Svjatoslav Birjulin, Kvan savetovanje - Na ruskom tržištu tražite niše u kojima lokalne kompanije nisu mnogo jake
Ovako za eKapiju govori Svjatoslav Birjulin, osnivač preduzeća Kvan savetovanje, koje je specijalizovano za strateško savetovanje i istraživanje tržišta.
- Postoji i drugi zajednički problem: tržišna ekonomija je u naše zemlje stigla otprilike u isto vreme, što je mnoge aktivne ljude podstaklo na započinjenje biznisa. Tada možda nisu imali dovoljno znanja i iskustva, ali su imali volju i motivaciju. Sada je, međutim, većini preko 50 godina i nalaze se pred potrebom da svoje kompanije prepuste nekome, ali kome? - pita Birjulin.
Smatra da se usled neprestano rastuće konkurencije zaoštrava problem sve veće potrebe za efikasnim upravljanjem zbog nedostatka kvalifikovanih kadrova.
- Složenost poslovanja neprekidno raste, ali tržište rada, na žalost, ne obiluje stručnjacima koji bi pomogli preduzetnicima da reše ovaj problem. Stoga je pitanje kontinuiranog obučavanja saradnika nasušni problem - napominje sagovornik.
Temom odnosa menadžera i zaposlenih bavi se u knjizi "Umetnost vođenja saradnika: strategije postavljanja pitanja i odgovora", koju promoviše u Srbiji. Kako kaže, umetnost uticanja na ljude (a upravljanje je upravo to - uticanje) prvenstveno se bazira na razumevanju ljudske prirode.
- Jedna od najvažnijih poruka iz moje knjige je da menadžer ne bi trebalo da pokušava da upravlja saradnicima u klasičnom smislu, odnosno da samo izdaje zadatke. Dobar menadžer je onaj koji zna kako da sa saradnicima razgovara na njihovom jeziku. Lider i savremeni menadžer je suptilni psiholog, koji je u stanju da razume svoje podređene, da prepozna osobenosti svakog svog saradnika i prilagodi svoje ponašanje svakom od njih - pojašnjava Svjatoslav Birjulin.
U kojim oblastima postoji najveći potencijal saradnje Srbije i Rusije
Sagovornik eKapije smatra da se biznismeni u Srbiji i zemljama ruskog govornog područja suočavaju sa istim problemima. Na naše pitanje u kojim oblastima ove dve zemlje imaju najviše potencijala za saradnju, kaže da je za ulazak na bilo koje tržište potrebno tražiti niše u kojima lokalne kompanije nisu dovoljno jake.
- U slučaju zemalja ruskog govornog područja tu spadaju: proizvodnja, posebno u oblastima koje nisu zauzeli transnacionalni giganti; inženjering i sve vrste složenih projekata za koje su potrebni visokokvalifikovani stručnjaci. U Rusiji je razvijena maloprodaja, internet industrija i poljoprivreda, dok najveći deo industrijske robe Rusija uvozi - kaže Birjulin.
Dodaje i da su lokalni proizvođači veoma zainteresovani za angažovanje inostranih stručnjaka iz oblasti povećanja efikasnosti proizvodnje.
Mogu li male i srednje firme iz Srbije da se probiju na rusko tržište, pitanje je koje zanima mnoge preduzetnike iz naše zemlje. Birjulin smatra da veličina kompanije nije bitna, te da je za ulazak na tuđe tržište potrebne investicije.
- Nije neophodno odmah otvoriti kancelariju ili proizvodnju, može se početi od saradnje sa lokalnim dilerima. Međutim, iluzija je da će se diler iz Rusije ili Ukrajine potruditi da razvije vaš biznis bez vašeg učešća. Ako vam je cilj ulazak na rusko tržište, morate biti spremni na česte odlaske tamo - napominje Svjatoslav Birjulin.
Kada je reč o tržištu, u Rusiji 50%-60% potražnje odnosi se na Moskvu i Sankt Peterburg, pa je savet da se počne od njih.
- Iz Moskve se može uspešno poslovati sa celom Rusijom. Pored toga, hteo bih srpskim biznismenima da skrenem pažnju na Uzbekistan, veliko i izuzetno brzo rastuće tržište - navodi Birjulin, a o ovome više možete pročitati u zasebnom tekstu.
