investments - financial market conference 2023", a obilježeno je i 12 godina postojanja Premium programa.

O tome kakva je situacija na crnogorskom, ali i svjetskom bankarskom tržištu, kako su banke reagovale na krizu, ali i zašto se bankarski sektor smatra najzdravijim i najstabilnijim dijelom crnogorske ekonomije, razgovarali smo sa Jelenom Vuletić, članicom UO Hipotekarne banke za rizike.


eKapija: Bankarsko tržište u cijelom svijetu se tokom poslednjih godinu dana značajno promijenilo. Tako smo od niskih kamatnih stopa i relaksirane ekonomske politike došli do rastuće inflacije i značajnog poskupljenja novca. Da li je ova kriza bila iznenađenje i desila se preko noći, ili je ipak mogla biti očekivana, s obzirom na to da su od prethodne ekonomske krize štampane velike količine novca?

- Pravci vođenja monetarne politike od strane centara kao što su FED i Evropska centralna banka (ECB) zavise od mnogo faktora, često su promjenjive i mnogo češće predmet diskusija, i kao takve teško da iz perspektive u kojoj jesmo možemo nešto da predvidimo. Još manje je moguće predvidjeti tektonske geopolitičke disrupcije kao što je agresija Rusije na Ukrajinu. Svi mi poslujemo u promjenljivom ekonomskom ambijentu i cilj je da se strateški i operativno pozicioniramo na takav način da takve promjene što manje utiču na nas, da umanjimo rizike i iskoristimo šanse.

Referentna kamatna stopa ECB-a je sa samo godinu dana porasla preko pet puta, rastao je i EURIBOR (šestomjesečni), i to od 3. juna 2022. godine kada je prvi put izašao iz negativne zone i iznosio 0%, do iznad 4% koliko se sad otprilike kreće. Ovakva tranzicija, u ovako kratkom vremenskom periodu i u ovakvoj magnitudi, svakako da je stvorila poremećaje čiji će efekti još da se osjećaju.

eKapija: Ako uporedimo situaciju danas i onu 2008. godine, da li su banke i privreda spremnije dočekale poslednju ekonomsku krizu, poučene lošim iskustvima iz prethodnih perioda?

- Banke su sada u mnogo boljem stanju nego što su to bile 2008. godine kada su, uostalom, bile glavni generator krize. Upravo je ta kriza bila glavni razlog zbog kojeg su nastupile dvije značajne promjene u cjelokupnom regulatornom ambijentu: Međunarodni standard finansijskog izvještavanja 9 (IFRS 9) i posebno set regulatornih mjera poznat kao Bazel III sa ciljem jače regulacije, supervizije i boljeg upravljanja rizicima u bankama.

Znatno stroži kapitalni zahtjevi doveli su do mnogo jačih kapitalnih pozicija što jeste supstanca koja čuva banku, a time i njene klijente od nepredviđenih gubitaka. Stress testovi su sada postali mandatorni, i pored onih koje zahtjeva regulator, banke redovno rade interne procjene svoje finanijske snage da odgovore na različite izazove.

Sadašnja situacija sa kamatnim stopama uslovila je da banke širom Evrope ove godine mahom ostvaruju rekordne profite. Ali ostaje bojazan koliko će to trajati i kakvu će cijenu banke platiti na kraju.

ekapija: Kakva je situacija u Crnoj Gori? Na kom nivou su trenutno kamatne stope, s obzirom da znamo je Centralna banka pratila monetarnu politiku Evropske centralne banke? Je li realno očekivati njihovo stagniranje, a možda i smanjenje u nekom skorijem periodu, ili će njihov rast i dalje biti neminovnost?

- Trend rasta kamatnih stopa zabilježen je i u Crnoj Gori. Prosječna ponderisana kamatna stopa na nivou sistema u septembru 2023. godine iznosila je 6,47% što je rast od 16% u odnosu na isti period prošle godine (5,60%), i na najvećem je nivou od 2018. godine. Bolji pokazatelj rasta kamatnih stopa jeste prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite, koja je u septembru 2023 godine iznosila 7,05% i u odnosu na isti period prethodne godine ostvarila rast od 30,5%.

Do rasta kamatnih stopa je došlo, ne u tolikoj mjeri koliko su porasle referentne kamatne stope, međutim to je i očekivano imajući u vidu značajno učešće kredita sa fiksnim kamatnim stopama, kao i inicijative Centralne banke i komercijalnih banaka u smislu boljeg informisanja i zaštite potrošača. Za očekivati je određeni period zadržavanja postojećeg nivoa kamatnih stopa, kako inflatorni pritisci polako popuštaju.

Jelena Vuletić (Foto: Privatna arhiva)Jelena Vuletić

eKapija: Uprkos svim izazovima, gdje smo bili svjedoci propasti i nekoliko velikih svjetskih banaka, crnogorski bankarski sistem je, kako stalno ističu iz Centralne banke, stabilan. Na to ukazuju i rekordni depoziti u bankama, aktiva koja je na istorijskom maksimumu, kao i rekordni profiti i pozitivno poslovanje svih 11 banaka na tržištu. Gdje se, po Vašem mišljenju, krije tajna uspjeha crnogorskih banaka, pa često možemo čuti da je bankarski sektor najstabilniji dio crnogorske ekonomije?

