Izvor: eKapija | Ponedjeljak, 24.02.2020.| 08:30
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Miloš Popović, izvršni direktor Skijališta Crne Gore - Milionska ulaganja u ski centre, na planinama niče više od 50 hotela

Miloš Popović
Crna Gora je 2019, posle gotovo 30 godina, dobila novi ski centar Kolašin 1600. Izgrađen je u skladu sa najsavremenijim međunarodnim standardima, pri čemu se njegova infrastruktura konstantno unapređuje. S obzirom na tu činjenicu, prethodna godina bila je veoma uspješna za Skijališta Crne Gore, rekao je u razgovoru za eKapiju izvršni direktor tog preduzeća Miloš Popović. Međutim, kada je riječ o investicijama u ski centre, tu se planovi ne završavaju. U Crnoj Gori su u toku značajni projekti, a nakon njihove realizacije, crnogorska skijališta moći će da pariraju i najrazvijenijim evropskim ski centrima.

eKapija: Početak 2020. obilježio je i nedostatak snijega na planinama u cijelom regionu. Kako se to odrazilo na poslovanje ski centara u Crnoj Gori? Kakva su Vaša očekivanja do kraja zimske sezone?

- Činjenica je da nije bilo dovoljno snijega za bezbjedno skijanje i stavljanje skijališta u funkciju u punom kapacitetu, što je naravno uticalo na rezultate svih skijališta, ne samo u Crnoj Gori veći i u regionu. Međutim, svaku zimsku sezonu, pa i ovu tekuću možemo posmatrati sa nekoliko aspekata - finansijskog, tehničkog i komercijalnog.

Sa finansijskog aspekta u januaru mjesecu planirani rezulatati ne odgovaraju stvarnim i niži su za nešto više od 50%, ali svakako očekujemo da ćemo do kraja zimske sezone u dobrome nadomjestiti planirane rezultate. Sa tehničkog aspekta možemo reći da nije bilo problema u radu infrastrukture skijališta. Sa komercijalnog aspekta, napominjemo da smo tokom čitave zimske sezone osmislili bogat muzički, zabavni i sportski program koji se nesumnjivo realizuje.

S obzirom na nedostatak dovoljne količine snijega za bezbjedno skijanje do 6. februara žičara Troglava je stavljena u funkciju panoramskog razgledanja planine uz sve ostale sadržaje ski centra, sa posebnim akcentom na restoran Troglava koji je u vlasništvu ski centra. Prodato je više od 5.000 karata za panoramsku vožnju žičarom, pri čemu je na dan otvaranja ostvareno dodatnih cca 500 panoramskih vožnji koje su bile besplatne. Žičaru smo početkom februara stavili u funkciju skijanja, baš kao i skijašku stazu Vranjak, dužine 1750 metara. Od tog dana bilježimo jako dobru posjećenost, pri čemu za dane vikenda imamo više od 1.500 skijaša, odnosno više od 3.000 gostiju koji osim skijanja, uživaju u ugostiteljskom objektu Troglava 5*, ljepotama Bjelasice i bogatom zabavnom programu. Radnim danima posjeta je na nivou od oko 200 posjetilaca.

eKapija: Na koji način se može unaprijediti postojeća situacija, s obzirom na to da sve više trpimo posljedice globalnog zagrijavanja i da stižu upozorenja da ćemo imati zime sa sve manje snijega?

- Kroz istoriju se pokazalo da su se i ranije dešavale ovakve vremenske prilike usljed kojih je zimska sezona pridobijala obrise proljeća, što za nas turističke poslenike sa sjevera Crne Gore predstavlja vremensku nepogodu. Međutim, i pored činjenice da se klima mijenja svuda u svijetu istorijski pokazatelji ukazuju da je poslije ovakvih nepovoljnih sezona sa aspekta vremena svake sledeće sezone meteorološka slika bila jako povoljna. Bez obzira na takve okolnosti, mi moramo biti spremni i za ovakve vremenske uslove, što ćemo i učiniti implementacijom sistema za vještačko osnježavanje.

eKapija: Koliko Crna Gora ima sistema za vještačko osnježavanje? Da li je u planu dodatno ulaganje u ove sisteme?

