NavMenu

Takmičenje: Ko će proizvesti više kvalitetnijeg paradajza, čovjek ili vještačka inteligencija?

Izvor: Poljoprivreda.info Srijeda, 30.10.2024. 10:04
Komentari
Podeli
(Foto: Robert Kneschke/shutterstock.com)
Za nekoliko mjeseci biće jasno koji tim pobjeđuje na takmičenju "Autonomous Greenhouse Challenge" i time razvija najbolji algoritam vještačke inteligencije za autonomno kontrolisano gajenje mini paradajza.

Paralelno sa učesnicima, tim stručnjaka sa Univerziteta u Vageningenu u Holandiji (WUR) takođe je postavio staklenik za autonomno kontrolisano gajenje. Istraživač Pinglin Džang objašnjava korisnost ovog referentnog staklenika i zašto dodatni senzori i kamere koje koriste timovi mogu pružiti dragocjena saznanja za WUR.

U Blejsvajku trenutno raste mini paradajz u pet djelova staklenika kojima upravljaju AI algoritmi koje su razvili timovi koji učestvuju u "Autonomous Greenhouse Challenge". U šestom odjeljku takođe raste mini paradajz, ali pod kontrolom tima stručnjaka sa WUR-a.

Jedan od njih je istraživač Pinglin Džang.

- Naš odjeljak takođe nazivamo referentnim staklenikom. Uzgoj se ovdje takođe autonomno kontroliše, ali bez AI algoritama. Postavili smo staklenik onako kako bi ga običan uzgajivač kontrolisao. Ovom referencom možemo napraviti dobro poređenje između rezultata u stakleniku kontrolisanog AI algoritmima i staklenika kontrolisanog na uobičajeni autonomni način.

Dodatni senzori i kamere

Druga razlika je što je učesnicima, za razliku od WUR tima, od ove godine dozvoljeno korišćenje dodatnih senzora i kamera, kaže Džang.

- U svih šest odjeljaka - dakle uključujući i naš - postoje osnovni senzori, na primjer za mjerenje temperature i relativne vlažnosti unutar staklenika i vremenskih uslova napolju u realnom vremenu. Pored toga, neki timovi su instalirali svoje senzore i kamere. Recimo, senzor koji mjeri težinu saksije. Ili termalna kamera koja mjeri temperaturu oko lišća i plodova. Tako timovi imaju više ulaznih podataka koje mogu koristiti u kontroli nego mi u našem referentnom stakleniku.

Podaci obrađeni algoritmom

Timovi su razvili svoj algoritam tako da se podaci prikupljeni senzorima i kamerama direktno obrađuju kako bi se donijela optimalna odluka. Džang kaže:

- Mala težina može ukazivati na nedovoljno vode, pa biljka može dobiti dodatnu vodu. Informacije o težini takođe možete koristiti za određivanje vremena berbe. Baš kao i crvenilo ploda koje kamere bilježe. Na osnovu strategije timova, algoritam izračunava datum berbe. Da li će to dovesti do najproduktivnije berbe sa najboljim kvalitetom plodova, vidjeće se na kraju takmičenja.

Od staklenika do nivoa biljke

Kao istraživač, Džang se bavi tehnologijom staklenika za efikasnije i održivije gajenje usjeva.

- Podaci sa senzora mogu pomoći uzgajivačima da optimizuju potrošnju energije za osvjetljenje, grijanje i ventilaciju. Osim na nivou staklenika, takođe gledam senzore na manjoj skali. Na primjer, u projektu na kojem radim mjerimo mikroklimu: temperaturu i vlažnost oko biljke. Postavljanjem senzora blizu biljke, prikupljate podatke o lokalnim uslovima. To može dati indikaciju o, recimo, prisustvu bakterija koje mogu izazvati bolesti. Ako to imate u vidu, možete rano intervenisati.


Veći fokus na biljku

U "Autonomous Greenhouse Challenge", Džang takođe vidi sve veći fokus na praćenje biljke pametnim senzorima i kamerama.

- U prošlosti je fokus bio gotovo isključivo na klimu u stakleniku. To pruža vrijedne podatke za kontrolu staklenika, ali daje manje informacija o tome kako sama biljka raste. A to je na kraju najvažnije za dobru proizvodnju. Neki timovi u takmičenju zaista rade sa najsavremenijom tehnologijom. Za nas kao WUR je takođe vrlo zanimljivo i vrijedno da vidimo najnoviji razvoj senzora i kamera.

Budućnost autonomnog uzgoja

Na kraju, kako Džang zamišlja budućnost autonomnog uzgoja?

- To zavisi od toga kako gledate na to. Imate različite stepene autonomne kontrole staklenika. Autonomna regulacija klime, na primjer, već je dobro ugrađena u staklenike u Holandiji i drugim zapadnim zemljama. Ako govorite o autonomnom definisanju strategija uzgoja ili primjeni robotskih tehnika u upravljanju usjevima, to je još uvijek prilično u povoju. To je jedna od stvari koje se nadamo da ćemo dalje istražiti kroz ovo takmičenje. Koliko smo tačno odmakli i da li je potpuno autonomni uzgoj uopšte moguć, još uvijek ne znamo. To, sa druge strane, čini sve ovo vrlo zanimljivim.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

01.11.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Crna Gora i Srbija zajedno će graditi autoput između Požege i Andrijevice u dužini od skoro 160 km - U planu i zajednički granični prelaz na Gostunu

Crna Gora i Srbija zajednički su se obratile Evropskoj komisiji kako bi se obezbijedila sredstva za finansiranje modernizacije i elektrifikacije pruge između Beograda i Bara. Takođe, dogovorena je zajednička izgradnja auto-puta između Požege i Andrijevice u dužini od skoro 160 kilometara, a u planu je i formiranje zajedničkog graničkog prelaza na Gostunu. To je saopšteno nakon sastanka ministarke saobraćaja Crne Gore Maje Vukićević

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.