- Aktiva, depoziti i profiti nalaze se na istorijskom maksimumu i bilježe dvocifren rast u odnosu na isti period prošle godine (11,08% aktiva, te 11,24% depoziti). U poređenju sa tržištem, te cifre za Hipotekarnu banku su 16,34% i 14,29%, što pokazuje da rastemo po većoj stopi u odnosu na tržište.

Bankarski sektor je najstabilniji dio crnogorske ekonomije, a razloga ima više. Najviše je regulisan sektor, sa strogim pravilima koja važe širom Evrope i kojih svi moraju da se pridržavaju, pa je samim tim i najuređeniji. Korporativna kultura je izražena, ogranizacija strogo urađena, menadžment profesionalan i pod kontrolom raznih tijela u kojima su predstavnici kapitala, ali i ljudi različitih perspektiva (recimo akademskih).

Banke su izložene i internacionalizaciji a takođe su još uvijek atraktivan poslodavac koji privlači najbolje kadrove. Pored svega navedenog, crnogorska privreda je bankocentrična, pa ljudi i dalje ubjedljivo najviše povjerenja imaju u banke, što je iskustvo pokazalo kao opravdano, i što predstavlja stabilan i povoljan izvor finansiranja.

eKapija: Iako je inflacija u eurozoni u padu, a i kod nas je u oktobru zabilježena deflacija, činjenica je da dešavanja u svijetu ne obećavaju. Da li ova globalna kriza može uticati na stabilnost crnogorskog bankarskog istema? Koliko će ona uticati na kreditne rizike i kojim mehanizmima se banke mogu zaštititi?

- Inflacija i sa njom povezan najveći rast kamatnih stopa u istoriji, neusmnjivo su stvorili značajne finanijske namete u otplati kredita kako stanovništva tako i privrede. Značajno povećani kamatni troškovi mogu predstavljati opasnost za dalju redovnost otplate kredita i kreirati kamatno-indukovani kreditni rizik. Na bankama je da pažljivo prate razvoj situacije na očekivane novčane tokove postojećih i potencijalnih zajmoprimalaca, u cilju smanjenja mogućeg rasta NPL-a.

Banke takođe treba da strateški i na vrijeme reaguju, u prilagođavanju modaliteta oplate problematičnih plasmana, kao i u pravoremenom priznavanju nastanka nekvalitetne aktive u smislu ranog priznavanja očekivanih novčanih gubitaka, kako bi se potencijalni gubici rasporedili i amortizovali, privredi omogućilo nesmetano funckionisanje i razvoj i podržala lična potrošnja stanovništva.

eKapija: Bližimo se kraju godine, što je dobro vrijeme i za sumiranje rezultata. Šta je obilježilo poslovanje Hipotekarne banke i kakve poslovne rezultate očekujete? Imate li neke projekcije i predviđanja za narednu godinu?

- Ono što je bila karakteristika svih prethodnih godina, intezivan ali održiv rast i pozicioniranje Hipotekarna banke kao sistemski važne, stabilne i banke koja je posvećena klijentima, nastavljeno je i u ovoj godini. Kao domaća banka, vođena domaćim znanjem, potpunom posvećenošću, entuzijazmom i vizijom, Hipotekarna banka će u ovoj godini ostvariti rekordne rezultate u skoro svim aspektima poslovanja.

Važno je napomenuti da rast bilansne sume Hipotekarne banke u periodu od pet godina iznosi 92%, dok su depoziti u istom periodu porasli za čak 109%, pa te cifre na kraju trećeg kvartala ove godine iznose 948, odnosno 817 mil EUR, respektivno. Te cifre su dokaz osnove bankarskog poslovanja, povjerenja između banke i njenih klijenata i sa ponosom ističemo da smo druga banka na crnogorskom tržištu kada je iznos depozita u pitanju.

Ovako značajan iznos sredstava banka je uposlila u cilju optimizacije profitabilnosti i diversifikacije rizika, pa je tako ostvarila značajan rast po pitanju ulaganja u obveznice država i kompanija širom svijeta, iskoristivši trenuto stanje na finanijskim tržištima. Vrijednost portfolija hartija od vrijednosti na kraju trećeg kvartala ove godine iznosi 323 mil EUR, radi se o rastu od 249% u petogodišnjem periodu. Imamo oko 150 plasmana u različite pojedinačne hartije, čiji su emitenti sa područja pet kontinenata, odnosno oko 45 različitih država.

Rezultat ovakvog stanja će, bez sumnje, biti i rekordna profitabilnost. Stabilnost, sigurnost i prudencijalno upravljanje rizicima strateške su odrednice Hipotekarne banke. Jaka kapitalna pozicija, doprinosi zdravoj osnovi za podržavanje ovakvog rasta i jačanje iste biće u daljem fokusu. U prilog orijentisanosti na upravljanje rizicima, ide i činjenica da smo najlikvidnija banka na crnogorskom tržištu.