- Izgradnja svih novih ski centara planirana je kroz dvije faze. Prva faza obuhvata radove na izgradnji putne infrastrukture sa parkingom, bazne stanice (izgradnja objekata sa pratećim sadržajima), primarne elektroenergetske mreže, hidrotehničke i telekomunikacione infrastrukture, dovoljnog broja žičara, pratećih ski staza uz žičaru, kao i nabavku neophodne mehanizacije i opreme. Druga faza obuhvata radove za osnježavanje staza (izgradnja akumulacionih jezera, nužne infrastrukture i sistema za osnježavanje ski staza). Konkretno u Kolašinu kroz kapitalni budžet za 2020. godinu predviđena je izgradnja vodovoda za vodosnadbijevanje lokaliteta Kolašin 1600 i skijaških staza kao i projektovanje i izgradnja sistema vještačkog osnježavanja.

Takođe, u toku tekuće godine raspisaće se tenderske procedure za izgradnju akumulacionog jezera i nabavku prateće nužne opreme za osnježavanje dijela skijaških staza na ski centru Kolašin 1600. Realizacijom cjelokupnog projekta obezbijediće se maksimalni uslovi za nesmetano funkcionisanje ski centra da se u neočekivanim vremenskim uslovima u zimskim mjesecima, kakav je primjer ove godine svuda u svijetu, obezbijedi funkcionisanje ski centara u punom ili ograničenom kapacitetu.

eKapija: Poslednjih nekoliko godina značajno se ulagalo u razvoj ski centara. Koji su to trenutno najznačajniji projekti?

- Realizacijom projekta izgradnje novih ski centara i rekonstrukcijom postojećih, kao i izgradnjom prioritetne dionice auto-puta, čime će se znatno obezbijediti dostupnost tog prostora, obezbijediće se ravnomjerniji regionalni razvoj, otvoriti nova radna mjesta, povećati atraktivnost cjelokupnog prostora za domaće i strane investitore i dalja ulaganja u turizam, poljoprivredu, energetiku, vodoprivredu, drvopreradu i druge grane privrede koje su u zavisnom položaju u odnosu na razvoj turizma. Crna Gora će značajno unaprijediti svoju turističku ponudu i moći će da izađe u susret rastućoj potražnji posjetilaca kao cjelogodišnja turistička destinacija.

Takođe, u toku ove godine planirano je pokretanje tenderske procedure i implementacija najvećeg boba na šinama u ovom dijelu Evrope, tjubing staze i rotondo parka, što će značajno doprinijeti ponudi ljetnje turističke sezone. Dalje, tokom ove godine planirano je i povezivanje ski centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450, čime ćemo dobiti 45 kilometara skijaških staza na jednom objedinjenom ski centru na području opštine Kolašin.

Sledeći ski centri čije je otvaranje planirano su Cmiljača i Žarski, pri čemu će biti uvezani u jedan ski centar sa oko 35 km skijaških staza.

eKapija: U kojoj su trenutno fazi radovi na skijalištima Cmiljača i Žarski i kada očekujete njihovo otvaranje?

- Na ski centru Cmiljača čije se puštanje u rad očekuje do kraja 2021. godine, za realizaciju prve faze procijenjena vrijednost izgradnje je 23 mil EUR, od čega je trenutno ugovoreno više od 17,5 mil EUR. Za izgradnju nove šestosjedne žičare sa 3 km skijaških staza opredijeljeno je 8 mil EUR, a u toku je tenderska procedura za izgradnju objekata bazne stanice vrijednosti 1,8 miliona kao i radovi na izgradnji pristupnog puta od Bijelog Polja do ski centra i telekomunikacione i elektroenergetske mreže.

U ovom periodu gradićemo još jednu šestosjednu žičaru i minimum 15 km skijaških staza kojima ćemo uvezati ski centre Žarski i Cmiljača i time dobiti profitni ski centar sa cca 35 km skijaških staza.

Na ski centru Žarski čije se puštanje u rad očekuje takođe 2021. godine, procijenjena vrijednost za realizaciju izgradnje prve faze iznosi 27 mil EUR, od čega je trenutno ugovoreno više od 16 miliona. U izgradnju nove šestosjedne žičare biće uloženo 9 mil EUR, za 10 km skijaških staza opredijeljeno je 2 miliona, a objekat bazne stanice vrijedi 1,5 mil EUR. U toku su radovi na izgradnji pristupnog puta od Mojkovca do ski centra i telekomunikacione i elektroenergetske mreže.

eKapija: Da li na crnogorskim planinama ima dovoljno smještajnih kapaciteta i da li su u planu nove investicije kada je riječ o izgradnji hotela?