Njegov savet predstavnicima malih preduzeća jeste da ne kopiraju poteze velikih kompanija, jer im nikada neće moći konkurisati. Veruje da je snaga malih preduzeća u njihovoj fleksibilnosti:
- Velike kompanije su u mogućnosti da prodaju robu po najnižim cenama, širom zemlje. Ali po pravilu nisu u stanju da pruže kvalitetne usluge. Upravo tu se krije prilika za mala preduzeća. U Rusiji ne postoje, i teško da će postojati, velike kompanije za renoviranje stanova, za obučavanje i pronalaženje osoblja za kompanije, za proizvodnju svežeg hleba za ljude koji žive i rade u okolini. Sve je to prostor za mala preduzeća.
Kaže i da se odnosi između dobavljača i kupaca razvijaju na stari, tradicionalan način, preko ličnih kontakata, te da su internet platforme u b2b oblasti poslovanja i dalje slabo razvijene.
- Da biste počeli poslovanje u Rusiji, Ukrajini, Kazahstanu ili Uzbekistanu, potrebno je da otputujete tamo i na licu mesta potražite lokalne partnere - savetuje sagovornik.
Korupcija kao problem, uporni naplate dugovanja
Ono što će svakog preduzetnika dočekati kao problem jeste korupcija. Ona se sreće kada je reč o tenderima i inspekcijskim kontrolama.
- Na primer, često je nemoguće pobediti na tenderu ako prethodno ne obezbedite podršku osobe koja odlučuje o tome. Inspekcijski organi kao što su, na primer, sanitarna, epidemiološka ili protivpožarna služba pokušaće da pronađu prekršaj čak i tamo gde ga nema, kako bi od toga imali koristi - pojašnjava Svjatoslav Birjulin i naglašava da od pravnog sistema ne treba očekivati mnogo, iako uporni ljudi uspevaju da na sudu dokažu da su u pravu.
Kada je reč o naplati dugovanja, kaže da se pravosudni sistem u svim državama postepeno poboljšava, pa nesavesnim partnerima postaje sve teže da izbegnu odgovornost. Ali ukoliko radite u stranoj državi, morate obezbediti kvalitetnog pravnika koji dobro poznaje lokalne prilike.
Rusija poseduje i Specijalne ekonomske zone (SEZ), koje su formirane radi podsticanja stranih investicija i razvoja proizvodnje. Pojedine zone su predviđene za određene vrste industrije, odnosno u njima se mogu otvarati samo dozvoljene industrije. Međutim, njihova opravdanost dosta zavisi od stava lokalnog rukovodstva.
- Treba imati u vidu da su Specijalne ekonomske zone zanimljive pre svega proizvodnim kompanijama, jer u većini slučajeva je dozvoljen bescarinski uvoz opreme na teritoriju tih zona - ističe Birjulin.
Aleksandra Kekić
Top priče
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od
21.03.2024. | Vijesti
Zeleno svjetlo za gradnju novog hipermarketa Voli u Nikšiću
21.03.2024. | Vijesti
eKapija+
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrijednostima
28.03.2024. | Agro
29.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Crna Gora će biti domaćin DRV fvw Destination Foruma
29.03.2024. | Turizam, sport, kultura
29.03.2024. | Finansije
Uskoro veća podrška preduzećima kojima upravljaju žene
29.03.2024. | Finansije
Poslovne šanse
29.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
Novi tender za sanaciju mosta Utjin potok na magistralnom putu Bar-Ulcinj, vrijednost radova porasla na preko 850.000 EUR
29.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
Za izgradnju lokalne infrastrukture u Tuzima 3,1 mil EUR
29.03.2024.. | Građevina, Saobraćaj
29.03.2024. | Zdravstvo
Raspisan tender za imovinu Galenike u Crnoj Gori - Prodaje se poslovna zgrada u Zagaraču, oprema za proizvodnju flonicina i cefalosporina...
29.03.2024. | Zdravstvo
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
Traže se konsultanti za praćenje procesa spajanja ŽPCG i OŽVS
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
28.03.2024. | Industrija
Novi tender za zakup Željezare - Prednost kompanijama koje proizvode "zeleni čelik", u prvih pet godina najmanje 25 mil EUR investicija
28.03.2024. | Industrija
27.03.2024. | Agro
Objavljen poziv za sanitarnu sječu za 2024. godinu
27.03.2024. | Agro