Hipotekarna banka će se u narednom periodu, kao i do sada, fokusirati na stabilan i održiv rast, uz poseban fokus na poboljšanje kvaliteta procesa, kako bi se nove tehnologije iskoristile za veću efikasnost poslovanja i pružanje dodatnog kvaliteta usluga za naše klijente.

Jelena Vuletić sa Gojkom Maksimovićem, direktorom Sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci (Foto: Privatna arhiva)Jelena Vuletić sa Gojkom Maksimovićem, direktorom Sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci

eKapija: Hipotekarna banka je ove godine organizovala događaj "Road to Investments - financial market conference 2023" koji je okupio značajne stručnjake iz oblasti investicija. Kakvi su utisci i da li će organizacija ovakvih događaja postati tradicija?

- Mogu slobodno da kažem da je 7. juna ove godine Hipotekarna banka organizovala najznačajniji i najinteresantniji događaj iz oblaste bankarstva i finansija u Crnoj Gori. Tokom konferencije održana su dva panela sa eminentnim stručnjacima kako iz akademskog svijeta, prof. dr Maurizio Dallocchio sa Bocconi univerziteta iz Milana i Mato Njavro iz Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, tako i iz evropskih investicionih kompanija i banaka, dok su u prezentacijama između panela prikazane mogućnosti investiranja u investicione fondove i sertifikate.

Ovakvim događajima, manje-više slične forme, Hipotekarna banka će nastaviti da aktivno učestvuje na finansijskom opismenjavanju, razvoju tržišta kapitala i njegovom približavanju samim klijentima, jer moramo biti svjesni da razvijenog finanijskog sistema nema bez razvijenog tržišta.

eKapija: Nedavno je obilježeno i 12 godina postojanja Premium programa. Kakvi su njegovi rezultati i koje sve pogodnosti donosi klijentima?

- Premium program, najprepoznatiji kartični brend u Crnoj Gori, nastao je prije 12 godina plodonosnom saradnjom Hipotekarne Banke, Crnogorskog Telekoma i Mastercard-a. Premium kartica je prepoznata po svojim povoljnostima i funkcionalnosti kao takva i našla je svoj dom u 57.000 novčanika, bilo fizičkih ili digitalnih, što je broj klijenata koji su za ovaj period imali priliku da koriste pogodnosti Premium programa. Partnersku mrežu čini 600 partnera, dok je samo ove godine broj transakcije premašio 10 miliona a ukupan promet Premium karticom 200 mil EUR. Premium kartica je svojim kvalitetom postala ono čemu teži svaki proizvod u bilo kojoj industriji - dobra navika naših klijenata, navika koju ne žele da mijenjaju.

eKapija: Da li Hipotekarna banka ima u planu kreiranje nekih novih usluga/programa ili finansijskih instrumenata u narednom periodu?

- Tehnološke promjene kojima svjedočimo, stvaraju disrupciju u svim poljima, pa tako i u bankarstvu. Te disrupcije su istovremeno izazov, ali i prilika koju treba iskoristiti za jedno novo, kvalitetnije i sigurnije iskustvo u bankarskim uslugama i za jedno novo vrijeme koje dolazi.

Klijenti naše banke, ne samo da imaju mogućnost, nego već i besprekorno iskustvo korišćenja poslednjih inovacionih tehnologija koje je Hipotekarna banka implementirala - Apple pay i Google pay digitalnih novčanika. Razvojem integrisanog digitalnog rješenja, klijentima će biti na raspolaganje jedinstveni digitalni servis putem kojeg će sa jednog mjesta moći da obave značajan broj aktivnosti koje bi inače iziskivale odlazak u poslovnicu.

Kad smo već kod odlaska u poslovnicu, Hipotekarna banka već odavno ima u ponudi 24/7 zone u kojima je moguće ostvariti određene bankarske usluge u bilo kojem periodu dana, bez prisustva zaposlenih i broj takvih zona će se povećavati. Kreiranje novih kreditnih proizvoda i proizvoda koji su vezani za investiciono bankarstvo takođe je nešto na čemu se kontinuirano radi, osluškujući potrebe klijenata, ali i prezentirajući im nove mogućnosti.

Ipak, i pored svih inovacija koje donose promjenu u načinu poslovanja, glavni cilj Hipotekarne banke ostao je i biće izgradnja povjerenja kroz lični odnos i posvećenost klijentima.


D. Obradović
Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.02.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Odluka o otvaranju dijela puta Lubnice-Jezerine u narednih 10 dana

Komisija za tehnički pregled koju je formiralo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u narednih desetak dana odlučiće da li će dio puta Lubnice - Jezerine pustiti u saobraćaj, izdati dozvolu za njegov probni rad ili donijeti odluku da trasu ne otvori. To Portal RTCG saznaje u Upravi za saobraćaj. Prvi sastanak Komisije koja broji 14 članova održan je u četvrtak, a u narednim danima donijeće konačnu odluku. Iako je rok za završetak

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.