- Vlada Crne Gore radi i na unapređenju ponude što se tiče smještajnih kapaciteta. Na svim ski centrima planirana je izgradnja baznih područja u okviru kojih će u skladu sa Prostornim planom posebne namjene za Bjelasicu i Komove na teritoriji Bjelasice biti izgrađeno ukupno 53 hotela klasičnog tipa, 28 hotela pansionskog tipa, jedan hostel, 22 bungalova i jedan planinarski dom.

Na lokalitetu ski centra Kolašin 1600 zaključen je ugovor za izgradnju kompletnog baznog područja u okviru koga će biti izgrađeno 4 hotela vrijednosti 77 mil EUR, pri čemu je planirano da prvi hotel vrijednosti 12,5 miliona i kapaciteta 430 ležajeva bude izgrađen u roku od 4 godine.

Takođe u okviru baznog područja Kolašin 1450 zaključen je ugovor za izgradnju dva hotela kategorije 4* , na području opštine Mojkovac gradiće se hotel kategorije 4*, na području opštine Žabljak zaključen je ugovor za izgradnju dva hotela kategorije 5*, Aman i Chedi. Cjelokupna investicija posmatrana kroz razvoj turizma u infrastrukturnom smislu treba da doprinese, i doprinijeće, daljem razvoju turizma u vidu privlačenja domaćih i stranih investitora za izgradnju hotela, apartmana i drugih ugostiteljskih objekata sa svim pratećim sadržajima.

Posebno napominjemo da je Vlada Crne Gore u cilju potpune valorizacije ovog projekta i razvoja sjevera dala dodatne benefite i povoljnosti kroz program sticanja Ekonomskog državljanstva za sve strane investitore, kao i kroz poslovnu politiku Investiciono razvojnog fonda Crne Gore, koji nudi posebne kreditne linije za razvoj turističke infrastrukture na Sjeveru sa najpovoljnijim kamatnim stopama na tržištu.

eKapija: Kakva je pozicija centara Skijališta Crne Gore u odnosu na ski centre u Evropi? U čemu leže naše prednosti, a u čemu nedostaci?

- Uzimajući u obzir sve prethodno navedene informacije - izgradnja auto puta, dostupnost obale ski rizortima, činjenicu da posjetilac može sa plaže stići do najvisočijih crnogorskih vrhova za svega dva sata vožnje, nije iznenađujuće da je britanski The Guardian uvrstio Kolašin među deset najboljih malih skijaških rizorta u Evropi, i to je samo dokaz o kakvom potencijalu je riječ. Svi ski centri će biti izgrađeni po uzoru na ski centar Kolašin 1600 sa najmodernijom infrastrukturom, dok će se ugostiteljski objekti graditi u skladu sa najsavremenijim arhitektonskim standardima uklopljenim u pejzaž Bjelasice.

Ovim želimo da istaknemo da će kompletan sistem ski centara biti konkurentan u smislu tehnologije, usluga i sadržaja koje nudi. Važno je napomenuti da će nakon završetka cjelokupnog projekta na Bjelasici biti izgrađeno oko 224 km skijaških staza. Cjenovna politika će se određivati i usklađivati tokom i nakon završetka projekta, sa ciljem da i na ovaj način doprinesemo konkurentnosti ponude sadržaja u odnosu na ski centre u Evropi.

eKapija: Planinski centri sve više su usmjereni na to da pruže bogate sadržaje kako zimi, tako i ljeti. Da li su i Skijališta Crne Gore spremna za ljetnu sezonu? Koje sadržaje ćete ponuditi turistima?

- Na ski centru Kolašin 1600 planirana je implementacija sadržaja koji će moći da se koriste kako ljeti tako i zimi, a to su bob na šinama, snow tubing park, snow rotondo, biciklističke staze, ziplajn, igraonice za djecu, trase za hiking i sl. Skijališta Crne Gore već sada rade na planiranju događaja i utvrđivanju kalendara za ljetnju sezonu 2020, čime će privući veliki broj domaćih i stranih gostiju, a koji ćemo objaviti krajem maja. Pored redovnih usluga za ljetnju sezonu koje će nuditi ski centar Kolašin 1600 Skijališta Crne Gore svoju ponudu će proširiti sa organizacijom tim bilding aktivnosti na samom ski centru, organizovanim izletima sa uvezanom ponudom ski centra Kolašin 1600 i drugih prirodnih, kulturnih, zabavnih znamenitosti kao što su posjeta mosta Đurđevića na Tari, posjeta Biogradskog jezera i sl, zatim raznim outdoor akrivnostima kao što su: hiking, biking, quad safari, jeep safari, planinarenje, kampovanje. Crna Gora će ovim projektom značajno unaprijediti svoju turističku ponudu i moći će da izađe u susret rastućoj potražnji posjetilaca kao cjelogodišnja turistička destinacija.

eKapija: Pored navedenog, koji su još planovi preduzeća Skijališta Crne Gore za naredni period?

- U skladu sa poslovnom politikom Vlade Crne Gore, Skijališta Crne Gore i Uprave javnih radova kao organa koji u skladu sa Zakonom o budžetu sprovodi kapitalni budžet, u okviru prve faze realizacije izgradnje i razvoja infrastrukture skijališta predviđeni su radovi na svim skijalištima.

Na ski centru Kolašin 1600 do sad je ugovoreni su radovi vrijednosti više od 30 mil EUR, od čega je već realizovano oko 17 miliona i to na izgradnji pristupnog puta u dužini od 2 km, parkinga za dnevne skijaše, objekta bazne stanice, najmodernije šestosjedne žičare sa 6,5 km skijaških staza, a nabavljena je i sva prateća nužna oprema. Zaključeni su ugovori o izgradnji dodatnih 6 km skijaških staza vrijednosti 1,2 mil EUR, nove šestosjedne žičare vrijednosti 9 mil EUR, dodatnih 10 kilometara skijaških staza čime će se uvezati ski centri Kolašin 1600 i Kolašin 1450. Na lokalitetu ski centra Kolašin 1450 gradiće se parking kapaciteta 1600 vozila vrijednosti 10 mil EUR. U odnosu na postojeću infrastrukturu ski centra Kolašin 1450 već sledeće godine imaćemo cca 45 km skijaških staza na tom lokalitetu.

Na ski centru Hajla i Štedim, čije se puštanje u rad očekuje do kraja 2021. godine, za realizaciju prve faze procijenjena vrijednost je 18 mil EUR, od čega je trenutno ugovoreno više od 13 miliona. U planu je izgradnja nove šestosjedne žičare vrijednosti 9 mil EUR. U toku su radovi na izgradnji pristupnog puta od Rožaja do ski centra i telekomunikacione i elektroenergetske mreže. Takođe, u pripremi je tenderska procedura za izradu 6 km skijaških staza, objekta bazne stanice procijenjene vrijednosti 1 mil EUR.

Ski centar Savin Kuk na Durmitoru trenutno raspolaže sa 2 žičare i 3 ski lifta koji opslužuju cca 5 km skijaških staza. Za unapređenje i razvoj, odnosno rekonstrukciju i nadogradnju postojećeg skijališta predviđena je investicija ukupne procijenjene vrijednosti 27 mil EUR, od čega je trenutno zaključeno i djelimično realizovano više od 15 miliona. Radovi podrazumijevaju izgradnju nove šestosjedne žičare vrijednosti 9 mil EUR sa 4,5 km skijaških staza, zatim izgradnju dijela novog pristupnog puta u dužini 1,5 km i platoa parkinga vrijednosti 450.000 EUR. Zaključen je ugovor za izgradnju pristupnog puta do skijališta od regionalnog puta Nikšić - Žabljak vrijednosti 1,8 mil EUR. Izgrađeno je i akumulaciono jezero vrijednosti 3,2 mil EUR.

Tu su i već pomenute investicije u ski centre Cmiljača i Žarski, a nakon realizacije svih započetih i planiranih projekata, skijališta će predstavljati novi biser Crne Gore koji će biti prepoznatljiv na međunarodnoj turističkoj sceni i važiće za najbolju destinaciju u regionu.

Dragana Obradović
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.